FYI.

This story is over 5 years old.

hrana

U redu je da pojedeš celu picu posle pijanstva, kažu naučnici

Pričali smo sa autorima nove studije koja se bavi pitanjem prežderavanja nakon noći pijanstva.
foto: THAIS RAMOS VARELA / STOCKSY

Ovaj tekst je preuzet sa Broadly-a

Prema novoj studiji objavljenoj ove nedelje u magazinu Nature Communications, velika misterija zašto nakon noći pijanstva možemo da pojedemo celu picu (i naćose, pomfrit i još pice), napokon je otkrivena.

Unos alkohola je direktno povezan sa prežderavanjem u toj meri da je ovaj fenomen prepoznat kao zdravstveni problem. Ali, kao što istraživači sa Francis Crick Instituta pišu "razlozi su nejasni, jer je alkohol (etanol) vrlo kaloričan, a unos kalorija obično gasi signale za apetit." Zato su istraživači odlučili da otkriju da li postoje biološki faktori ovog fenomena eksperimentišući na miševima.

Reklame

Prvo su istržaivači morali da potvrde da etanol (EtOH) zaista izaziva potrebu za prejedanjem. "Svakoj životinji smo tokom tri dana davali EtOH, a tri dana pre i posle eksperimenta slani rastvor", navodi se u studiji. "Unos hrane je bio znatno veći tokom dana kada je unošen i EtOH, a i kod ženki i mužjaka se pojavljivao ovaj fenomen." Zaključak je da je "prejedanje usled unosa alkohola biološki fenomen kod sisara nezavisan od estetskih i socijalnih uticaja."

Nakon dalje analize Agrp neurona, koji se nalaze u hipotalamusu i utiču na osećaj gladi, ispostavilo se da alkohol aktivira ove neurone i "šalje lažne signale 'gladi' uprkos dovoljnoj količini hranljive materije u organizmu", prouzrukujući prejedanje miševa. Kada su ovi neuroni iskorenjeni ili isključeni, alkohol više nije izazivao potrebu za hranom kod miševa.

"Dakle, predlažemo da je aktivnost Agrp neurona izazvana alkoholom kritičan stupanj u unosu prekomerne hrane tokom pijanstva", zaključila je studija.

Kreg Blumi, jedan od istraživača je saopštio da je glavni zaključak istraživanja da "apetit po prirodi može biti neuronski, a ne 'sociološki' ili 'kulturološki' izazvan." Važno je razumeti kako ovi neuroni koji kontrolišu unos hrane i pića kod sisara funkcionišu, jer "nam to pomaže da rešimo velika zdravstvena pitanja poput gojaznosti i dijabetesa."

Pa ako već ne postoji oprobano sredstvo da ne osetimo neizdrživu glad nakon konzumiranja alkohola, još jedna članica istraživačkog tima, Sara Kejns kaže da možemo da vežbamo kako bismo negirali posledice. "Verovatno smo evoluirali da vežbamo po par sati dnevno", kaže ona. "Dakle, ako svoje telo podredite neaktivnosti, hrana i piće će vas savladati."

foto: Stocky / Thais Ramos Varela