FYI.

This story is over 5 years old.

Psihologija

Kako da znaš da li si psihopata, ili si samo loša osoba

Samodijagnostikovani psihopata i neurolog dr Džejms Falon otkriva koliki psiho moraš da budeš da bi bio pravi psihopata.

Tokom života su me više puta nazivali „psihom". Koja vesela devojka to nije, zar ne?
Imam jednog bvišeg koji je rekao da je moje serijsko neverstvo „definitivni" pokazatelj psihopatskih tendencija. Tu je i jedan bivši koji me je jednom video u prostoriji punoj ljudi, prebledeo i smesta otišao (To je onaj isti bivši koji je rekao da se zbog mene okrenuo drogama). A tu je i jedan bivši kolega koji mi je rekao da bi stvarno mogao da me zamisli na „položaju Tonija Blera" u nekoj budućoj vladi, i koji je izgledao kao da ga nešto boli, kada sam ga pitala da li je time želeo da mi udeli kompliment.

Reklame

Mi mislimo da imamo predstavu o tome kakve su psihopate – narcisioidni tipovi nalik Patriku Bejtmenu, izopačene serijske ubice, ili predsednik starih, dobrih SAD. U poslednje vreme, spisak potencijalnih psihopata se proširio i na direktore velikih firmi i na bezobzirne bankare. Ali šta je sa običnim ljudima koji poštuju zakon, ne izazivaju krah berze, i ne završe u zatvoru zbog toga što su udavili svoju baku? Koliki psiho treba da budeš da bi te smatrali za psihopatu?

Dr Džejms Falon, neurolog sa Univerziteta Kalifornije i autor dela Unutrašnji psihopata: lično putovanje jednog neurologa na tamnu stranu mozga, o ovom pitanju zna više od većine. Pre nekoliko godina, slučajna zamena skenova mozga na poslu ga je navela da shvati da njegov mozak više podseća na mozgove ubica i psihopata, nego na mozak normalnog čoveka. I dok istraživači kažu da istinske psihopate čine samo jedan procenat stanovništva, Falon veruje da je 5 do 7 posto „na granici", kao što je to on. Falon sebe opisuje kao „socijalizovanog" psihopatu – kao nekoga ko je na granici istinske psihopatologije, ko ne sakati, ne ubija i ne izvodi nijedan nasilan čin koji povezujemo sa psihopatama.

Kao prvo, Falon mi kaže da ponašanje koje povezujemo sa „psihotičnim" u vezi ima malo veze sa ponašanjem pravog psihopate. „'Psiho' zapravo znači poremećen i lud", kaže on. „Psihopatija je suprotno od toga. Veoma je kontrolisana i lukava. Psihopate koje su uznemirene, zbog zloupotrebe alkohola ili droga, manjeg koeficijenta inteligencije ili oštećenja mozga – oni mogu da budu 'psiho' i van kontrole, ali takvi obično završe u zatvoru do svoje 18. godine".

Reklame

Istraživači psihijatrije kao Falon, uzimaju smernice od vodećih kriminalističkih psihologa kao što je Dejvid Her, koji je proučavao kriminalne prestupnike i izdvojio 20 osobina koje identifikuju psihopatu. One uključuju karakteristike kao što su pričljivost i površni šarm, emocionalnu plitkoću, nevoljnost da se prihvati odgovornost za dela, sklonost dosadi, promiskuitetno seksualno ponašanje, tendencije da budu lukavi/manipulativni, impulsivni i neodgovorni.

Sve ovo je počeo da mi zvuči nelagodno poznato. Kao što svaki serijski preljubnik zna, moraš da budeš prilčno smoren, kurvarski nastrojen, impulsivan i neodgovoran, da bi spavao sa drugima iza partnerovih leđa. Takođe moraš da budeš i relativno šarmantan i lukav da bi a) spavao s drugima i b) da te ne otkriju.

Falon kaže da je prvi korak do dijagnoze „naći psihijatra koji zna te stvari i da ti da dijagnozu. Ne postoji drugi pravi način. Možeš da radiš testove na internetu, ali to je više razbibriga".
Pored toga što je uradio razne zvanične testove i podvrgao se psihijatrijskim analizama, Falon je do svoje dijagnoze došao i relativno jednostavnim postupkom: pitao je ljude šta zaista misle o njemu („bivše devojke, sestre, braću, sve"). Nakon što ih je uverio da neće da poludi, „svi su popustili i konačno mi priznali šta zaista misle". A ispostavilo se da mnogo njih misli da je se on ponaša kao psihopata.

Takođe je posmatrao i svoje savremenike, da bi video kako se ponašaju u situacijama kada misle da ih niko ne gleda. „Otkrio sam da se momci i devojke mojih godina žrtvuju… na primer, postaraju se za nekog prijatelja koji je pogrešio, ili odlaze na sahrane. Podnosili su žrtve za koje niko nije znao – radili su stvari koje ja nikada ne bih radio". S druge strane, Falon je rekao da bi radio izmislio neki izgovor da preskoči sahranu i ode na neku žurku.

Reklame

Dr Džejms Falon drži predavanje o psihopatiji. Skrinšot sa Jutjuba.

Falon je takođe počeo da posmatra svoje dnevne interakcije sa svojom ženom, od trenutka do trenutka. „Svaki put kada bi predamnom bila mogućnost da zapodenem svađu, ja bih učinio najsebičniju moguću stvar", kaže on. „Svaki put".
Svako može da primeni ovaj test na sebi, kaže Falon. Većina ljudi se upušta u jednostavno, srčano ponašanje, uzimajući u obzir tuđa osećanja – na primer, podižu stvari sa poda u zajedničkom stanu, i bivaju uzorni cimeri. Psihopate to ne čine.
„Ako si psihopata, ne osvrćeš se i ne razmišljaš o tome da li povređuješ ljude", objašnjava on. „Jednostavno deluješ veoma brzo. Deluješ veoma pametno, zato što ne trošiš dodatno vreme na to da razmisliš o tome da li povređuješ tu osobu. To se shvata kao inteligencija, ali to nije – jednostavno te boli dupe"!
O bože, pomislila sam. Možda sam ja psihopata? Nakon što sam Falonu objasnila različite pojedinosti svojih prošlih veza – uključujući i jednu posebno sramnu epizodu sa jednim bivšim dečkom koji me je šutnuo kada je shvatio da sam se našla s njim neposredno posle seksa za jednu noć koji sam imala sa jednim tipom na Dan zaljubljenih – on se nasmešio i rekao, „To je to. Ne moraš da budeš kompletan psihopata, ali to je parcijalna psihopatija".

„Ja sam samodijagnostikovana normalna osoba. Mislim da sam običan momak. Ali nisam."

A šta ako sam se osećala stvarno loše kada je moj dečko saznao, pitam ja (Da se zna: jesam. Izvini, Aleks.)?

Reklame

Pa, kaže Falon, to je drugačije: zapravo ne postoji nešto što se zove psihopatski čin. „Psihopatija je čisto kontekst i tvoja reakcija na kontekst. Psihopata se naljuti, i ljudi stradaju – kada te nije briga, to je odlika psihopate. Ne radi se o samom činu".

Falon kaže da ima neke istine u staroj izreci da ako misliš da si psihopata, to verovatno nisi. Većina psihopata misli da su okej. Zbog toga je Falonova sopstvena dijagnoza izazvala šok. „Ja sam samodijagnostikovana normalna osoba. Mislim da sam običan momak. Ali nisam".

Šta treba da radiš ako si psihopata, ali shvataš objektivnu vrednost toga da, recimo, ne završiš u zatvoru, ili da se svi koji te okružuju ne otuđe od tebe?

„Svaki put kada sam imao neku interakciju, počeo sam da se pitam, Šta li bi dobar čovek uradio", kaće Falon. „Samo sam sebi rekao, 'Ovo moram da radim svakodnevno. Moram kognitivno da potisnem svoje prirodne instikte, i to je način da ovo prebrodim'".

„Moj istinski osećaj je bio, Niko ne može bolje od ovoga. Ali toliko sam dobar i toliko jebeno pametan, da sam jedini koji može ovo da radi", dodaje on. „Tako da sam se oslanjao na sopstvenu narcisoidnost kao motiv. To je postala moja unutrašnja igra".

„Šta više, delimične i društvene psihopate kao što je Falon zapravo mogu da budu od velike koristi društvu. Grupa psihopatskih osobina koja se definiše kao „neustrašiva dominacija" – definisana u Psihologiji danas kao „tendencija ka smelosti koja uključuje i takve osobine kao što su želja za dominacijom u socijalnim situacijama, šarm, spremnost na fizički rizik i imunost na osećanja anksioznosti", koje su zapravo veoma privlačne drugima. „Ljudi te osobine vezuju za harizmu i voćstvo", kaže Falon, „I s toga smo skloniji da glasamo ili upošljavamo ljude da rade takve stvari za nas".

Reklame

Što se mene tiče, možda sam se u vezama ponašala na neodgovoran i narcisoidan način, ali moja sposobnost da osetim kajanje znači da nisam psihopata. To me samo čini jednim od modela groznog ljudskog bića – baš kao i sve ostale. Uf.

Još na VICE.com:

Pitao sam psihopatu kako da se ne nerviram kada me odbiju

Horor priče o gubljenju nevinosti

Najočajnije stvari koje smo radili da bismo nekog smuvali