Kraj rata na Kosovu: Tri meseca patnji, bola i suza pod NATO bombama
Foto: Goran Tomašević / Reuters

FYI.

This story is over 5 years old.

Kosovo

Kraj rata na Kosovu: Tri meseca patnji, bola i suza pod NATO bombama

Kosovski pakao u slikama Gorana Tomaševića.

Ovaj tekst sadrži fotografije koje za neke čitaoce mogu biti uznemirujuće Potpisivanjem, "Vojno-tehničkog" sporazuma u makedonskom gradu Kumanovu 9.juna 1999.godine, kojim je država Srbija zarad zaustavljanja NATO bombardovanja pristala na povlačenje Jugoslovenske vojske i srpske policije, praktično je završen rat na Kosovu. Iako je Slobodan Milošević tada pokušavao da ubedi ceo svet da su na taj način Srbi pobedili NATO savez, taj sporazum i rezolucija 1244 Ujedinjenih nacija su zapravo samo bili pečat na deceniju dugu neuspešnu i pogrešnu politiku nasilja Miloševićevog režima na Kosovu. Oružani sukob jeste zaustavljen, a Srbija je izgubila stvarnu vlast u pokrajini koja je danas u dobrom delu sveta priznata kao nezavisna država. Najveću cenu platili su, kao i i svakom ratu na Balkanu građani. Prema podacima Fonda za Humanitarno pravo, na Kosovu je život izgubilo više od 13.000 ljudi, većinom Albanaca i Srba, među kojima se mnogi i danas vode kao nestali. Od marta 1998. do marta 1999.godine na Kosovu je trajao oružani sukob takozvane OVK i državnih snaga bezbednosti. Taj sukob je bio nekonvencionalan, bez jasne linije fronta i sa velikim brojem stradalih civila na obe strane. Počinjeni su ratni zločini koji su kasnije procesuirani, a neki tek treba da završe na sudu, iako je prošlo skoro 20 godina. Najžešći sukobi i najveća stradanja zabeležena su tokom tri meseca trajanja NATO bombardovanja Jugoslavije. U martu mesecu sa Kosova u susednu Makedoniju i Albaniju odlazile su izbegličke kolone Albanaca, dok su u junu mesecu, u drugom smeru, kolone činile izbegli Srbi. I za jednima i za drugima išao je i veliki broj otmice ljudi, pljački i spaljenih kuća. Albanske izbeglice su vratile 1999.godine, dok se skoro 200.000 Srba i Roma nikada nije vratilo na Kosovo. Malobrojni novinari koji su izveštavali sa teritorije Kosova tokom NATO bombardovanja opisivali su to parče zemlje kao "pakao" u kojem je podjednaka opasnost dolazila iz vazduha i sa kopna, danju i noću. U velikom strahu, odsečeni od najbližih i ostatka sveta ginuli su vojnici, policajci, albanski i srpski civili. Tih 78 dana stradanja pratilo je nekolicina reportera koji su dobili dozvolu Vojske Jugoslavije da ostanu na Kosovu. Jedan od njih bio je, danas čuveni srpski i svetski fotograf Goran Tomašević, tada foto reporter agencije Reuters. Goranove potresne fotografije i danas pričaju više priča nego većina reči napisanih o ovom tragičnom balkanskom sukobu. Sve fotografije: Goran Tomašević/Reuters

Reklame

Albanac hoda pored leševa drugih Albanaca posle NATO napada na izbegličku kolonu kod sela Meja

Stambena četvrt u Kosovskoj Mitrovici nakon NATO napada. Dva lica su poginula a više je ranjeno.

Stambena zgrada u Prištini pogodjena tokom vazdušnog napada NATO

Pripadnici Vojske Jugoslavije ispred stambene zgrade pogodjene tokom NATO vazdušnog napada

1.April - hiljade Albanaca pokušava da uđe u voz na stanici u PrištiniCaption/Description: Ranjena Albanka lezi na zemlji posle NATO napada kod sela Meja

Ranjena žena albanske nacionalosti posle NATO napada kod sela Meja

14.april - dečak koji preživeo napad na kolonu izbeglica kod sela Meja

18.april - Pacijenti napuštene mentalne bolnice u selu Štimlje

10.jun - Povlačenje VJ kod Podujeva

10.jun - General VJ Vladimir Lazarević u razgovoru sa novinarima nedaleko od Podujeva

11.jun - Povlačenje pripadnika Vojske Jugoslavije

11.jun - Romske izbeglice odlaze ka unutrašnjosti Srbije

Sestre Sabrneta (10) i Besijana (11 meseci) Nuraj iz sela Racaj.

PROČITAJTE JOŠ: