Ovaj tekst sadrži fotografije koje za neke čitaoce mogu biti uznemirujuće
Potpisivanjem, "Vojno-tehničkog" sporazuma u makedonskom gradu Kumanovu 9.juna 1999.godine, kojim je država Srbija zarad zaustavljanja NATO bombardovanja pristala na povlačenje Jugoslovenske vojske i srpske policije, praktično je završen rat na Kosovu.
Iako je Slobodan Milošević tada pokušavao da ubedi ceo svet da su na taj način Srbi pobedili NATO savez, taj sporazum i rezolucija 1244 Ujedinjenih nacija su zapravo samo bili pečat na deceniju dugu neuspešnu i pogrešnu politiku nasilja Miloševićevog režima na Kosovu.
Oružani sukob jeste zaustavljen, a Srbija je izgubila stvarnu vlast u pokrajini koja je danas u dobrom delu sveta priznata kao nezavisna država.
Najveću cenu platili su, kao i i svakom ratu na Balkanu građani. Prema podacima Fonda za Humanitarno pravo, na Kosovu je život izgubilo više od 13.000 ljudi, većinom Albanaca i Srba, među kojima se mnogi i danas vode kao nestali.
Od marta 1998. do marta 1999.godine na Kosovu je trajao oružani sukob takozvane OVK i državnih snaga bezbednosti. Taj sukob je bio nekonvencionalan, bez jasne linije fronta i sa velikim brojem stradalih civila na obe strane. Počinjeni su ratni zločini koji su kasnije procesuirani, a neki tek treba da završe na sudu, iako je prošlo skoro 20 godina.
Najžešći sukobi i najveća stradanja zabeležena su tokom tri meseca trajanja NATO bombardovanja Jugoslavije. U martu mesecu sa Kosova u susednu Makedoniju i Albaniju odlazile su izbegličke kolone Albanaca, dok su u junu mesecu, u drugom smeru, kolone činile izbegli Srbi. I za jednima i za drugima išao je i veliki broj otmice ljudi, pljački i spaljenih kuća. Albanske izbeglice su vratile 1999.godine, dok se skoro 200.000 Srba i Roma nikada nije vratilo na Kosovo.
Malobrojni novinari koji su izveštavali sa teritorije Kosova tokom NATO bombardovanja opisivali su to parče zemlje kao "pakao" u kojem je podjednaka opasnost dolazila iz vazduha i sa kopna, danju i noću. U velikom strahu, odsečeni od najbližih i ostatka sveta ginuli su vojnici, policajci, albanski i srpski civili.
Tih 78 dana stradanja pratilo je nekolicina reportera koji su dobili dozvolu Vojske Jugoslavije da ostanu na Kosovu. Jedan od njih bio je, danas čuveni srpski i svetski fotograf Goran Tomašević, tada foto reporter agencije Reuters.
Goranove potresne fotografije i danas pričaju više priča nego većina reči napisanih o ovom tragičnom balkanskom sukobu.
Sve fotografije: Goran Tomašević/Reuters
Reklame
PROČITAJTE JOŠ: