dizajn

Otkrivanje nevidljive istorije srpskih dizajnerki

Prostor posvećen ženama u istoriji srpskog dizajna je zanemarljiv i projekat Dizajnerke je pokušaj da to počne polako da se menja.

Olivera Miletić

Olivera Miletić

Ida Ćirić, privatna arhiva

Kada sam pre nekog vremena razgovarala sa kolegama, shvatila sam da niko ne može da navede dizajnerku sa ovih prostora koja trenutno nije aktivna u svom poslu. Za mene je to bilo poražavajuće.

Dizajn je jako široka oblast, sa mnogo pojedinačnih, specijalizovanih disciplina. Problem je što ljudi, čak i oni koji se bave njime, ne znaju mnogo ni o njegovoj istoriji (zbog fokusa na praksu u školama) a i ono što se proučava je i dalje dominantno usmereno i oblikovano patrijarhalnim narativima. Dakle, istorija dizajna je na margini, a čak je i ta margina oblikovana muškarcima, pa su žene dizajnerke gotovo u potpunosti obrisane.

Zbog svega ovoga sam odlučila da krenem da sakupim što više podataka o srpskim dizajnerkama i počnem da pravim bazu. Cilj ovog projekta, nalik projektima Julije Mir i Gerde Brue ili Dizajnerice, jeste stvaranje drugačijeg narativa posmatranja istorije dizajna. Takođe, ovakva baza podataka će moći da bude osnova za dalja istraživanja i analize, ali i podsticaj dizajnerkama svih generacija.

Ilustracija: dizajnerke.rs

Rad dizajnerki nije manje bitan od kolega, ali prostor koji mu je posvećen je zanemarljiv i projekat Dizajnerke je pokušaj da ta praksa počne polako da se menja.

Prolazeći kroz kataloge izložbi ULUPUDS-a, GRIFONA, Grafičkog kolektiva, Zlatnog pera i drugih institucija i nagrada, ženska imena su prisutna svuda, što je sa jedne strane bilo ohrabrujuće, ali sa druge strane opet vraća na početno pitanje: zašto ljudi mogu bez problema da navedu imena dizajnera ali ne i dizajnerki?

Pogotovu što kako prolazite kroz arhivu, jasno je da su žene bile podjednako uspešne u svojim karijerama kao njihove kolege, i da je nedostatak prostora koji im je posvećen u istoriji ne može da se opravda bilo kakvim objektivnim razlozima. Informacije o njihovim karijerama i radovima postoje, ali su rasute na milion mesta, potpuno neorganizovane, bez bilo kakvog koherentnog narativa.

Sve ovo me je samo dodatno ohrabrilo da nastavim sa radom.

Ilustracija: dizajnerke.rs

Za početak je neophodno spomenuti Milenu Pavlović Barili koja je sarađivala sa brojnim modnim časopisima kao što su Vogue, Harper's Bazaar, Town and Country, Glamour, Charm.

Ida Ćirić, privatna arhiva

Ida Ćirić ilustrovala je dečije knjige, udžbenike, lektire, itd. Možda su najpoznatije ilustracije za „Devojka cara nadmudrila", „Ko umije, njemu dvije", „Zmajeva pevanija", „Hajduci" Branislava Nušića za koju je dobila nagradu Akademije primenjenih umetnosti na Oktobarskom salonu 1973. godine, „Čitanka godišnjih doba" Dobrice Erića, „Alisa u zemlji čuda" itd.

Olivera Stojadinović, privatna arhiva

Olivera Stojadinović je jedna od osnivačica udruženja Tipometar i dobitnica brojnih nagrada među kojima je i nagrada za pismo ITC Aspera na konkursu Type Directors Club 2001. godine.

Monika Lang, "Riso print panter". Fotografija: privatna arhiva.

Monika Lang je jedna je od osnivačica dizajnerske grupe Turbosutra, nastale 2006. godine. Od 2011. godine radi kao docent na Fakultetu za umetnost i dizajn Univerziteta Džon Nezbit u Beogradu. Kao ilustratorka i grafička dizajnerka, uglavnom radi na projektima iz oblasti kulture.

Druge dizajnerke čije su karijere i životu obrađeni u sklopu projekta su Ljubica Cuca Sokić, Bosiljka Kićevac, Dragana Nikolić, Saveta Mašić, Viktorija Bregovljanin, Dragana Atanasović, Sanja Rudić, Dragana Lacmanović, Zvezdana Stojmirović, Olivera Batajić Sretenović, , Brankica Ilić i Jana Oršolić.

Ideja je da se baza vremenom dopunjuje i lista proširuje.

Nepravde koje su se već desile ne mogu biti ispravljene, ali ono što možemo da uradimo jeste da pričamo o tome. Bitno je pokazati da su mogućnosti postajale i ranije, dizajnerke su dobijale priznanja, bile su uspešne. Ukoliko te njihove uspehe učinimo vidljivim, to može da bude podsticaj i drugim ženama. Neravnoteža koja postoji se može ispraviti stalnom edukacijom i razgovorima na ovu temu.

Danas postoji mnogo više mogućnosti za to nego pre pedeset godina – internet, veći broj galerija i muzeja i sve veći broj konferencija na temu dizajna u svetu, kao i kod nas. Izgovora ima sve manje da nečije mesto u istoriji više zavisi više od pola nego od znanja i talenta.

Celokupan projekat se nalazi na stranici www.dizajnerke.rs.

Još na VICE.com

Mlade modne dizajnerke iz Srbije inspirisane budućnošću otkrivaju nam svoja očekivanja

Pričali smo sa srpskim dizajnerima o najbizarnijim zahtevima koje dobijaju od klijenata

Burke, skejt parkovi i dizajnerske kopije: Iran danas

Više na VICE
Vice Channels