FYI.

This story is over 5 years old.

Svaštara

​Prva američka slavna manekenka je umrla sama u duševnoj bolnici

„Bila je prva manekenka-glumica-filmska zvezda. Takođe je bila i prva kontroverzna ličnost Holivuda. Kao prva američka zvezda koja se skinula gola pred kamerama, Odri bi znala da ceni gole tvitove Kim Kardašijan – mada bi verovatno mislila da su...

Fotografija Odri Manson. BETTMAN/CORBIS. Sve fotografije ljubaznošću REGAN ARTS

Članak je preuzet sa Broadly-a

U svojoj novoj knjizi „Prokletstvo lepote", Džejms Bounpiše o neobičnom i tragičnom životu Odri Manson, koja je bila inspiracija za neke od najčuvenijih skulptura u Njujorku, pre nego što je podlegla mentalnoj bolesti.

Čak iako nikada niste čuli ime Odri Manson, videli ste je: ovaj supermodel zlatnog doba je pozirala za fontanu ispred Hotela Plaza, ženu na menhetnskom mostu, i skulpturu postavljenu ispred Gradske biblioteke Njujorka. Tokom svog života, igrala je u prvim filmovima sa golotinjom, išla u poštu na rolšuama, i bila inspiracija za bezbrojna umetnička dela. One je bila ono što minorne poznate ličnosti dvadeset prvog veka misle da jesu: ikona.

Reklame

Priča Mansonove je izbledela iz američkog sećanja, ali britanski autor i novinar Džejms Boun je napisao novu biografiju pod nazivom Prokletstvo lepote, da bi po prvi put ispričao celu njenu priču.

„Odri je bila prototip slavne ličnosti u Americi", napisao je Boun u mejlu Broadly-u. „Bila je prva manekenka-glumica-filmska zvezda. Takođe je bila i prva kontroverzna ličnost Holivuda. Kao prva američka zvezda koja se skinula gola pred kamerama, Odri bi znala da ceni gole tvitove Kim Kardašijan – mada bi verovatno mislila da su prilično zauzdani".

Odri Manson. Arnold Gent/Kongresna biblioteka

Boun se zaljubio u život Mansonove dok je živeo u Njujorku. Naturalizovani Njujorčanin, 22 godine je radio u njujorškoj redakciji londonskog Tajmsa. Kada je saznao da je jedna manekenka bila inspiracija za većinu čuvenih skulptura iz Zlatnog doba, upotrebio je tehnike istraživačkog novinarstva da iskopa nove detalje iz života Mansonove. Otkrivao je pisma, prekopavao arhive, tražio dokumenta na osnovu Zakona o dostupnosti informacija, i na sudu dobio odobrenje da pregleda zapečaćena dosije Mansonove. „Iznenadilo me je koliko toga sam uspeo da nađem, kada uzmemo u obzir da je njen zenit bio pre sto godina", kaže Boun. „Kada sam otkrio Odrinu priču, počeo sam Njujork da gledam drugim očima – i želeo sam da omogućim i drugima da to čine".

Mansonova je rođena 1891, u Ročesteru, Njujork. Sa svojom majkom, koje se sasvim prigodno zvala Kiti, preselila se u Njujork kada je bila tinejdžerka. Kao i Kris Džener, i ona je od svoje ćerke želela da napravi boginju seksa – i da profitira od njenog uspeha. Po recenziji Prokletstva lepote u Vol strit Džrnalu, jedan fotograf je otkrio Mansonovu kao tinejdžerku, u jednom izlogu na Petoj aveniji.

Reklame

Taj sudbonosni susret je doveo do toga da Mansonova pozira fotografima i vajarima. Po Vogu, umetnik Salvatore Kartaino Skarpita joj je rekao, „Čuvaj te jamice, draga moja". Mansonova je počela da se druži s ljudima i da često izlazi. U jednom trenutku, zabavljala se sa milionerom Hermanom Olrihom juniorom.

Na Svetskoj izložbi u San Francisku 1915. godine, Mansonova je dominirala događajem. Prema Journalu, pozirala je za skoro 75 posto skulptura na izložbi u „Gradu dragulja". Te iste godine, Mansonova je glumila u filmu pod nazivom Inspiracija, koji je donekle bio inspirisan njenom životnom pričom. U ključnoj sceni filma se pojavljuje potpuno naga, „prva glumica koja se naga pojavila u glavnoj ulozi na filmu", prema Bounu.

„Memorijalni centar Isadora i Ide Štraus". Lin Čikaljone

Njena slava je rasla, ali golotinja nije povećala prihode Mansonove. Boun navodi da je za taj film dobila honorar od 450 dolara, što je bila bedna suma, čak i ono vreme. U najboljem slučaju Mansonova je pozirajući zarađivala 30 dolara nedeljno; mnoge skulpture koje je ona inspirisala sada se nalaze u delovima grada gde stan košta preko milion dolara.

Kada su se ukusi tokom dvadesetih godina promenili, Mansonova više nije bila omiljena. Boun objašnjava da je ona bila zvezda Zlatnog doba, i kada je Ameriku obuzeo modernizam, umetnička dela koja je Odri inspirisala su delovala staromodno. „Modernisti su sklonili skulpture žena sa javnih mesta", kaže Boun. „Na ličnom planu, Odri se posvađala sa moćnim ljudima pozorišta i štampe. U nekim slučajevima su oni bili krivi, u nekim slučajevima ona".

Reklame

Bez prebijene pare, Mansonova i Kiti su se preselile u Meksiko, u Njujorku, u blizini Sirakuze. Mansonova je našla slabo plaćen posao konobarice. U Meksiku je Mansonova počela da pokazuje znake mentalnog oboljenja. Prozvala je sebe „baronica Odri Meri Manson-Manson", i pokušala da se ubije. Za svoje probleme je krivila jevreje. U jednom trenutku, piše Vogue, Mansonova je tražila od američkog Kongresa da donese zakon koji bi zabranio „jevrejima" da je napadaju.

Vlasništvo: Fotofest

Tri dana nakon četrdesetog rođendana Mansonove, smeštena je u državnu bolnicu Sent Lorens, u Ogdensburgu, Njujork. U bolnici je sebe i dalje smatrala za zvezdu. Vogue izveštava da joj je jedna medicinska sestra rekla, „Odri, imaš jamice na leđima", i da je Mansonova odgovorila, „Da, veoma su dragocene. Ne smem da izgubim svoje jamice". Mansonova je umrla u bolnici 60 godina kasnije.

Prokletstvo lepote je priča o prošlosti, ali takođe može da se čita i kao upozoravajuća priča za mnoge zvezde u 2016. Mnogo je manje verovatno da bi naša kultura danas osudila ženu kao što je bila Obri – blogeri žestoko brane slavne žene i pripadnice visokog društva kada ih muškarci nazivaju droljama kada poziraju nage; Madona je bar pet puta ponovo izmislila sebe. Međutim, kada neku zvezdu proglase mentalno obolelom, kao Britni Spirs i Amandu Bajns, onda budu stavljene pod pravno starateljstvo. Pravna ograničenja stavljaju imovinu ovih žena u ruke drugih ljudi, čime ove zvezde u očima suda praktično postaju deca. Nijedan slavni muškarac nikada nije završio pod takvim starateljstvom.

„Kada je Odri 1931. godine smeštena u ludnicu, bilo je veoma teško izaći iz nje", kaže Boun. „U naše doba, veoma je teško ostati unutra. U njenoj veoma poznoj starosti, izbacili su je iz državne bolnice Sent Lorens u Ogdnesburgu, Njujork, zato što su im bili potrebni prazni kreveti, i smestili je u starački dom, ali ona se vratila. Kada su ponovo pokušali da je izbace, kada je imala 104 godine, ona je umrla".

Pratite VICE na Facebooku, Twitteru i Instagramu