FYI.

This story is over 5 years old.

Ishrana

Ugojićete se u luksuznim restoranima baš kao i od brze hrane

Kuvanje kod kuće je i dalje navodno značajno zdravije od restoranske i brze hrane.
M
pisao Munchies

Anatemisanje brze hrane u Sjedinjenim Državama gotovo je jednako popularno kao i sami hamburgeri, pomfriti i gazirana pića. Za svaki automobil koji vidite u redu pred lokalnom Kućom mesišta i gojaznosti, naći ćete po jedan članak ili upozorenje da spustite tu papirnu kesu i lagano se udaljite sa lica mesta.

Ali, da sve bude čudnije, ne priča se mnogo o tome šta se desi kad provedete tri i po sata za lokalnim švedskim stolom sa kantonskim specijalitetima ili čitavo veče krkate njoke u lokalnom italijanskom restoranu sa crvenim kariranim stolnjacima. Ali to je zato što oni nisu baš toliko loši, zar ne? Manje su veštački? Manje slani?

Reklame

Nova studija objavljena ovog meseca u Evropskom žurnalu kliničke ishrane kaže: žao mi je, drugari — kad se hranite van kuće hranite se van kuće, ne nanosite svojoj liniji ništa manje štete kad se odlučite za enčilade iz lokalnog restorana nego za u foliju umotane takose sa narendanim sirom preko iz međunarodnog lanca teks-meks kuhinje.

Uprkos činjenici da vaša majka umače pastu u puter ili ubacuje majonez u kremaste soseve, kuvanje kod kuće je i dalje navodno značajno zdravije od restoranske hrane. Ne samo brze hrane. Tačka. Žao mi je.

Takođe, u domaćoj kuhinji obično ima manje kalorija i niži su nivoi šećera i masti. Istraživači sa Univerziteta u Ilinoisu ističu da bi, iako se brza hrana često navodi kao nekvalitetna ili da u njoj nema dovoljno hranljivih sastojaka, svest javnosti o hranjenju van kuće mogla da posluži kao efikasniji način borbe protiv sve većih problema gojaznosti i srčanih oboljenja u Americi.

Ova studija proučila je anketirane podatke iz Izveštaja o zdravlju i ishrani, koji sakuplja odgovore više od 18.000 odraslih ljudi na upit o njihovim prehrambenim navikama, uključujući gde su jeli i šta. Čitava jedna trećina ispitanika jela je brzu hranu bar jednom u prethodna dva dana, dok je u tom periodu jedna četvrtina bar jednom jela u pravom restoranu.

_________________________________________________________________________

Život posle hrane

_________________________________________________________________________

Reklame

Oni koji su upražnjavali brzu hranu uzeli su u proseku 190 kalorija viška, dodatnih 11 grama masti i 3,5 grama zasićenih masti više od onih koji su kuvali i jeli kod kuće, kao i većih nivoa holesterola i sodijuma — deset miligrama i 300 miligrama, da budemo precizniji.

Ali oni koji su zapravo uspeli da se iskobeljaju iz svojih kola i sednu za sto u pravom pravcatom restoranu napunili su se štetnim sastojcima u gotovo identičnoj meri: u proseku 187 kalorija viška dnevno, deset grama više masti i 2,5 grama više zasićenih masti. A obrok u pravom restoranu završio se uzimanjem 60 miligrama holesterola više i preko 400 dodatnih miligrama sodijuma — što je u oba slučaja više nego kod proždirača brze hrane.

Pročitajte: Borci Islamske države obožavaju Nutelu

Ruopeng An, glavni istraživač na projektu i profesor kineziologije i zdravlja zajednice na Univerzitetu u Ilinoisu, rekao je za Rojters: "Ljudi ne znaju mnogo o hrani koju dobijaju u restoranima i da li je bolja ili zdravija od brze hrane ili hrane spremljene i upražnjavane kod kuće."

U statistici se krio i pravi mali klasni rat: dok je bilo verovatnije da će najmanje obrazovani ispitanici svoj višak kalorija dobiti iz brze hrane, gojazni i ispitanici sa srednjim primanjima su se više okretali buržoaskoj zabavi sedenja u pravim lokalima — i pride dobijali višak masti, soli i holesterola.

Ne iznenađuje sve to tako mnogo, kad malo bolje razmislite: ako imate više love, verovatno ćete naručivati više, i to sa luksuznijih mesta. A ako ste gojazni… e, pa tad je veća verovatnoća da ćete pretrpati tanjir kad klopate izvan svoje gajbe.

Plus, tu je faktor menija. Uprava za hranu i lekove Sjedinjenih Država nalaže da restorani koji se nalaze na 20 ili više lokacija navedu spisak svih kalorijskih i hranljivih sastojaka svojih jela — što se odnosi na veliku većinu lanaca restorana brze hrane, ali na mali broj običnih restorana. Zbog toga niste prisiljeni da razmišljate o ceni koju vaše telo plaća kad jedete šesto grama odreska sa pireom kao o surovoj stvarnosti kad vas pravo u oči gleda oreo šejk iz Burger Kinga (sa svih svojih 970 kalorija ). Faktor osećanja krivice je daleko od očiju, pa je daleko i od srca. A, hej, kad ste već u Rimu… zar ne?

Čak i ako mislite da pomalo ludujete s maslinovim uljem ili pavlakom dok kod kuće spremate fetučini, sigurno i dalje bolje prolazite, a verovatno ni izbliza ne preterujete s mašću i solju kao lokalna brza hrana ili restoran. Mada, uvek možete da se odlučite za "zdravu" hranu kod kuće — šta god to za vas značilo.

Samo zapamtite ovo: možda ćete se osećati bolje ako naručite guščiju džigericu a ne pomfrit, ali jednom kad vam se oba nađu u stomaku, nije mnogo bitno da li ste sedeli za stolom sa belim stolnjakom ili ne.

Pratite VICE na Facebooku, Twitteru i Instagramu