FYI.

This story is over 5 years old.

Kultura

Kako je to biti sudski crtač i crtati mafijaše i poznate ličnosti na optuženičkoj klupi

Kornelova, stara 61 godinu, je sudijski crtač. Njen model je navodni mafijaš Vinsent Asaro, koji je otpužen da je povocem za psa udavio jednog doušnika.

Gore: Kristina Kornel i njeni crteži iz sudnice. Sve slike su vlasništvo autorke. Fotografije: autorka

U prvom redu galerije sudnice na osmom spratu federalnog suda u Bruklinu, Kristin Kornel brižno crta i senči suvanjavo lice mafijaša iz porodice Bonano koji sedi ispred nje.

Kornelova, stara 61 godinu, je sudijski crtač. Njen model je navodni mafijaš Vinsent Asaro, koji je otpužen da je povocem za psa udavio jednog doušnika, kao i da je mozak iza pljačke kompanije „Lufthanza" na aerodromu DŽ.F.K, sa plenom od šest miliona dolara u kešu, draguljima i zlatu, i koju je Martin Skorseze iskoristio za zaplet svog klasičnog filma o mafijašima „Dobri momci".

Reklame

Asarovo lice poprima obrise na Konrelinom platnu, njena olovka iscrtava izborano lice propalog mafijaša, ogorčenog i pokorenog osamdesetogodišnjaka, koji više liči na gargojla nego na gangstera.

Pročitajte i: Sudski obračun kod Kristijanovog korala u Lisovićima

Konrel onda uzima dvogled i prislanja ga na oči. Bez spuštanja pogleda, fokusira sudiju i počinje da crta. Olovka isprekidano škripi po platnu, narušavajući intenzivnu tišinu u sudnici. Korneline šake ubrzo postaju garave.

Okružuje je buljuk novinara. „To je prelepo", šapuće izveštač „Foks njuza" pokazujući na njenu skicu. Malo ranije, Kornelovoj je prišla braniteljka Elizabet Masedonio da joj se požali da je na crtežu nije prikazala u laskavom svetlu (Asaro, kome je pretila doživotna robija, kasnije oslobođen svih optužbi).

„Sudnice su zanimljiva mesta – to je velika škola ljudskog ponašanja", kaže Kornelova. „Neko je u nevolji, život mu je ugrožen, tako da je veoma teško. Ljudi se suzdržavaju od pokazivanja emocija. To je savršeno za umetnika – sva ta napetost koja ne popušta. Prisutni policajci se staraju za to da ne nastane metež, ali emocije umeju da postanu veoma burne. To nije dosadno mesto za izradu portreta".

Kornelova, koja dolazi iz Vihokena, Nju Džersi, je napravila karijeru crtajući kriminalce i slavne ličnosti koje se brane na sudu. Tokom svoje četrdesetogodišnje karijere je pokrila preko pet hiljada suđenja, od Njujorka do Severne Karoline, skicirajući bombaša sa bostonskog maratona Džohara Carnjeva, petorku iz Centralnog parka, pa čak i ubicu Džona Lenona, Marka Dejvida Čepmena. Osim ovih slučajeva visokog profila, Kornelova je crtala i Pafa Dedija, Mika Džegera, Martu Stjuart, Donalda Trampa i Vudija Alena.

Reklame

„Biti sudijski crtač je kao da se takmičiš u brzoj izradi portreta", kaže ona.

Gore: crtež Džona Gotija, bivšeg šefa porodice Gambino, dok sluša osuđujuće svedočenje doušnika Salvatorea „Bika Semija" Gravana

Kornelova je takođe bila prisutna na svakom istorijskom suđenju mafiji u Njujorku. Bila je prisutna tokom svih pojavljivanja „Teflon Dona" Džona Gotija, uključujući i njegovo suočavanje sa bivšim potčinjenim koji je postao doušnik, Salvatoreom „Bikom Semijem" Gravanom, koji se čak u jednom trenutku i isplazio Kornelovoj.

„Goti je bio besan kao ris", opisuje ona šefa mafije porodice Gambino". „Oči bi mu se užarile kao ugalj – bio je strašan kada je bio ljut. To je bio prvi put da neko ko je bio na tako visokom položaju svedočio protiv šefa. Gravano je priznao 19 ubistava".

Kornelova crta silovatelje, ubice, dilere droge, zlostavljače dece, kao i krupne kriminalce – uglavnom tokom suđenja visokog profila. Sve je to deo njenog svakodnevnog rmbačenja.


Pogledajte VICE News dokumentarac "Evropa ili smrt - moje bekstvo iz Sirije":


Kada je imala 15 godina, Kornelova je upisala Prat institut i počela da studira slikarstvo. Nije joj bilo ni na kraj pameti da će se baviti izradom portreta na suđenjima.

„Baš mi se žurilo da budem samostalna i da studiram umetnost", kaže Kornelova, koju su inspirisali španski slikari Francisko Goja, Pablo Pikaso i Hoakin Sorolja, i koja svoj rad u sudnici naziva hiper-realizmom.

PREPORUČUJEMO: Šta je potrebno da bi se uništila Islamska država?

Onda je 1970. godine starija sestra Kornelove, Ajrin, radio novinarka stanice WCBS iz Njujorka, pozvala Kristinu da pođe s njom u sud u Trentonu, Nju Džersi, gde je trebalo da izveštava sa nekog suđenja. Tamo je videla grupu sudskih crtača na delu.

Reklame

„Ko bi znao da ta profesija uopšte postoji? Ja nisam nameravala da postanem sudijski crtač", objašnjava Kornelova. „Postala sam to iz nužde. Bio mi je potreban pravi posao. Počela sam da radim kao slobodnjak, ali veoma brzo je to postala moja karijera".

Crtež Marte Stjuart sa suđenja za utaju poreza u Njujorku 2004.

Kornelova se upecala. Njen prvi slučaj sredinom sedamdesetih je bilo ponovno suđenje bokseru srednje kategorije, Rubinu „Uraganu" Karteru. Danas Kornelova takođe putuje po svetu i slika pejsaže, i redovno u galerijama izlaže i crteže sa suđenja, i finu umetnost.

Kornelova svoje radove uglavnom prodaje medijskim kućama kao što su CNN, NBC, CBS ili Rojters, ali njeni portreti se nalaze i na mestima kao što je Muzej televizije i radija na Menhetnu. I filmadžije i produkcijske kuće takođe otkupljuju njene radove. Njeni radovi imaju istaknuto mesto u dokumentarcu Kena Bernsa, „Petorka iz Centralnog parka". Dobija od 500 do 2000 dolara za skicu.

„To je čisto uvaljivanje; sve je to uvaljivanje", kaže Kornelova, koja je 2013.

tužila Getija zbog kršenja svojih autorskih prava.

Kornel sebe vidi da kako neku vrstu sudskog izveštača. „Ja sam tu kao antena i sunđer", kaže ona. „Radim isto što i svi ostali reporteri, samo što ja to nacrtam. Kada ispratim suđenje od početka do kraja, po crtežima možeš da vidiš šta se događalo. Cela priča je u tim crtežima. Na meni je da sve to sastavim".

Pratite VICE na Facebooku, Twitteru i Instagramu