FYI.

This story is over 5 years old.

vesti

Novi francuski zakon o prisluškivanju nije sprečio napade u Parizu

Posle masakra u redakciji satiričarskog lista "Šarli Ebdo" u januaru ove godine, u Francuskoj je usvojen kontroverzni "Zakon o obaveštajnom radu" koji donosi šira ovlašćenja u praćenju i prisluškivanju osumnjičenih.
Rachel Pick
New York, US

Posle masakra u redakciji satiričarskog lista "Šarli Ebdo" u januaru ove godine, u Francuskoj je usvojen kontroverzni "Zakon o obaveštajnom radu" koji donosi šira ovlašćenja u praćenju i prisluškivanju osumnjičenih. Sada, nakon razornih terorističkih napada koji su po drugi put ove godine Pariz zavili u crno, vredi preispitati kako bi taj zakon mogao da se sprovede kad se obaveštajni rad intenzivira.

Reklame

Sporni zakon, koji je Francuska skupština usvojila u maju, naišao je na toliko žestoko protivljenje javnosti da ga je francuski predsednik Fransoa Oland prosledio Ustavnom savetu, a ovaj ga je konačno odobrio u julu. Ljudi su ga uporedili s ozloglašenim američkim Patriotskim zakonom i, iako je francuski premijer Manuel Vals odbacio to poređenje, lako je zapaziti određene sličnosti.

Kao i Patriotski zakon, francuski pravni akt dozvoljava vladi da prisluškuje telefonske razgovore i nadgleda mejlove osumnjičenih za terorizam bez izdavanja naloga. On i od internet provajdera zahteva da sakupe tzv. meta-podatke, koje će nakon toga obraditi algoritmom u potrazi za nizom povezanih sumnjivih aktivnosti — što je prepisano direktno iz pravilnika američke Nacionalne agencije za bezbednost.

Prema francuskom zakonu, operacije prismotre kontroliše odbor koji predvodi Vals, ali ti članovi odbora ne mogu da nadglasaju Valsa ako se ne slažu s aktivnostima koje ovaj želi da preduzme. Zbog ovog bi bezbednosne odluke mogle da postanu opasno centralizovane, prema rečima nekih kritičara, kao što je Predsednik pariske advokatske komore Pjer-Olivije Sur. Sur se javno usprotivio predlogu zakona s obrazloženjem da on ne podleže sudskoj kontroli, dodavši i da "ozbiljno ugrožava građanska prava."

"Amnesti internešenel" je takođe glasno negodovao zbog zakona. Zamenik direktora za Evropu i Centralnu Aziju Gauri van Gulik rekao je da "izgleda da francuske vlasti žele da oponašaju svoje američke i britanske kolege po tome što će dozvoliti presretanje i nagledanje komunikacije ljudi kad god to požele." Ženevjev Garigos, direktorka "Amnestija" za Francusku, osudila je predlog zakona zato što "flagrantno krši međunarodna ljudska prava na privatnost i slobodu govora."

Reklame

Ali zakon dozvoljava i neke aktivnosti koje nadilaze čak i odredbe definisane kod njegovih međunarodnih ekvivalenata. Prema ovom zakonu o obaveštajnom radu, francuska vlada sme da koristi IMSI hvatače, koji se predstavljaju kao tornjevi mobilne telefonske mreže i mogu da snime meta-podatke iz telefona u dometu hvatača, kao i da utvrde lokacije tih telefona (i njihovih vlasnika).

Dok je još rasprava o zakonu bila u toku, senatorka Sesil Cukerman ustvrdila je da će se ti meta-podaci pokazati istovremeno nezgrapni i napadni. Ona je objasnila da će "informacije koje pokazuju pravu pretnju biti sakupljene — prosto jer će sve biti sakupljeno — ali ko će ih onda pronaći?" i da bi crne kutije mogle da stvore stanje "večite prismotre".

Postoji i zakonska odredba koja liči na agresivniju verziju ozloglašenih pretraga iz američkog Patriotskog zakona poznatijih kao "ušunjati se i virnuti". Kako objašnjava Re/code, "zakon vladinim agentima dopušta da provale u domove osumnjičenih za terorizam kako bi u njima postavili prisluškivače i kamere za nadzor, i instalirali "kilogere" na njihove kompjutere, sprave koje snimaju podatke posle svakog otkucanog slova na tastaturi ili klika mišem."

Premijera Valsa, u međuvremenu, nisu mnogo potresle kritike na račun zakona, pošto je izjavio da je postojeći zakon uveliko zastareo. "Poslednji zakon o obaveštajnom radu usvojen je 1991. godine, a tada nije bilo ni mobilnih telefona ni interneta", izjavio je Vals. On je usvajanje zakona obeležio tvitom: "Francuska sada ima bezbedan pravni okvir za borbu protiv terorizma koji poštuje slobode građana. Ovo je veliki korak napred."

U istorijskom pogledu, vlade su često želele da pooštre nadzor građana posle tragičnih napada poput ovih koje je Pariz doživeo ove godine. Dok se Francuska oporavlja od još jedne bezumne katastrofe, vredeće ispratiti kako se ponaša pod novim obaveštajnim ovlašćenjima.

Pratite VICE na Facebooku, Twitteru i Instagramu