FYI.

This story is over 5 years old.

Sport

Menstruacija je za sportistkinje i dalje zagonetka

I pored silnog napretka koji je nauka napravila u sportu, o menstruaciji još uvek ne znamo mnogo toga, i stigma oko nje ostaje u svlačionicama i sportskim odborima.
Ilustracija Caitlin Kelly

Prošle godine, sredinom leta, jednog sparnog popodneva na Svetom Kristoforu i Nevisu, Prisila Frederik se borila protiv gravitacije, svog najljućeg neprijatelja. Ova dvadesetsedmogodišnja devojka iz Kvinsa se na atletskoj stazi pojavljuje kao diva – sa tamno plavim karminom, jarko našminkanim očima, sa blajahno plavim konjskim repom. Međutim, neposredno pred skok uvis na ovom istočnom karipskom ostrvu, pozlilo joj je i bilo joj je muka, a stomak joj je bio nadut u njenoj sportskoj opremi. Bio joj je drugi dan menstruacije.

Reklame

Nekoliko sati ranije, Frederik je uzela svoju uobičajenu dozu od 800 miligrama ibuprofena zbog grčeva, ali telo joj je i dalje bilo iziritirano kada je stala na početnu poziciju i zatvorila oči. Pre svakog skoka, Frederikova odvoji trenutak da ga vizualizuje: ritmički galop koji evoluira u brze, kratke korake pre skoka, kada joj se kičma izvije, a desna ruka i koleno se saviju u elegantan luk preko prečage. Ali tog dana je bila razočarana svojim učinkom i završila je na trećem mestu, iza dve sportistkinje sa Santa Lucije.

„Trebalo je da pobedim na mitingu", rekla je. „Nije u pitanju bio mentalni problem, zato što sam se istrenirala da to izdržim i budem žestok takmičar. Ali je definitivno uticalo na moju težinu, zalet i brzinu."

Frederik je tokom čitave svoje sportske karijere imala ozbiljne probleme sa simptomima menstruacije. Visoka 162 santimetra, ona je jedna od najnižih skakačica uvis u disciplini u kojoj dominiraju visoke Evropljanke, ali ono što joj nedostaje u visini ona nadomešta mišićnom masom i brzinom prilikom skoka. Međutim, bilo kakav višak težine – čak manje kilograma viška u vodi tokom menstrualnog ciklusa – može da učini razliku između skoka preko prečage i njenog rušenja.

Federik na Olimpijskim igrama u Riju predstavlja Antigvu i Barbudu, domovinu svog oca. Menstruacija joj neće pasti na dane takmičenja u skoku uvis – 18. i 20. avgusta – ali PMS hoće. Kako bi to moglo da utiče na njen učinak na najvećoj svetskoj pozornici? Pa, to je teško sa sigurnošću reći.

Reklame

Prisila Frederik na Sveameričkim igrama 2015. Fotografija: Džon Dejvid Merser – USA TODAY Sports

Neznanje i pogrešne predstave koje prate menstruaciju i reproduktivno zdravlje su u svetu ženskog sporta konstantan faktor već više od jednog veka. U viktorijansko doba su verovali da naporno vežbanje može da dislocira matericu i utiče na plodnost, i decenijama obeshrabrivali žene da se upuštaju u fizičke aktivnosti na istom nivou kao i muškarci. Savremena istraživanja su otkrila da ne postoji veza između napornog vežbanja i promenama na materici, ali taj mit umire polako: 2010. godine, Đanfranko Kasper, predsednik Međunardone skijaške federacije, rekao je da bi materica mogla da pukne prilikom doskoka u skijaškim skokovima; ženama je dozvoljeno da se takmiče u skijaškim skokovima tek na zimskim Olimpijskim igrama u Sočiju 2014, 90 godina posle muškaraca.

Čak i danas, nad menstrualnim ciklusom su nadvijeni oblaci koji mogu da naškode sportistkinjama, mada na drugačiji način. I pored silnog napretka koji je nauka napravila u sportu, o menstruaciji još uvek ne znamo mnogo toga, i stigma oko nje ostaje u svlačionicama i sportskim odborima. Teret ublažavanja čitavog spektra simptoma pada na same sportistkinje, i to ne sme da utiče na intenzitet njihovog treninga, kao ni na sam učinak, a rešenja nisu uvek ni laka, ni očigledna.

Rezultati nedavne studije medicinskih istraživača iz UK i SAD su otkrili da 41,7 procenat ispitanih žena koje vežbaju veruju da njihov menstrualni ciklus ima negativne posledice na njihov trening i učinak. Nedostatak gvožđa u krvi usled obilnog krvarenja i povišena telesna temepratura pred samu menstruaciju su neki od faktora za koje stručnjaci veruju da pogađaju sportistkinje, ali zbog manjka istraživanja na ovu temu, to ostaje u domenu spekulacije. Zašto ima tako malo istraživanja? Žene su značajno manje zastupljene u kliničkim ispitivanjima – što je problem koji su istraživači istakli prošlog meseca u autorskom članku u Britanskom časopisu za Spotsku medicinu.

Reklame

Džordži Brunvels, jedna od istraživačica, kaže da se trenutno ne radi mnogo na rešavanju ovog problema, delom i zbog toga što istraživanje ženskih hormona više košta, zato što na dnevnom nivou fluktuiraju mnogo više nego muški. Ali ohrabruje je pažnja koju je njihov autorski članak izazvao, i nada se da će to stimulisati nove poduhvate u istraživanjima ove i dalje uglavnom neistražene teritorije. Brunvels sada vodi studiju u sklopu koje proučava 35 sportistkinja sa različitim nivoima nedostatka gvožđa u krvi, da bi analizirala moguću vezu između obilnog krvarenja tokom menstruacije i učinka na sportskom terenu. Želi da proširi svoja istraživanja i na druge aspekte koji bi mogli da ugroze zdravlje sportistkinja i na koje utiče menstrualni ciklus, kao što su imunitet, snaga mišića i podložnost povredama.

Nedostatak većeg napretka u medicini utiče i na opcije koje žene imaju da ublaže menstrualne bolove. Pilula za kontrolu rađanja, koju mnoge žene uzimaju da bi ublažile grčeve i regulisale ciklus, izmišljena je pre više od pet decenija, ali njen efekat na učinak sportiskinja, naročito na vrhunskom nivou, i dalje nije poznat, pored mnoštva suprotstavljenih studija i mišljenja.

Rezultati studije iz 2002, koju je predvodila dr Konstans Lebran, profesorka medicine na Univerzitetu u Alberti, otkrili su da korišćenje oralnih kontraceptivnih sredstava umanjuje maksimalan aerobični kapacitet vrhunskih sportistkinja, ali istraživanje je bilo ograničeno na malu grupu žena i na jedan tip pilule za kontrolu rađanja. Ona priznaje da novije pilule sadrže manje doze hormona i možda manje pogađaju sportistkinje, i da su potrebna dodatna istraživanja.

Reklame

„Teško je naći ispitanice koje imaju redovnu menstruaciju, ali su dovoljno u formi da mogu da primete male efekte na učinak", kaže ona. „A ko bi pristao na to da tri ili šest meseci uzima pilulu ili placebo? To je prilično tegobno, u najmanju ruku."

Fotografija: Monik Markus / CC BY 2.0

Druge studije Centra za istraživanje menstrualnog ciklusa i ovulacije Univerziteta Britanske Kloumbije (CeMCOR) otkrile su da pilula ne utiče na izdržljivost, snagu mišića i druge aspekte sportskog učinka. Međutim, dr Džerilin Prajor, osnivačica i naučna direktorka CeMCOR-a, misli da bi sportistkinje trebalo da izbegavaju kombinovana hormonska kontraceptivna sredstva (ili CHC) kao što su pilula i prsten, koji sadrže i sintetički progesteron, i sintetički estrogen. Njena studija o tome zašto je CHC loša ideja za adolescentkinje trenutno je u štampi za Časopis o ženskom reproduktivnom zdravlju .

„Mislim da su sportistkinje koje uzimaju CHC za ublažavanje bola ili kontracepciju nesmotrene", kaže dr Prajor, i citira istraživanje CeMCOR-a u kojem se tvrdi da on utiče na funkcije menstrualnog ciklusa bitne za plodnost, zdravlje kostiju i kardiovaskularnog sistema. Ona preporučuje sportistkinjama da umesto toga regulišu ciklus oralno, uzimajući progesteron.

I alternativni medicinski stručnjaci su skeptični po pitanju pilule. Dr Idn Fromberg, holistički ginekolog/akušer sa Menhetna, u čije klijentkinje spadaju i mnoge instruktorke joge, zabrinuta je zbog toga što misli da sintetički hormoni možda utiču na vezivno tkivo važno za brze reflekse, agilnost i oporavak, navodeći rezultate jedne studije iz 2008.

Reklame

Dr Fromberg preporučuje svojim pacijentkinjama da pokušaju sa vežbama koje utiču na reflekse od organa do mišića, za koje veruje da su povezani sa menstrualnim simptomima. Kada je neophodno, ona prednost daje bio-identičnim hormonima, za koje kaže da imaju manje propratnih efekata od onih sintetičkih (U reviziji iz 2011. Medicinskog fakulteta na Harvardu se tvrdi da nema validnih dokaza koji mogu da potkrepe tvrdnju da su bio-identični hormoni išta bezbedniji).

„To i dalje remeti prirodan ciklus", kaže ona. „Ali ja verujem da hormoni koji su kompatibilniji sa prirodnima koje telo proizvodi umanjuju rizike i propratne posledice na načine koji još nisu adekvatno proučeni."

Pilula ostaje najpopularniji vid kontracepcije u SAD. Prema rezultatima studije Instituta Gutemaher iz 2011 , više od polovine od 9,7 miliona žena koje uzimaju pilulu to čine i iz drugih razloga osim za prevenciju trudnoće, na primer, za ublažvanje grčeva i drugih menstrualnih simptoma; oko 14 procenata njih ih uzima isključivo iz razloga koji nemaju veze sa kontracepcijom. Ali ne reaguju sve žene na na pilulu na isti način. Dr Dijana Ramos, ginekolog/akušer Boldvin Kajzera u Anhajmu u Kaliforniji, kaže da su neke žene osetljive na promenljiv nivo estrogena i progesterona koji izaziva pilula, i mogu da budu sklonije zadržavanju vode u organizmu i promenama raspoloženja. Ona kaže da profesionalne sportistkinje koje žele da počnu da uzimaju pilule za kontrolu rađanja moraju da počnu da traže formulu koja je podesna za njihovo telo barem šest meseci pre važnih takmičenja.

Reklame

„Sportistkinje su suočene sa neizgovorenim izazovom", kaže ona. „A mi, na nesreću, imamo taj problem da nemamo rešenje za svaku."

Frederik se ovih dana takmiči u Riju. Fotografija: Džon Dejvid Merser – USA TODAY Sports

Kao najbolja skakačica uvis Antigve i Barbude, Frederik je već početkom 2016. znala da će se takmičiti na Olimpijskim igrama, ali je savet lekara za svoje menstrualne simptome potražila tek u julu. Pre toga njena menstruacija nikada nije bila predmet razgovora sa njenim trenerom, koji joj je takođe i dečko.

„Ponekad plačem i ekstremno sam emotivna, a kada se ugojim, onda prohisterišem, a on ne zna kako da mi pomogne", kaže ona.

Lekar joj je rekao da razmisli o tome da počne da uzima Jaz ili Jasmin, dnevnu kontraceptivnu pilulu koja sadrži drospirenon, diuretik koji smanjuje nadutost. Međutim, zabrinuta zbog efekta pilule na njen učinak, Frederik nije iskoristila recept koji joj je lekar prepisao. Umesto toga, isprobava ishranu bogatu proteinima i povrćem, koja joj pomaže da se oslobodi viška telesne tečnosti.

„Ne želim da isprobavam ništa novo ovako blizu Olimpijskim igrama", kaže ona. „Toliko dugo treniram i nikada nisam uzimala pilulu, i jednostavno ne znam šta bi se dogodilo. Jednostavno ima previše varijabli."

Frederik i njen trener su se takođe dogovorili da prate njen menstrualni ciklus. Ona obeležava dane u mesecu kada očekuje najgore simptome, da bi pomogla svom treneru da prilagodi raspored treninga, i da bi bila u toku sa promenama u svom telu.

Iako Frederik prati svoju menstruaciju na starinski način, sadašnje aplikacije za smartfone omogućuju ženama da lako i na dnevnoj bazi beleže informacije o svom menstrualnom ciklusu. Na primer, Klu, koji koristi više od 2,5 miliona žena, izračunava individualne dane ovulacije, plodne dane, i okvirno vreme predmenstrualnog sindroma (PMS). Korisnice mogu da beleže svoja zapažanja po kategorijama koje uključuju emocije, bol, energiju, stanje kože, san i apetit, i zauzvrat mogu bolje da razumeju obrasce – iako to, kao što je otkriveno na Institutu dr Prajor, nije uvek tačno predviđanje menstrualnog ciklusa.

Reklame

Kao sportistkinja u individualnom sportu, Frederik može da iskoristi veća znanja o svom ciklusu i prilagodi svoj raspored treninga; sportistkinje u grupnim sportovima imaju manju fleksibilnost. Na primer, veslačka ekipa SAD ne uzima u obzir menstrualne cikluse.

„Ne pomeramo veslačke treninge zbog njihovim menstruacija", kaže dr Ketrin Akerman, lekarka ekipe. „Moraju da prilagode svoje menstruacije i ponašanje tokom nje u zavisnosti od veslačkih treninga."

Akerman preporučuje sportistkinjama koje imaju redovan menstrualni ciklus i zdravu čvrstinu kostiju da uzimaju CHC ako često imaju bolne cikluse. Za sportistkinje sa neredovnom menstruacijom, ona preporučuje da uzimaju kontraceptivnu pilulu kada žele vrhunske rezultate – na bitnim takmičenjima, kao što su Olimpijske igre, na primer – a da posle njih prestanu da je uzimaju i dozvole organizmu da nastavi da prozivodi prirodne hormone i da se postaraju za to da im telo ima dovoljno energije.

„Ne pomeramo veslačke treninge zbog njihovih menstruacije", kaže lekarka veslačke ekipe SAD. Fotografija: EPA

U kulturi zgroženoj mensturalnom krvi i u pozivu koji se ne obazire na nju, sportistkinje često ćute o svojim simptomima. Kada je britanska teniska zvezda Heder Wotson 2015. izgubila u prvom kolu Otvorenog prvenstva Australije, navodeći „ženske stvari" kao razlog za svoju vrtoglavicu, mučninu i nizak nivo energije tog dana, to je izazvalo buru u javnosti, koja nije znala da li da se saoseća s njom, da li da joj oda priznanje na hrabrosti što je konačno progovorila o tome, ili da to shvati kao njeno opravdanje i izgovor. Svejedno, malo je inicijativa da se podrobnije istraže simptomi i efekti koji su možda imali na njen učinak tog dana.

Reklame

„Nikada me niko nije pitao da li sam dobro kada imam menstruaciju", kaže Ešli Betl, čuvena košarkašica Univerziteta u Konektikatu, koja je posle šest godina igrala u WNBA. „To je tabu tema. To je lična stvar. Nijedna od nas verovatno ne želi da ona pored nje zna da ima ciklus."

Menstruacija nikada nije uticala na učinak Betlove, ali njena krvarenja su bila obilna, zbog čega je više puta morala da menja tampon tokom utakmice. Betlova kaže da su u rukovodstvima ekipa za koje je igrala, Sijetl Storm, Njujork Liberti i San Antonio Silver Stars, od svojih igračica očekivali da „stisnu petlju" i izdrže menstrualne simptome tokom utakmica i na treninzima.

„To je isto kao kada ti zbog bilo čega nije dobro", kaže ona. „Moraš to da zanemariš, da se koncentrišeš na učinak, a da se posle odmaraš i baviš time."

Pritisak da se stisnu zubi i ignoriše bilo kakava neprijatnost može da bude još veći kada treneri ne znaju kako je to imati menstruaciju.

„Meni su treneri svi bili muškarci, pa se o tome nikada nije pričalo", kaže Kloi Saton, plivačica iz Kalifornije, koja je dvaput učestvovala na Olimpijskim igrama. Ona je uzimala pilulu da bi kontrolisala svoj menstrualni ciklus, a bolove u stomaku je ublažavala ibuprofenom, ali priznaje da njena menstruacija nikada nije bila problem tokom treninga i takmičenja.

„Najiskrenije, nikada mi nije padalo na pamet da bi mogla da utiče na moj učinak. Trudim se da ne razmišljam o tome tokom takmičenja."

O menstruacijama se isto tako nikada nije razgovaralo ni sa Entonijem Ngajenom, pomoćnikom trenera ženskog teniskog tima Univerziteta Perdju. Njegove igračice su povremeno razmenjivale šifrovane fraze kao što je, „njeni su dani u mesecu", da bi objasnile zašto se neka sugračica muči. „Mislim da je tako bilo zbog toga što smo mi bili momci, a one devojke", kaže on.

Ngajenove igračice sve imaju punu stipendiju, i iako kaže da se od njih očekuje da se fokusiraju samo na zadatak pred sobom, bez obzira na situaciju, razume da nisu roboti i ohrabruje ih da mu izlože svoj problem kada iskrsne. Ozbiljni sportski resursi tog univerziteta takođe omogućuju njegovim sportistkinjama šansu da ga izuzmu iz razgovora o mensturalnom ciklusu.

„Ne znam da li ih to zaista fizički hendikepira", kaže on. „Pretpostavljam da je to slično kao kada imaju ljubavnih problema, ili problema s roditeljima. Ako dozvole da im to zasmeta, mogu, ali pretpostavljam da mogu da budu u stanju da stisnu zube i izdrže."

Oko pola svetske populacije nikada neće znati kako je to živeti sa menstrualnim ciklusom, stigmom koja ga prati, kao i sa njegovim simptomima. Žene su obarale svetske rekorde dok su imale menstruaciju, a sportistkinje čije umeće nije izgrađeno na ranjivosti će je teško iskoristiti kao izgovor i opravdanje. Ali skoro potpuno odsustvo diskusije na tu temu na neki način tim sportistkinjama čini protivuslugu.

Frederik će se na svojim prvim Olimpijskim igrama pojaviti sa neonsko-ljubičastim kikicama, u tamno plavom dresu čiji je sponzor Asiks, i u nefirmiranom šortsu u bojama zastave Antigve i Barbude. Planira da posle završetka sezone, početkom septembra, ispita reakciju svog tela na kontraceptivnu pilulu koju joj je prepisao lekar, i oceni da li može da joj pomogne da napreduje.

„To je nešto nad čim definitivno moram da steknem kontrolu", kaže ona. „Ovo je moj poziv i u pitanju je posao. Kada je učinak u pitanju, nema izgovora."

Pratite VICE na Facebooku, Twitteru i Instagramu