FYI.

This story is over 5 years old.

vesti

​Teroristički napadi: Hoće li Francuska ikad više biti ista?

Poslednje decenije došlo je do velike promene u francuskom javnom mnjenju. Iako je rasizam prema građanima severnoafričkog i arapskog porekla u padu, njega je zamenilo sve veće podozrenje prema Islamu.

Predsednik Fransoa Oland, foto via Wikimedia

Pariz je uzdrman masovnim ubistvom u redakciji satiričarskog časopisa Šarli Ebdo počinjenim u sredu, pucnjave u naselju Montruž koja je usledila u četvrtak ujutro i akcijama u kojima su ubijeni napadači u petak. U vreme pisanja ovog teksta, broj poginulih se procenjuje na najmanje 18, uključujući dvoje još neidentifikovanih osoba ubijenih u opsadi košer supermarketa u 20. arondismanu u petak. Za tamošnjeg ubicu – koji je uzeo taoce – veruje se da je izvršio napad i u Montružu. U međuvremenu, i osumnjičeni napadači na Ebdo držali su taoca nakon što ih je policija jurila i saterala u ćošak na industrijskom imanju severoistočno od Pariza. Stalno pristižu vesti o napadima na džamije, koje verovatno sprovodi neprijateljski nastrojena francuska desnica.

Reklame

Politički analitičar Žerom San-Mari, predsednik PollingVox-a – izuzetno cenjene agencije za istraživanja javnog mnjenja koja poziva na javne debate i obezbeđuje informacije za njih – objašnjava zašto će ovi događaji najverovatnije imati katastrofalne posledice po francusko društvo i njegovu ionako krhku vladu.

§

"Poslednje decenije došlo je do velike promene u francuskom javnom mnjenju. Iako je rasizam prema građanima severnoafričkog i arapskog porekla u padu, njega je zamenilo sve veće podozrenje prema Islamu. Ljudi su se nekad plašili imigracije zbog nezaposlenosti – danas je se boje zbog verskih pitanja.

Rasističke predrasude su se možda smanjile u Francuskoj, ali su sukobi kultura jači nego ikad. Kao posledica toga, sve veći broj Francuza počinje da misli da Islam nije kompatibilan sa demokratijom i da Muslimani nisu sposobni da se integrišu u njihovo društvo.

Do prelomne tačke došlo je 2010. godine, kada je bivši predsednik Nikola Sarkozi značajno zaoštrio svoj diskurs prema imigraciji. Isto se nastavilo tokom predizborne kampanje 2012. godine – kada je više puta upotrebio izraz "halal meso", na primer – što je dovelo do veoma negativnog rezultata, jer je dalo legitimitet anti-imigracionoj i anti-islamskoj poziciji u društvu.

Fotografija snimljena juče na mestu zločina počinjenog u redakciji Šarlija Ebdoa, foto: Etienne Rouillon

Ankete su pokazale da francuski narod uglavnom veruje kako se integracija stranaca u njihovo društvo ne odvija kako treba i da manje od 25 odsto ljudi u Francuskoj ima pozitivnu sliku o Islamu. Čak 80 odsto njih veruje da nošenje feredže predstavlja problem po društvo. Dobar primer narastajućih tenzija jeste sve veći broj grafita koji su poslednjih godina prijavljeni na verskim objektima ili grobljima.

Reklame

Jučerašnji napadi mogu samo da učvrste pesimizam kad je u pitanju budućnost Francuske. Oni mogu i da iskristališu određene stavove, kao što je ideja da je Islam, u svojoj suštini, drugačiji od svih ostalih religija. Koncept sekularizma – veoma drag francuskom društvu – mogao bi sve više da se upotrebljava kao oružje protiv Islama. Kao što bi mogao da anatemiše muslimansku manjinu na duže staze, mogao bi i da podstakne ljude da , umesto internacionalnog, usvoje nacionalni pogled na svet.

Posledice će biti strašne i po francusku vladu. Naša vlada je trenutno najnepopularnija u istoriji zemlje. Manje od jednog građanina na svakih pet podržava predsednika Fransoa Olanda, a levica u poslednje dve godine uporno gubi sve lokalne izbore.

Najnovije ankete francuske organizacije IFOP pokazale su da bi se, kad bi se izbori u Francuskoj održali danas, svi glasovi opozicije desnici prelili na krajnju desnicu, ostavivši levicu u potpunosti bez glasova.

"Nedavni napadi mogu samo da učvrste pesimizam javnosti kad je u pitanju budućnost Francuske."

Ovo trenutno slabljenje uticaja izvršne vlasti je bez presedana u Francuskoj. Za to je najviše zaslužan izostanak efikasne reakcije vlasti povodom najveće brige građana: nezaposlenosti. Politika nije uspela da dođe do bilo kakvih opipljivih socijalnih ili ekonomskih rezultata, i kad jednom period duboke žalosti zbog napada prođe, uslediće neizbežno snažna kritika na račun vlade zbog njene bezbednosne politike, koja je već ranije proglašena suviše popustljivom i optužena da ne pruža dovoljno podrške policiji.

Policija je bila očigledna meta ovih napada, što će staviti premijera i ministra unutrašnjih poslova u neugodan položaj. Kako podrška javnosti i dalje bude vrtoglavo padala, i ovako slaba vlada postaće izuzetno ranjiva.

Nacionalni front – vodeća ultradesničarska partija u Francuskoj – nesumnjivo će profitirati od čitave ove gungule, pošto je trenutno jedina stranka koja direktno i javno povezuje imigraciju sa unutrašnjim bezbednosnim problemima. Njen uticaj trenutno doseže nivoe desničarskog UMP-a, a daleko prevazilazi uticaj socijalista.

I dalje je teško predvideti direktne posledice ovih napada po francusko društvo, ali će oni umnogome zavisiti od toga kako će vlada reagovati u narednih nekoliko nedelja. Vrlo je malo verovatno, međutim, da će ishod biti pozitivan po Olanda i njegovu stranku.