FYI.

This story is over 5 years old.

Sport

Marijan Beneš: bokser, pesnik i Jugosloven

Kako je nedavno preminuli bokser proživeo sve, od sportskih uspeha, preko tragedije, dok sparingovanja sa Mikom Džegerom.
beneš
Sve fotografije ljubaznošću porodice Marijana Beneša

Na početku ovog meseca je umro čuveni jugoslavenski bokser Marijan Beneš. Bio je jedan od najuspešnijih boraca sa prostora Jugoslavije, zemlje kojoj je ostao veren čak i kada se ona raspala. Sahranjen je sa njenom zastavom.

Zbog svog stila borbe sa nisko spuštenim gardom, poredili su ga sa filmskim junakom Rokijem Balboom. I kao i u slučaju Balboe, ono što je ostalo vezano za Beneša su priče koje su obeležile njegovu karijeru i njegov život.

Reklame

Dečačke dane proveo je u Tuzli gde je pod uticajem oca naučio da svira i violinu uporedo se baveći boksom. Sa 16 godina kao veliki talenat otišao je u Banjaluku da boksuje za Slaviju. Gradu na Vrbasu i klubu koji je postavio na mapu jugoslovenskog boksa ostao je veran do kraja života. Nikada nije odustajao.

U mladosti, heroj mu je bio čuveni bokser Zvonko Vujin. Beneš je molio Vujina da ne ukrštaju rukavice u ringu. Neuspešno. Kada je pobedio Vujina, u borbi kojom je stekao punu afirmaciju i koja je bila poslednja u Vujinovoj karijeri, Beneš je napustio ring u suzama. Bolelo ga je, ali nije popustio Vujinu, kao ni nikome drugom.

1538136320736-benes1

Osetio je to i Mate Parlov. Beneš ga je na jednom treningu reprezentacije snažnim udarcem zakucao za pod. Puljanin je bio besan, a Marijan mu je rekao da on ne zna drugačije. Taj susret je bio početak njihovog prijateljstva.

Beneš je svoju karijeru gradio korak po korak. Briljirao je na Evropskom prvenstvu 1973. godine u Beogradu kada je osvojio zlato. Iste godine proglašen je za najboljeg sportistu Jugoslavije, što je jedini put kada je to priznanje uručeno sportisti iz Bosne i Hercegovine.

Međutim, ubrzo mu je dijagnostifikovana žutica i zabranjeno mu je da se bavi amaterskim boksom. Umesto kao poraz, on je to pretvorio u priliku – prešao je u profesionalce i u legendarnom meču sa Francuzom Žilberom Koenom, ostvario je najveći uspeh u svojoj karijeri tako što je postao šampion Evrope. Tokom svoje profesionalne karijere ostvario je 32 pobede, od čega je 21 bila nokautom.

Reklame

Ipak, boks ne prašta, pa mu je neustrašivost u ringu pored uspeha donela i užasne probleme. Oko je je zbog komplikacija kasnije izgubio. Od udaraca su mu stradale i glasne živce pa je zadnjih 15 godina bio teško razumljiv kada bi govorio.

Vremenom, okrenuo se pisanju i poeziji. Tokom svog života, objavio je tri zbirke pesama.

Tomo Marić, autor knjige "Bio jednom jedan šampion", sa setom je pričao o talentima čoveka koga je pratio tokom celog života.

- Marijan i ja smo vršnjaci, obojica smo rođeni 1951. godine. Njegov dolazak u Banjaluku se poklopio sa odrastanjem moje generacije. Radi se o jednom od najtalentovanijih boksera ikada – kaže Tomo.

1538136488503-tomo

Tomo Marić, fotografija privatna arhiva

Tomo ilustrije koliki je Marijanov uticaj na svet boksa time što je Ante Josipović, koji je osvojio zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Los Anđelesu 1984. godine, uvek govorio da je Beneš bio razlog zašto se bavio boksom. Ali Tomo je bio svedok i Marijanove ljubavi prema književnosti.

- Volio je ruske klasike, nalazili bi se uveče i pričali o njima. Bar 20 noći smo proveli pričajući o "Ratu i miru" Lava Tolstoja i djelima Maksima Gorkog. Neka je znao gotovo napamet – kaže Tomo.

U svom živopisnom životu, ovaj veliki bokser je uspeo, prema rečima Marića, čak i da upozna Mika Džegera.

- Oduševio je i Mika Džegera koji je u teniskom klubu u njmeačkom Baden Badenu pitao Marijana da mu kaže koje su najbolje vježbe za trbušne mišiće. Marijan je bez riječi razgrnuo ljude oko njih i pokazao Džegeru vježbe koje on radi - kaže Marić.

Reklame

Marić se priseća i koliko su ljudi s druge strane zakona cenili Beneša.

- Ljudi iz Beogradskog podzemlja su ga obožavali. Željko Ražnatović Arkan je u vrijeme kada je bio tražen od zakona u Jugoslaviji ilegalno ulazio u zemlju i prerušen gledao Marijanove mečeve. Ljuba Zemunac je išao na njegove mečeve u Njemačkoj i neizmjerno ga poštovao. Klanjali su mu se do crne zemlje – kaže Marić.

1538136440081-jugosloven

Marijanov zapis prije početka rata koji je pronašla njegova porodica.

Ratna dešavanja na prostoru bivše države devedesetih godina prošlog veka dočekala su nekadašnjeg šampiona nespremnog. Morao je da napusti Banjaluku, a sreću nije našao ni van nje jer i u Hrvatskoj situacija nije bila bolja.

Kažu da je za sebe tada znao da kaže da ga u Banjaluci gledaju kao ustašu, a u Zagrebu kao četnika. Nikada se nije priklonio nijednoj strani. I dalje se izjašnjavao kao Jugosloven. Jednu pesmu je posvetio Titu.

Marijanova pesma o Titu

Ne psuj mi Tita i njegovo vrijeme,
Ne krivi njega za svoje probleme,
Za težak život danas najmanje je kriv,
Drukčije bi bilo da je stari živ.

Ne psuj mi Tita ni njegovo vrijeme,
Ne krivi njega što je proklijalo sjeme
mržnje skrivene u srcima fašista
skriveno pod maskama i nekih komunista.

Ne psuj mi Tita i njegovo vrijeme,
Ne krivi njega što nisi izdržao breme
Što je sve narode spajalo u srodstvo
i sam si ga nazivao bratstvo i jedinstvo.

Ne psuj mi Tita i njegovo vrijeme,
Osmjehom je mogao planinu da pokrene!
Nikada se, druže, neće živjet bolje
Kad Tita spomeneš, skini kapu dolje!

Reklame

- On je bio posebna vrsta čovjeka koji je imao jednu ekipu ljudi koji su ga tada napustili. To je jedna tragična linija. Nismo svi krivi za to, ali niko nije ni sasvim nevin - kaže Marić.

Beneš se u Banjaluku vratio nakon završetka rat u BiH i u svom gradu ostao do septembra ove godine kada je preminuo nakon duge i teške bolesti. Imao je četvoro dece.

Deo svog karaktera i dara preneo je i na naslednike o čemu govori njegova kćerka Žanet Beneš Ćulum.

1538136343003-kcerke

- Bio je jedna topla, poštena i nesebična duša, retko iskren i odan prijatelj. Vaspitavao nas je da volimo ljude oko sebe bez obzira na boju kože, nacionalnost i veroispovest. Nikada na nas nije vršio pritisak čime ćemo da se bavimo – kaže Žanet.

I ona i njena sestra Marijana su od oca nasledila ljubav i talent za pisanu reč. Međutim, ono što je obeležilo poslednje decenije života njenog oca je žal za Jugoslavijom.

1538136412525-benes2

- Do zadnjeg dana svog života patio je za Jugoslavijom. Nikada nije prihvatio raspad zemlje i zato je stvorio svoj svet koji drugi nisu razumeli, ali u kom je ostao veran sebi. Bio je Jugosloven i kao takav je i otišao – zaključuje ona.