Reciklirane baterije laptopova proizvode elektronsko napajanje za kuće
Fotografija: Glu

FYI.

This story is over 5 years old.

alternativna energija

Reciklirane baterije laptopova proizvode elektronsko napajanje za kuće

Kome treba Tesla?

Tekst je prvobitno objavljen na Motherboard.

U maju 2015. Ilon Mask je predstavio Teslin Pauervol. Baterija omogućava vlasnicima kuća da skladište električnu energiju, ili iz mreže, ili preko solarnih panela. Ova tehnologija je bila primamljiva onima koje zanimaju alternativni izvori energije, ali za mnoge je početna cena od 3000 dolara bila previsoka. Baterija je mogla da uskladišti samo do 10 kilovat-časova električne energije, ili oko trećine onoga što prosečno američko domaćinstvo potroši tokom jednog dana ( novija verzija može da sačuva do 14 kilovat-časova).

Reklame

Za neke entuzijaste za alternativnu energiju, Maskova ponuda nije bila dovoljno dobra. Umesto da kupe Teslin Pauervol, oni su sami napravili svoje verzije, koristeći reciklirane baterije, za samo delić te cene. Onda su, prirodno, počeli da dele svoje kreacije i na internetu razmenjuju svoja otkrića sa drugim amaterima. Ljubitelji „uradi sam“ pauervolova se okupljaju na formu posvećenom tome, na Fejsbuk grupama, i na Jutjubu. Žive po celom svetu: razgovarala sam sa graditeljima pauervolova sa tri različita kontinenta i iz šest različitih vremenskih zona.

„To je budućnost. Čisto je, jednostavno, efikasno i moćno“, kaže mi Jehu Garsija, jedan od najpopularnijih graditelja pauervola. On i ljudi slični njemu su posvećeni tome da sami odrede kako će budućnost alternativnih izvora energije izgledati, umesto da čekaju da im je oblikuju tehnološke kompanije. „Konačni rezultat će biti to da ne samo da ću moći da se oslonim na nešto što sam napravio sam, već ću znati kako da napravim napajanje za čitavo svoje domaćinstvo, ili neke njegove delove. To me inspiriše“, kaže mi još jedan graditelj pauervola, Džo Vilijams.



Skoro svi hobisti sa kojima sam razgovarala su napravili zidove sposobne da uskladište mnogo više energije nego Teslin Pauervol (Portparol Tesle je odbio da komentariše). Član francuskog foruma Diypowerwalls.com, koji se predstavlja kao Glubo, rekao je da njegov pauervol može da uskladišti 28 kilovat-časova. „Tako napajam celu kuću, šta više, kupio sam električnu pećnicu i ploču, da iskoristim višak energije tokom leta, objašnjava on.

Reklame

Piter Metjuz, jutjuber iz Australije, i jedan od najbitnijih likova na sceni „uradi sam“ pauervolova, sagradio je džinovsku bateriju koja može da uskladišti 30 kilovat-časova električne energije. Energiju prikuplja preko više od 40 solarnih panela na svom krovu. Sistem napaja skoro celo njegovo domaćinstvo: „Jedino što ne napajam su veliki klima-uređaji i sistem za zagrevanje vode“, kaže mi on preko Skajpa. Metjuz je stvorio i DIYpowerwalls.com, i najpopularniju pauervol Fejsbuk grupu.

Takođe sam razgovarala i sa Danielom Romerom, još jednim jutjuberom, koji je sam napravio jedan od najvećih pauervolova koje sam mogla da nađem. Njegova baterija ima preko 22.500 ćelija, za koje on kaže da mogu da uskladište više od 100 kilovat-časova – deset puta više energije nego Teslin originalni pauervol. Ovaj švedski graditelj takođe ga koristi za prikupljanje energije solarnih panela. „Moj sistem je napravljen tako da napaja čitavo moje domaćinstvo 10 od 12 meseci godišnje“, kaže mi u mejlu.

Mnogi graditelji sa kojima sam razgovarala su rekli da ih je inspirisao Garsija, koji je verovatno najpopularniji hobista za baterije na internetu. Ovaj jutjuber iz Kalifornije planira da napravi nešto što bi jednog dana moglo da postane najveći privatni izvor energije u SAD. Džinovski sistem baterija će moći da uskladišti jedan megavat energije – 1000 kilovat-časova, kaže on. „Napajaćemo postrojenje za reciklažu“, kaže mi on.

Reklame

Gomilanje baterija

Većina hobista sa kojima sam razgovarala koriste ćelije 18650 litijum-jonskih baterija za svoje projekte. One obično imaju plastičnu presvlaku u boji i mogu se naći u elektronskim uređajima kao što su laptopovi. Jedan od najvećih izazova kod izgradnje pauervola je nabavka hiljada 18650 ćelija koje su potrebne da bi se napravila baterija sposobna da uskladišti znatnu količinu energije.

Ako ih kupujete u radnji, mogu da koštaju više od 5 dolara po komadu, a ni cene polovnih na sajtovima kao što je iBej nisu mnogo bolje. Po toj ceni, na kraju bi možda dao više para da napraviš sopstveni pauervol, nego da jednostavno kupiš Teslin.

Graditelji pauervolova sa kojima sam ja razgovarala umesto toga su se često oslanjali na reciklirane baterije, koje su uzimali sa starih Del, HP, Lenovo i LG laptopova (između ostalih proizvođača). Jutjub je prepun snimaka na kojima se objašnjava kako da otvoriš staru bateriju sa laptopa i izvadiš ćelije.

Fotografija: Glubux

„Ljudi obično samo bace staru bateriju sa laptopa“, kaže Garsija. „Mislim da je to neverovatno rasipnički, jer ti svi na internetu pokazuju kako da izvadiš te ćelije i ponovo ih upotrebiš“.

U pravu je. Stare baterije koje on i drugi graditelji pauervolova prikupljaju najverovatnije bi zavrišile na deponijama, da nisu ponovo upotrebljene. „Oko 95 procenata baterija kupljenih u SAD se ne reciklira, i na kraju bude bačeno“, kaže mi u mejlu Karl E. Smit, direktor i predsednik Call2Recycle, vodeće organizacije za reciklažu baterija. „Gotovo sve baterije mogu da se recikliraju u vredne sekundarne proizvode, što je najveći razlog zašto ne treba da budu bačene na deponiju, i zašto umesto toga treba da budu reciklirane“, kaže mi on.

Reklame

Često je potrebno veoma mnogo vremena da se prikupi dovoljno ćelija za izgradnju pauervola. „U ranim danima, pet do šest sati nedeljno sam provodio u razgovoru telefonom sa raznim ljudima“, kaže mi Metjuz, graditelj pauervola iz Australije. „Vozio sam i po više stotina kilometara da bih došao do baterija“.

Deo problema je i to što se u startu ne reciklira mnogo laptopova, kaže mi preko telefona Džejson Linel, izvršni direktor Nacionalnog centra za recikliranje elektronskih uređaja. On kaže da ljudi možda jednostavno gomilaju stare laptopove u svojim kućama: „Da budem iskren, laptopovi ne dolaze u velikom broju, iz kojeg god razloga“, objašnjava on.

Garsija mi kaže da baterije laptopova mogu da budu toliko retke, da je njihova cena porasla otkako su ljudi sami počeli da prave pauervolove. „Tržište je pokretalo to što je toliko mnogo ljudi bilo zaintesovano“, objašnjava on. „Tako da je postalo veoma teško sklopiti povoljan dogovor za te baterije“.

Fotografija: Glubux

Drugi problem je što proizvođači laptopova ne obezbeđuju stare baterije mušterijama direktno. „Nadam se da ćemo navesti te kompanije da im bude okej da koristimo i preuzimamo te baterije“, kaže Garsija. „To je komplikovano, pored svih tih pravila, propisa i advokata“.

Kada sam se obratila proizvođačima laptpova, shvatila sam da i Del i HP obeshrabruju hobiste da ponovo koriste njihove baterije. „Delove baterije za laptopove su napravljene da se koriste samo sa Delovim proizvodima, i ne preporučujemo niti podstičemo bilo koju drugu njihovu primenu“, kaže za Motherboard portparol Dela u mejlu.

Reklame

„Pakovanje HP baterija je napravljeno da se koristi sa HP-ovim proizvodima, i mi ne preporučujemo njihovo korišćenje sa uređajima za koje nisu dizajnirani ili podesni“, kaže i portparol HP-a u mejlu. Iz Lenova su odbili da komentarišu, a LG nije odgovorio na naš zahtev za komentar, do trenutka objavljivanja ovog članka.

Izgradnja pauervola

Prikupiti dovoljno baterija je samo prvi korak u izgradnji kućnog pauervola. Svaka ćelija mora da se testira – nisu sve dovoljno bezbedne da bi se koristile, kaže mi nekoliko hobista. Litijum-jonske baterije imaju ograničeni rok trajanja: neke baterije prikupljene sa laptpova na kraju nemaju dovoljan kapacitet da bi mogle da se koriste.

„U suštini, uzmeš bateriju, otvoriš je, proveriš voltažu da vidiš u kakvom je stanju, i onda je restartuješ“, kaže Garsija.

„Restartovanje“ baterije znači ispustiti svu energiju iz baterije, a onda je ponovo napuniti, do punog kapaciteta. „Te stvari su stare… na neki način moraš da ih probudiš restartovanjem“, objašnjava on.

Fotografija: Jehu Garsija

Kada prikupiš dovoljno kvalitetnih baterija, graditelji postave 18650 ćelije u držače, ili „pakete“. Snabdevači na internetu nude već napravljene držače za baterije, ali mnogi graditelji pauervolova više vole sami da ih dizajniraju i naprave. Često su napravljeni tako da kada jedna ćelija crkne, mogu da je zamene bez potrebe da rastave ceo držač.

Onda se na vrh paketa postave „ razvodne ploče“, metalne trake koje provode struju. Metjuz, graditelj pauervola iz Australije, svoje je napravio od recikliranog bakra, na primer. Kada se postavi razvodna plača, individualne ćelije se spajaju.

Reklame

Kada se sklopi dovoljno pakta baterija, završeni pauervol se povezuje sa inverterom i kači unutar šupe, ili izvan kuće. Većina hobista sa kojima sam razgovarala su mi rekli da ne drže pauervolove u kući, iz bezbednosnih razloga, ili da bi jednostavno poštovali lokalne propise.

Nemoj da spališ kuću

Jedna od najčešćih tema koja se pojavljivala u mojim razgovorima sa graditeljima pauervolova je bila bezbednost. Povezivanje na stotine recikliranih litijum-jonskih baterija zajedno je opasno, i moglo bi da izazove požar, ako se ne obavi na odgovarajući način.

Na forumu DIYpowerwalls-a ima na desetina tredova posvećenih tome da se spreči da ove ogromne, kućne elektronske naprave zahvati požar. Jutjub je takođe prepun snimaka u kojima se graditelji pauervolova upozoravaju da su njihovi projekti nebezbedni.

Graditelji koji sami prave pauervol često nisu inženjeri ili električari. Većina njih, uključujući i najpopularnije – kao što je Jehu Garsija – uopšte nema formalno obrazovanje. Ali uglavnom se ne brinu za bezbednost, i kažu da u poslednje vreme jedni druge više nagovaraju da sprovode dodatne mere predostrožnosti prilikom izgradnje.

Fotografija: Glubux

„Postoje mnogi snimci na internetu u kojima se kaže: „Dozvolite mi da vam pokažem koliko su ove baterije opasne“, objašnjava Garsija. „Ali ono što oni rade je da ih seku na pola, ili puste ogromnu količinu energije kroz njih“.

„U početku je bilo mnogo negativnih reakcija“, kaže Vilijams. „Sve su bile u fazonu, ’Spalićeš kuću’“.
Vremenom, kada je dokazano da dobro napravljeni kućni pauervolovi mogu bezbedno da skladište energiju, zajednica je postala pozitivnija. Nedavno je sprovedena inicijativa da se započne sa ugradnjom sistema za kontrolu baterija (BMS), koji može da obavlja monitoring pauervola i obavesti vlasnika kada se previše zagreje, na primer.

Reklame

„Ja preporučujem da se instalira neka vrsta BMS-a ili monitoringa koji automatski ili delom može da zaštiti ćelije od prevelikog ili premalog napona, uključujući i kratke spojeve“, kaže Romer, graditelj pauervola iz Švedske. „Ja koristim Batrijumov BMS sa posebno napisanim softverom koji kontroliše moje četiri jedinice, uključujući i isključivanje banke baterija, ako nešto krene po zlu“.

Fotografija: Daniel Romer

„Mislim da je odgovornost porasla. Neko će da spali kuću do temelja, ako ne promovišemo dobar i kvalitetan sistem zaštite za te baterije“, kaže mi Garsija.

Svi graditelji pauervola sa kojima sam razgovarala su mi rekli da je razvijanje sopstvenog alternativnog izvora energije bilo vredno rizika i značajnih uloženih sredstava. Prednost je veća od ušteđenih para na računima za struju – graditelji pauervola su stvorili svoju zajednicu.

„Mislim da je najinspirativnija stvar kod izgradnje pauervola to što se ljudi sa svih strana sveta okupljaju i pokušavaju zajedno da rešavaju probleme“, kaže Vilijams.

Fotografija: Piter Metjuz