FYI.

This story is over 5 years old.

fenomeni

Stiven Hoking je dve nedelje pred smrt predvideo kraj univerzuma

Hoking je umro mirno u svom domu 14. marta zbog komplikacija nastalih u vezi sa neurodegenerativnom bolešću sa kojom sa borio veći deo odraslog života.
Profesor Stiven Hoking stiže na Međuzvezdanu predstavu uživo u Rojal Albert Holu, u centru Londona, 30. marta 2015. godine (Foto: Joel Ryan/Invision/AP, File)

Ovaj tekst je prvobitno objavljen na VICE NEWS

Samo dve nedelje pre nego što je preminuo, Stiven Hoking je predao svoju poslednju studiju koja bi mogla da sadrži matematičke proračune neophodne za dokazivanje postojanja više od jednog univerzuma.

Radna studija, predata radi objavljivanje 14. marta, prema britanskom Sandej Tajmsu, mogla bi da se ispostavi kao kruna fizičarevog životnog dela. U ovom istraživanju, Hoking je želeo da razreši probleme o kojima je aktivno razmišljao poslednjih 35 godina — otkako je objavio teoriju o tome da se univerzum proširio posle Velikog praska.

Reklame

U studiji se navodi da se dokaz za postojanje multiverzuma ogleda u pozadinskoj radijaciji našeg poznatog univerzuma — i da bi taj dokaz mogao, u teoriji, da se nađe i izmeri. Ako zaista živimo u “multiverzumu”, naš kosmos samo je jedan od mnogih postojećih univerzuma. Uzet zajedno, multiverzum — sastavljen od svih pojedinačnih univerzuma — činio bi sav postojeći prostor, vreme, materiju i energiju.

Iako Hokingova poslednja studija može da posluži kao razlog za optimizam onima koji su se nadali da će se testirati postojanje višestrukih univerzuma, njegovo istraživanje sadrži i jedno sumorno predviđanje: naš univerzum progutaće tama kad sve njegove zvezde potroše energiju.
Studija naslovljena “Glatki izlaz iz večitog širenja” trenutno se nalazi na stručnoj analizi radi objavljivanja u neimenovanom velikom naučnom žurnalu.

Hoking i njegov kolega Džejm Hartl su 1983. godine zajednički napisali studiju opisujući širenje koje se odigralo posle Velikog praska — rapidnu ekspanziju svemira koja je stvorila naš univerzum. Teorija se oslanjala na postojanje drugih univerzuma, nastalih istovremeno kad i naš tokom Velikog praska. Teorija, međutim, nije mogla da se testira.

Ali testiranje ove ideje kroz eksperimente bilo je upravo ono što je Hoking nameravao da uradi. “Hteli smo da transformišemo ideju multiverzuma u dokaziv naučni okvir”, izjavio je Tomas Hertog, ko-autor studije i Hokingov štićenik, prema pisanju Sandej Tajmsa. Da je Hoking živ, studija je mogla da mu obezbedi prvu Nobelovu nagradu, naveli su drugi istraživači. Nagrada se, međutim, ne dodeljuje posthumno.

Ali, ne slažu se svi da su nalazi ove radne studije toliko revolucionarni.

“Njegova poslednja studija želela je da spase neka predviđanja, ali argumenti su za sada neubedljivi”, rekao je za Tajms profesor Nil Turok, direktor kanadskog Instituta Perimetar i Hokingov prijatelj.

Hoking je umro mirno u svom domu 14. marta zbog komplikacija nastalih u vezi sa neurodegenerativnom bolešću sa kojom sa borio veći deo odraslog života, amiotrofičnom lateralnom sklerozom.