Politika

Studija otkrila da sve više ljudi samoinicijativno koristi psihodelike kao psihijatrijske lekove

Brojevi ukazuju na rastući pokret ljudi koji ne žele da čekaju da LSD ili psilocibin budu legalizovani.
Gavin Butler
Melbourne, AU
lsd on tongue
Image via Getty,
kowalska-art

Upotreba psihodeličnih lekova kao tretmana za mentalno zdravlje je u porastu, govori nam najveće istraživanje droga na svetu. Hiljade ljudi se okreće supstancama kao što su LSD, MDMA, psilocibin i ketamin za lečenje psihijatrijskih bolesti i emocionalnog stresa.

Od 110.000 ispitanika širom sveta u Globalnoj anketi o drogama 2020. godine, 6.500 (nešto manje od šest odsto) prijavilo je da koristi lekove za rekreaciju kao samostalnu terapiju poboljšanja mentalnog zdravlja. Među njima su ljudi koji sami doziraju LSD ili magične pečurke, kao i ljudi koji su uzimali psihodelike pod nadzorom druge osobe u nemedicinskom (neregulisanom) okruženju. Iako su ovi nadzornici najčešće prijavljivani kao prijatelji i partneri, neregulisana okruženja takođe uključuju „psihodelične izlete” i takozvane „tradicionalne isceliteljske grupe“.

Reklame

Istraživanja pokazuju da, dok zdravstveni zakonodavci širom sveta raspravljaju o tome da li legalizovati terapijsku upotrebu lekova poput LSD, MDMA i psilocibina, potražnja korisnika raste. Kako kaže dr Monika Barat, profesorka na australijskom univerzitetu RMIT i koautor studije, „to vodi ka tome da se potreba ispunjava izvan medicinskog okruženja“.

Depresija, anksioznost i problemi u vezi bili su najčešći osnovni faktori koji su ljude dovodili do samolečenja nedozvoljenim supstancama - ali drugi uključuju PTSP, ožalošćenost i probleme povezane sa upotrebom drugih supstanci. Kao što autori primećuju, „ljudi na taj način koriste psihodelike za lečenje najčešćih problema mentalnog zdravlja za koje ljudi trenutno traže pomoć od tradicionalnih medicinskih usluga“.

„Nalazi sugerišu da postoji mnogo ljudi sa čestim poremećajima za koje su postojeći modaliteti lečenja ili nedovoljni ili neatraktivni“, dodaju oni.

Najčešći prijavljeni razlog uzimanja LSD-a bio je poboljšanje opšteg blagostanja (well-being, oko 52 procenta), a zatim upotreba za suočavanje sa nekakvim emocionalnim stresom ili brigom. Najčešći primarni razlog koji su navodili ispitanici koji su koristili magične pečurke bio je poboljšanje opšteg blagostanja, praćeno upotrebom za suočavanje sa brigama i oslobađanje od psihijatrijskog stanja.

Nešto više od 4 procenta ispitanika koji su samostalno koristili psihodelike kao tretman prijavilo je posete odeljenju hitne pomoći.

Reklame

Autori studije pozvali su na oprez sve koji razmišljaju o samostalnom lečenju nedozvoljenim supstancama, a dr Barat je istakla da stručnjaci za mentalno zdravlje moraju da odigraju važnu ulogu u pružanju podrške takvim ljudima - sve dok su odgovarajuće obučeni.

„Akreditovana obuka za psihijatre, psihologe i socijalne radnike za obavljanje pripremnih i integracionih sesija kako bi se pomoglo ljudima koji samostalno uzimaju psihodelike za lečanje može pomoći u premošćavanju tog jaza“, rekla je ona u izjavi.

Generalno, autori su primetili da razgovori oko regulacije i upotrebe određenih psihoaktivnih supstanci u kliničkim uslovima moraju da se razvijaju što je brže moguće, kako bi se zadovoljila sve veća potražnja ljudi koji očigledno nisu u mogućnosti da pristupe tradicionalnijim tretmanima mentalnog zdravlja.

„Što je duže odlaganje uvođenja ovih tretmana kroz kliničke usluge, to je veći rizik da će ugrožene osobe doći u iskušenje da pristupe tim lekovima u situacijama koje nose potencijalno veći rizik od štete“, navode oni. „Naravno, potrebno je više naučnih podataka, ali naši podaci sugerišu da će, ako ovi novi tretmani postanu dostupni, postojati velika grupa ljudi koja želi da se bavi njima.“

Dalje napominju: „uprkos njihovoj potencijalnoj korisnosti u tretmanu određenih stanja mentalnog zdravlja, ne preporučuju se neplanirani pokušaji upotrebe ovih supstanci za suzbijanje ozbiljnih mentalnih bolesti. Pozitivni ishodi i isceljenje mogu se postiću isključivo holističkom pripremom i integracijom psihodeličnih iskustava u odgovarajuće okruženje podrške, uz pristup dodatnim resursima ako je potrebno. “