Uzbudljivo je ovih dana u Rijeci. Proleće je u znaku osvajanja titule Evropske prestonice kulture. Odluka Nezavisne stručne komisije da baš Rijeka bude centar evropske kulture u 2020. godini najznačajnija je promena u novijoj istoriji grada. U konkurenciji su bili još i Osijek, Pula i Dubrovnik sa kojima je Rijeka ušla u najuži krug izbora.Titula Evropske prestonice kulture dodeljuje se svake godine jednom ili dva evropska grada. Pobedu odnosi onaj grad koji najbolje prezentuje evropske vrednosti u punom smislu, uz dodatne kriterijume.
Pobedu je Rijeka izvojevala detaljno razrađenom kulturnom strategijom i jedinstvenim programom pod nazivom "Luka različitosti", što je ujedno i nova parola grada. Opsežan je to projekat, knjiga prijave napisana na pune 104 stranice. Program čine tri vodeće teme – voda, rad i migracije. Sva tri pomenuta elementa upravo čine Rijeku onakvom kakva jeste: grad leži na moru i na reci, njena voda najpitkija je u ovom delu sveta, pa je tako nedavno postala i brend; rad je stvorio riječkog čoveka, ovaj nekadašnji industrijski grad u minulom vremenu zapošljavao je 25 hiljada ljudi, pa se uz to prirodno vežu i migracije koje rezultiraju bogatom različitosti i otvorenosti prema svima i u svim pravcima.Tvorci projekta EPK Rijeka 2020. ističu kako je gradu potrebno redefinisanje i da je ovo sjajna prilika za novo osnaživanje svih potencijala. Valjalo bi takođe naglasiti da titula Evropske prestonice kulture ne znači samo bildovanje oslabljene kulturne industrije i kulturnih radnika, već će nastojati da obuhvati sve delatnosti i svakog pojednica.Ivan Šarar, bivši član kultnog sastava Let 3, danas vođa projekta EPK Rijeka 2020. i prvi čovek riječke kulture generalno, u razgovoru za VICE Srbija otkriva pomešane emocije povodom pobede.- Osjećam se svakako. Organizam je zbunjen ogromnim hajpom koji ne popušta, sve je puno ogromnije nego što sam zamišljao u najluđim snovima.U duhu različitosti koja određuje riječki identitet, Ivan ponosno ističe svoje neriječko poreklo: otac Zagrepčanin, majka Splićanka i supruga Beograđanka.Priznaje da mu je sve teže odgovarati na pitanje o značaju EPK u Rijeci i ono ga vraća u realnost.- Rijeka je sklona samoumanjivanju svih pojava koje se u gradu dešavaju i nekakvom naricanju nad vlastitoj marginalnosti koju zapravo sami proizvodimo. Izgubili smo neke bitne utakmice zadnjih godina, pa se aura luzerstva ozbiljno nadvila iznad našeg Zaljeva.Kaže da se Rijeka, ipak, dobro snalazi u ulozi pobednika i da je bitno istrajati na tom talasu optimizma narednih godina.EPK je dugodišnji proces, a ne cilj, i takav stav je Rijeku, na koncu, doveo do titule.
Nezaobilazna stavka je, naravno, lova. Predloženi budžet iznosi nešto više od 52 miliona evra: 30 odlazi na kulturne programe u najširem smislu, a 22 na infrastrukturna ulaganja. Najmanji deo dolazi iz evropskih fondova, računa se na očekivanu podršku Vlade RH u vidu od 10 miliona, slična cifra očekuje se i od Gradske uprave, a deo će se namaknuti i putem kredita.Rad na programu EPK počinje odmah i sa njim treba započeti svojevrstan suživot kako bi sve išlo po planu. Tim čini mnoštvo kreativaca, stručnjaka iz raznih kulturnih i humanističkih sfera, gradska uprava, a potraga za kompetentnim ljudima ne prestaje. Vizionarski pristup promišljanju projekta EPK svakako znači novo iščitavanje grada i ljudi koji u njemu žive.- EPK moramo potpuno profesionalizirati i ojačati sa svježim snagama. Bit će prilike za dobre i kvalitetne ljude da uđu u ovu priču, neka vaši čitatelji vrebaju! - poručuje Šarar i dodaje da bi neizmerno voleo da 2025. godine, kada imaginarnog Riječanina neko pita zašto je u vašem gradu ovako kul, on hladno može odgovoriti zato što smo bili EPK 2020!Ne moramo ići tako daleko, već sad se na uobičajeno pitanje Kako si? ovih dana odgovara Super, Rijeka EPK!Pratite VICE na Facebooku, Twitteru i Instagramu 
