Ljudske bolesti najveća opasnost za gorile

FYI.

This story is over 5 years old.

vesti

Ljudske bolesti najveća opasnost za gorile

Gorile ne poseduju imunitet na mnoge od virusa sa kojima se ljudi često sreću. Samo jedan je dovoljan da zbriše celu populaciju.

Dugo je vladalo mišljenje da su krivolov i građanski ratovi koji bez prestanka bukte na afričkom kontinentu najveća pretnja za poslednju preostalu populaciju planinskih gorila na svetu. Prema tvrdnjama konzervacionista, prenošenje ljudskih bolesti na primate trenutno je možda i najveća pretnja po opstanak ovih životinja.

- Gorile ne poseduju imunitet na mnoge od virusa sa kojima se ljudi često sreću. Samo jedan je dovoljan da zbriše celu populaciju, objašnjava Edi Kambale, veterinar Doktora za gorile, grupe osnovane 1986. godine čiji je cilj da leči ranjene i obolele gorile u njihovim prirodnim staništima.

Reklame

Prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode, posebno su ugrožene planinske gorile. U gustim šumama koje se pružaju oko granica Demokratske Republike Kongo, Ruande i Ugande ostalo ih je manje od 900. Kambale i Doktori za gorile su tu da se postaraju da ova populacija ostane zdrava i stabilna.

Ekipa VICE News srela se sa Kambaleom u nacionalnom parku Virunga, u Demokratskoj Republici Kongo. Iako je došao da obiđe porodicu gorila, jedva je čekao da pronađe povređenog odraslog mužjaka Mavaza, koga je dve nedelje ranije i sam lečio.

Gorile dele 95 odsto genetskog materijala sa čovekom, zbog čega je i prenošenje bolesti sa jedne vrste na drugu izuzetno lako. Epidemija ebole koja je nedavno izbila u Zapadnoj Africi, možda izazvana inficiranim mesom divljih životinja, samo je poslednji u nizu primera kako zdravlje ljudi i životinjskog sveta znaju da budu blisko vezani.

Ali nevolje se šire u oba smera.

- Kod gorila najčešće nalazimo bolesti respiratornog sistema, kao što je grip, kaže Kambale za VICE News. Po njegovom mišljenju, gorile se ovim virusom zaraze najčešće preko turista koji dolaze da ih vide. Upravo zbog toga, oni malo vatreniji obožavaoci životinjskog sveta koji žele da iskoriste jedinstvenu priliku da vide gorile u njihovom prirodnom okruženju moraju da nose masku koja im pokriva nos i usta. Jer ulog je ipak prevelik – zarazne bolesti po nekim procenama odgovorne su za 20 odsto smrtnih ishoda kod gorila koje žive na slobodi.

Reklame

Kambale radi sa gorilama sve od 2004. godine i već se navikao na sve vrste problema. Napadali su ga nervozni primati i hapsile grupe pobunjenika koje vršljaju po istočnom delu Demokratske Republike Kongo oko koga se svi otimaju. Ali u bujnim prostranstvima nacionalnog parka Virunga javila se drugačija vrsta problema koja ga ometa u potrazi za ranjenim gorilama – slonovi koji su probili za sebe stazu kroz džunglu potpuno su izbrisali sve tragove planinskih gorila.

- Sad je veoma teško uočiti pravi trag, onaj koji zaista pripada gorilama, kaže, dok zov nekolicine slonova odzvanja između drveća.

- Ne moram da vam objašnjavam koliko su slonovi agresivni. Lako mogu da vas ubiju.

U potrazi za tragovima gorila, Kambalea na svakoj od ekspedicija prati i tim rendžera nacionalnog parka zadužen da ga čuva i da mu pomaže. Oni su uz to i naoružani, za slučaj da nalete na nervozne slonove ili još gore, na lovokradice.

Kambale nam je objasnio da se gorile po nalogu upravnika parka obilaze svaki dan, pošto je ovih životinja u njihovim prirodnim staništima ostalo još sasvim malo. Ali usled svakodnevnih susreta rendžera i gorila, a posebno usled prisustva turista, javlja se i rizik da ljudi prenesu gorilama neku bolest.

Nakon što su satima tragali, dok im se šuma visokih bambusa nadvijala nad glavama, izbegavajući opake mrave vojnike i trnovite kupine, Kambale i njegov tim pronalaze Mavazoa i porodicu koju predvodi. U grupi je osam gorila, većinom mužjaci. Kambale nam je objasnio da su Mavazo i još jedan mužjak sa srebrnim leđima nazvan Kidogo u ratu zbog nekoliko ženki iz grupe. Iako Mavazo svaki put završi kao pobednik, toliki obračuni polako počinju da uzimaju svoj danak. Kada je Kambale poslednji put posetio ovu grupu, iznad Mavazoovog levog oka visilo je parče kože, što ga je dodatno izlagalo infekcijama.

Reklame

Kada se gorila razboli, Kambale i njegov tim mogu da koriste injekciju sa antibioticima koja se ispaljuje iz posebnog pištolja. U kritičnim slučajevima, ponekad izdvajaju povređenu životinju od ostatka grupe da bi onda mogli da joj zašiju rane. Opasan je to posao – drugi članovi porodice često se razbesne kada im neko izdvaja jednog od rođaka, pa znaju da budu agresivni i čak da napadnu veterinare.

- Nije lako proceniti kada treba da se umešamo. Ni u životu ništa nije bez rizika, pa ni ovde, kaže Kambale.

Kambale beleži zdravstveno stanje svake jedinke. Meri im ritam disanja i traži znakove prisustva tečnosti u njihovim očima i nosu jer je to pokazatelj početka bolesti. Pošto prema Kambaleovim rečima svi deluju zdravo, njemu preostaje da snimi nekoliko fotografija grupe i posebno Mavazoa, čija rana po svoj prilici zarasta kako treba.

Od trenutka kada su pronašli Mavazoa i njegovu grupu prošao je pun sat i sunce počinje polako da se spušta iza planine. Došlo je vreme da se Kambale i njegov tim istim putem vrate nazad. I gorile moraju da počnu da grade zaklone u kojima će provesti tu noć.

Kambale će za par nedelja ponovo doći da obiđe Mavazoa, koji bi do tada mogao da izgubi svoju bitku protiv Kidogoa. Kako god da se to završi, Kambale kaže da će uvek biti tu da bi pomogao ovoj porodici da svi budu zdravi.

U proteklih 25 godina, Doktori za gorile izvršili su preko 400 medicinskih intervencija. Samo u ovoj godini morali su da suzbiju dve epidemije respiratornih bolesti koje su izbile među planinskim gorilama. Ni u jednoj nije bilo žrtava. Kimbale se nada da bi uz pravilan pristup veterinarskoj brizi i dobru organizaciju turističkih programa još puno generacija ovih životinja nastavilo da živi u parku Virunga.

- Naš je posao da spasemo gorile, i to jednog po jednog, kaže on.

Pratite nas na  ​Facebooku  i ​Twitteru