Reklame
Oluja

Vreme Oluje: dragi su nam samo tuđi "izdajnici" i "strani plaćenici"

Već drugu godinu za redom Inicijativa mladih za ljudska prava u Hrvatskoj poziva građane da se pridruže u zajedničkom izvinjenju za Oluju, zbog čega ih u Beogradu veličaju a u Hrvatskoj pozivaju na njihovo streljanje.

pisao Maša Milutinović
05 Avgust 2017, 7:50am

yihr.hr

Prva hrvatska reč koju sam naučila bila je mrkva, zatim špinat. Posle par godna sam naučila da "lipe cvatu" ne znači lepi cvetu nego da lipe cvetaju, a pre neki dan, da se izvinjenje kaže isprika a ne ispirka kako sam godinama mislila. Bilo mi je logično da tu nešto treba da se ispere i opere. Za to služi izvinjenje, zar ne?

Isprika je trenutno i najspornija reč u susednoj Hrvatskoj. Oko nje se lome koplja, dele ljudi na plaćenike i branitelje i poziva na streljanje onih koji upućuju izvinjenje žrtvama Oluje.

U Srbiji se vreme oko obljetnice Oluje provodi na različite načine: neki letuju, neki smišljaju kako da prežive ove temperature, neki su na Lovefestu. Mnogi misle da ne treba da se organizuje ništa drugo osim parastosa, a više od 200.000 proteranih i dalje, sa nekoliko stotina kilometara udaljenosti, gleda u državu koja im je oduzela domove a koja to danas, bez izvinjenja, slavi.

Prelepljeni bilbordi Lovefesta

Srećom po moju porodicu i mene, prvi kontakt sa ratom na prostoru bivše Jugoslavije bio je film Lepa sela, lepo gore. Rat, onakav kakav poznaju moji prijatelji iz Knina, Sarajeva, Prijedora, Srebrenice, Petrinje, Prizrena, Peći... nisam doživela.

Bila je 2008. godina kada je moj drug iz klupe rekao kako će "decu učiti da mrze Hrvate i Muslimane". Nisam to razumela. A onda je došlo objašnjenje: "Pa tako je i mene moj tata učio". Iste godine sam prvi put bila u Sarajevu, gde nas je dočekao Faris rečenicom: "Evo mojih Beograđana!". Kasnije sam saznala da je onaj ožiljak preko njegovog stomaka, koji sam videla dok smo se spremali za rafting na Neretvi, napravio snajper. Jedan od onih koji su skoro četiri godine čučali po brdima oko Sarajeva i držali ga pod opsadom.

Pošto u tom trenutku nisam ni znala šta je opsada, odlučila sam da se aktivno udružim sa ekipom iz Inicijative mladih za ljudska prava, koja je baš tih godina organizovala festival Dani Sarajeva u Beogradu, povodom godišnjice opsade Sarajeva. Znala sam da je najvažnije da što više dečaka iz klupe čuje Farisovu priču i da nikada ne postane otac koji uči svoju decu da mrze druge.

Pričanje o zločinima počinjenim u ime tvog naroda, tvoje vere i tvoje države i pozivanje na odgovornost je tada bio i ostaće izdajnički posao. Ako želimo da naše i generacije naše dece ne dožive nove Jasenovce i Srebrenice, moramo da postavljao teška pitanja, da se sukobljavamo sa onima koji će olako nacrtati metu na čelu drugog, trpimo uvrede, napade - verbalne i fizičke. Na kraju, da pitamo i tatu šta je radio u ratu.

Emotivno, pretežak posao. Posao koji ne daje instant rezultate. Posao zbog kog si "izdajnik" i "strani plaćenik".

__________________________________________________________________________________________________

Pogledajte VICE Srbija film Podeljeni gradovi: Vukovar

___________________________________________________________________________________________________

Ovih dana, žrtve Oluje, kada bace pogled ka Hrvatskoj, pored onog slavlja koje im svake godine nije nimalo prijatno, mogu da vide i grupu mladih ljudi koji vode kampanju ISPRIKA. Drugu godinu za redom,pozivaju građane da se uključe i zajedno sa njima izvine žrtvama Oluje:

Svima koji su tog ljeta prije 22 godine izgubili najbližu rodbinu u zločinima počinjenima nad civilima za vrijeme i nakon operacije 'Oluja'. Svima koji su bili primorani napustiti kuće, gradove i sela u kojima su odrastali, živjeli, imali prijatelje, djecu i obitelj. Svima čija je imovina opljačkana, a kuće u kojima su generacijama živjeli – spaljene i razrušene, tako da se nisu imali kamo vratiti.

Svima koji su se, unatoč svemu, pokušali vratiti na svoja imanja, ali su u tome od strane državnih tijela Republike Hrvatske bili spriječeni. Svima kojima je Republika Hrvatska obećavala mir ukoliko ostanu, a umjesto toga im donijela nasilje, ubojstvo, rušenje i palež. Isprikom izražavamo posebnu solidarnost s onima koji još uvijek tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih. Želimo im reći kako nisu sami.

Pre dva dana su došli iz Zagreba i udruženjima žrtava odneli uramljeno izvinjenje sa spiskom svih potpisanih građana Hrvatske.

Fotografija ljubaznošću Inicijative mladih

Ovo nije prva njihova akcija povodom Oluje. Pre sedam godina su na ulazu u Knin postavili ploču na kojoj je pisalo: O 15 obljetnici akcije HV-a Oluja uz ovu cestu kojom su prošle tisuće izbjeglica, ploču postavljaju građani Republike Hrvatske koji žrtvama nude svoju ispriku za patnju u nedostatku isprike odgovornih.

Ploča je brzo uklonjena, podjednako efikasno kao i grafit koji je pre par godina u Beogradu, ispred Doma Narodne skupštine napisala ta ista Inicijativa mladih za ljudska prava iz Srbije povodom donošenja rezolucije o Srebrenici. Poslanici su tada vodili bitku da se zločin u Srebrenici ne nazove genocidom, tako da se "ta teška strana reč genocid" nije dugo zadržala na pločniku ispred Skupštine, ali dovoljno dugo da ljudi iz Inicijative još jednom "zasluže" epitet stranih plaćenika i domaćih izdajnika.

Dok se mladi Zagrepčani izvinjavaju u Beogradu, predstavnik vladajuće stranke u Hrvatskoj poziva na njihovo streljanje. Prete im i psuju ih, gotovo na isti način na koji to rade članovima Inicijative iz Srbije, kada se suprotstave veličanju ratnih zločina i zločinaca.

Još na VICE.com

Vukovar 1991: Moj ulazak u grad mrtvih

Dan sa "izdajnicima" i "patriotama": Kosovo u Beogradu

Šljivančanin, Norac, patriote i izdajnici, ratni zločinci i političari

Tagged:
politika
Srbija
Hrvatska
Izbeglice
inicijativa mladih za ljudska prava
Izvinjenje
Isprika