FYI.

This story is over 5 years old.

hrana

Drastično smanjenje unosa kalorija može da uništi metabolizam

To možda objašnjava zašto se 80 do 90 procenata ljudi koji smršaju ponovo ugoje
Fotografija: T. W. Collins/Getty Images

Često se govori da se gubitak težine svodi na unos i trošenje kalorija, i na to da ih sagoriš više nego što ih uneseš – osim kada nije tako. Ako uzmeš previše kalorija, ugojićeš se. Ali ako unosiš premalo kalorija, kaže teorija, organizam će ti preći u ono što se obično naziva „režimom gladovanja", kada organizam prestane da sagoreva kalorije, i umesto toga sve što uneseš u sebe pretvara u masti, da bi se pripremio u gladovanje.

Reklame

Teorija režima gladovanja je nešto za šta je čula većina ljudi koji drže dijetu: ako ne unosiš dovoljno kalorija, tvoj metabolizam će se praktično zaustaviti, zbog čega ćeš se ugojiti kao da jedeš previše.

Ali ova teorija nije samo pseudnauka kojima časopisi za fitnes i blogovi o mršavljenu mame čitaoce; i istraživači i lekari su je proučavali. I malo je komplikovanija od prostog unosa i trošenja kalorija. Naučno tačniji izraz je hipometabolizam, kaže doktorka medicina Holi Lofton, direktorka medicinskog Programa za telesnu težinu zdravstvene ustanove Langon, na Univerzitetu u Njujorku. Hipmetabolizam je spori metabolički ritam koji se javlja kada u telo unosimo manje kalorija nego što je potrebno da bi naš organizam i metabolizam odgovarajuće funkcionisali.

Ovo stanje metabolizma bi trebalo da nam pomogne da opstanemo, kaže Lofton – to je evolutivna reakcija koja datira od praistorijskih vremena, kada su zalihe hrane bile nepredvidljivije. Naš metabolizam je evoluirao tako da se usporava da bi sačuvao energiju i pripremio se za duže periode bez hrane, i da bi prirodno suzbio osećaj gladi. Međutim, danas ovaj isti mehanizam opstanka može da ima negativni povratni efekat, dok pokušavamo da uđemo u formu.

„Kada neko unosi mnogo manje nego što su njegove metaboličke potrebe za održanje težine, organizam može da prestane da koristi hranu kao glavni resurs, i pređe na masne naslage", kaže Lofton. Iako se organizam okreće mastima kao izvoru energije, kada se unos kalorija drastično smanji, to ne znači da se obavezno smanjuje i težina. „Čovek mora da se nađe u prilično ekstremnoj situaciji da bi prestao da gubi težinu", kaže ona, „Ali to definitivno može da se dogodi". Lofton kaže da ako neko ko je visok 170 cm i naviše duži vremenski period uzima ispod 900 kalorija dnevno, njegov organizam obično pređe u stanje hipometabolizma.

Reklame

Čak iako postojano gubite težinu uz pomoć zdravog deficita kalorija, ali iznenada dođe do stagnacije, to bi mogao da bude povezano stanje metabolizma koje se naziva adaptivna termogeneza – teorija koja kaže da ako gubiš težinu, tvoj organizam će se adaptirati i trošiti manje energije. Za ovu promenu u metaboličkim procesima se veruje da je faktor u tome što se 80 do 90 procenata ljudi koji smršaju kasnije ponovo ugoje, prema pregledu objavljenom u Međunarodnom časopisu za gojaznost.

Ova otkrića su identična otkrićima poznatije studije koja je 2016. objavljena u časopisu Gojaznost, tokom koje su praćeni učesnici Velikog gubitnika, šest godina nakon što su se pojavili u serijalu. Učesnici su unosili nizak nivo kalorija, a trošili na stotine – ako ne i na hiljade – kalorija, tokom sati i sati vežbanja, u trajanju od nekoliko meseci. Istraživači su očekivali da će se metabolizmi učesnika usporiti, ali rezultati su nadaleko nadmašili njihova očekivanja. Na primer, otkrili su da je Deni Kahil, pobednik 89. sezone, koji je izgubio 115 kilograma, sagorevao 800 kalorija dnevno manje nego drugi muškarci njegove težine, prema Njujork Tajmsu.

Ako podvrgneš organizam dovoljnom stresu tako što ćeš drastično smanjiti unos kalorija, smršaćeš – samo možda ne obavezno onoliko koliko bi želeo. Za svaki kilogram koji izgubiš, takođe ćeš izgubiti i određenu količinu vode, masti i mišića, objašnjava Lofton. Kada ti je ishrana izbalansirana – ovo su najakutelnije smernice – ova srazmera radi više u tvoju korist – tokom vežbi obično sagoriš 70 do 80 posto masti i samo 20 posto mišića. Ali ako isuviše smanjiš unos kalorija, tvoj organizam će početi da proždire tvoje mišiće, naročito ako si na dijeti sa veoma malim unosom proteina, kaže ona.

Reklame

„Mišićna masa je jedna od odrednica širenja energije, i stoga i brzine metabolizma", kaže Lofton. „Tako da ako gubiš mišiće, metabolizam se usporava brže nego kada gubiš masne naslage". Jedan od načina na koji lekari mogu da ustanove hipometaboličko stanje je analiza bioelektrične impedance. Ako ste zaista u hipometaboličkom stanju, jednostavno povećanje unosa hrane za svega par stotina kalorija dnevno bi moglo da bude sve što vam je potrebno da se metabolizam resetuje i da ponovo počnete da gubite težinu.

Još na VICE.com

Žene koje prespavaju život da bi smršale

Moja istraga: Zašto nijedna dijeta ne može da uspe

Teško svarljivo: neugodna istorija pomodnih dijeta