FYI.

This story is over 5 years old.

vesti

Tekila, Prada i staklene perle: kako je CIA doprinela produkciji filma „Zero Dark Thirty“

Aprila 2011, scenarista Mark Bol je javio CIA da ide u Avganistan.
Fotografija: Altaf Qadri/AP

21. aprila 2011, scenarista Mark Bol je javio CIA da ide u Avganistan.

Godinu dana ranije mu je za večerom Leon Paneta, direktor CIA, tražio da se najavi ako bude putovao tamo. U to vreme Bol je radio na filmu po imenu „Tora Bora" koji se bavio neuspehom CIA da uđe u trag Bin Ladenu neposredno posle 9/11. Naslov se odnosio na deo istočnog Avganistana u kom su američke vlasti smatrale da im je Bin Laden izmakao tokom razmene vatre u decembru 2001.

Reklame

Manje od dve nedelje pošto je Bol najavio svoj put, američke foke su upale u pakistanski štab vođe Al-Kaide i ubile ga. Bol nije otišao u Avganistan.

Umesto toga, prestao je da radi na „Tora Bora" scenariju i počeo da piše novi, o misiji koju je jedan zvaničnik opisao kao „najpoverljiviju u istoriji sveta" – o atentatu na Bin Ladena. Taj film, za koji je Bol napisao scenario, a režirala Ketrin Bigelou, izašao je pod naslovom Zero Dark Thirty („Tajna misija", 2012.) i osvojio Oskara, a CIA je u pisanju scenarija odigrala ključnu ulogu.

* * *

Prethodno neobjavljeni detalji o Bolovom telefonskom pozivu nalaze se unutar stotinak stranica interne CIA prepiske do koje je VICE ekskluzivno došao pozivajući se na uredbu o slobodi informacija (FOIA). Ova dokumentacija detaljno opisuje kontroverznu ulogu koju je CIA odigrala u produkciji filma Zero Dark Thirty (ZDT).

Ova cenzurisana agencijska arhiva sadrži izveštaj iz marta 2014. pod naslovom „Poverljivi podaci navodno obelodanjeni od strane bivšeg D/CIA". Skraćenica na kraju naslova odnosi se na nekadašnjeg direktora Centralne obaveštajne agencije, Leona Panetu. Prethodni izveštaj, iz septembra 2013. nosi naslov „Mogući etički prekršaji u vezi sa filmskim producentima."

Taj drugi izveštaj sadrži neverovatne detalje o tome kako su Bigelou i Bol zvaničnicima CIA kupovali poklone i plaćali im obroke po restoranima u Los Anđelesu i Vašingtonu – što ovi mahom nisu prijavljivali – da bi dobili ekskluzivan pristup tajnim detaljima vezanim za atentat na Bin Ladena, kao i da su članovi agencije pregledali i ispravljali radne verzije ZDT scenarija.

Reklame

Piter King (R), kongresmen iz Nju Jorka i bivši predsedavajući Komisije za državnu bezbednost, je u avgustu 2011. vršio pritisak na organe unutrašnje kontrole kako u CIA tako i u Ministarstvu odbrane da izvrše istragu navodnog puštanja poverljivih informacija u Bol-Bigalou pravcu. Ovo je usledilo pošto su u javnost dospele tvrdnje da su predstavnici vlasti dozvolili pristup bez presedana poverljivim informacijama u vezi sa operacijom, to jest da su tim putem doprineli da saradnici CIA u Pakistanu završe iza rešetaka. Kingove primedbe bile su fokusirane na činjenicu da je premijera filma originalno trebalo da bude uoči predsedničkih izbora 2012. (iako je usledila tek u decembru), tj. da je trebalo da pomogne Obami da osvoji drugi mandat.

CIA je radila sa Bigelou i Bolom u vreme kad je njen takozvani „program intenzivnog ispitivanja" bio pod lupom demokrata u Parlamentarnoj obaveštajnoj komisiji. Ova komisija radila je na izveštaju koji je kasnije postao poznat kao „izveštaj o mučenju" i doveo u pitanje efikasnost mera koje CIA primenjuje na zarobljenike. Zaključak je bio da ove metode nisu donele konkretne i upotrebljive rezultate, niti su ikako doprinele lovu na Bin Ladena. ZDT je, sa druge strane, direktno tvrdio da je upravo mučenje odvelo CIA do Bin Ladena, a taj stav su izneli svi zvaničnici CIA u intervjuima neposredno posle operacije. Guranje u prvi plan ove priče nateralo je senatorku Dajan Fajnstin (D), predsednicu Parlamentarne obaveštajne komisije da predsedniku Sonija uputi pismo u kom iznosi pritužbe na ovaj „lažni narativ"

Reklame

CIA i danas žustro brani svoje „intenzivno ispitivanje". Nedavno je nekolicina bivših agenata (od kojih su neki radili sa parom Bigelou-Bol) izdaja knjigu pod naslovom „Replika" u kojoj brane korišćenje mučenja i kritikuju izveštaj parlamentarne komisije koja efikasnost tih tehnika opovrgava.

* * *

Izveštaji unutrašnje kontrole navode da je partnerstvo između CIA i filmske ekipe počelo još 2010. godinu dana pre nego što je Bin Laden ubijen.

„Na osnovu saslušanja i pregledane dokumentacije, utvrđeno je da je saradnja između Centralne obaveštajne agencije i producenata Marka Bola odnosno Ketrin Bigelou počela 2010. godine kad su se Paneta i Bigelou sastali da bi razgovarali o njenom projektu „Tora Bora", filmu koji je trebalo da se bavi neuspehom CIA da uđe u trag [Bin Ladenu]; tom prilikom joj je Paneta ponudio saradnju u ime Agencije."

Samo par dana posle egzekucije, Bol je dogovorio sastanke sa zvaničnicima iz CIA i ostalih anti-terorističkih agencija. Na temu mogućih prekršaja profesionalne etike, izveštaj kaže da je Bol pisao direktoru OPA (odeljka CIA za odnose sa javnošću) nedugo pošto su vesti o operaciji dospele u javnost.

Bol je hteo da dogovori novi plan: Odustaće od scenarija za „Tora Bora", i umesto toga ispričaće priču o tome kako je CIA ipak uspela da ulovi i pogubi Bin Ladena. Samo tri nedelje posle ubistva, Bol i Majkl Feldman (PR predstavnik za „Tora Bora") sastali su se sa zvaničnicima CIA da bi razgovarali o ovom novom projektu.

Reklame

Izveštaj navodi da se došlo do „oprečnih odgovora na pitanje da li je Paneta znao da je Bol među prisutnima u vreme kada je održao govor.

Bolu su sagovornici rekli da će CIA u junu 2011. održati dodelu nagrada zatvorenu za javnost osobama koje su bile deo tima koji je ulovio Bin Ladena. „Bol je izrazio želju da prisustvuje toj ceremoniji i prosledio zahtev [ženi iz agencije] navodi se u izveštaju i dodaje da je CIA odobrila Bolu pristup svojim zaposlenima i prostorijama mesec dana posle ubistva da bi „nastavio svoje istraživanje" na scenariju za ZDT.

Da bi omogućili Bolu da „istražuje" i beleži „delić atmosfere", ostvareno je „produženje prethodne saradnje uz blagoslov CIA zvaničnika", pa su ga pozvali na zatvorenu dodelu nagrada za operaciju Bin Laden, koja je održana „u velikom šatoru" ispred glavnog ulaza u štab CIA u Lengliju. Ukupno je bilo oko 1,300 zvanica.

„U publici su bili i javni i tajni članovi obaveštajnog osoblja, kao i predstavnici Ministarstva odbrane odnosno Kongresa. Članovi [SEAL] tima koji su izvršili operaciju na terenu takođe su bili prisutni," kaže se u izveštaju.

Nije pouzdano ustanovljeno ko je ispred CIA formalno uputio poziv Bolu. Izveštaj kaže da je OPA, koja funkcioniše kao veza agencije sa industrijom zabave, stavila Bola na spisak i rekla mu da se zvanično ne vodi kao jedan od prisutnih. Ali izveštaj takođe navodi da je direktor CIA „lično uputio poziv Bolu."

Reklame

„Iako smo utvrdili da je nekoliko istaknutih CIA agenata znalo da će Bol biti prisutan na dodeli odlikovanja, nismo mogli sa sigurnošću da ustanovimo ko je tačno odobrio njegovo prisustvo."

U razgovoru sa predstavnicima unutrašnje kontrole, Paneta je izjavio da nije imao pojma da je Bol među zvanicama na dodeli odlikovanja. Ali izveštaj navodi da se došlo do „oprečnih odgovora na pitanje da li je Paneta znao da je Bol među prisutnima u vreme kada je održao govor." Bar jedan član agencije im je rekao da je Bol „imao informaciju da će Bol biti prisutan."

Paneta je kontroli rekao da ne bi ni mogao da prepozna Bola na ceremoniji jer ga nikad ranije nije lično sreo, ali ispostavilo se da ta tvrdnja ne stoji. Osim što su razmenili mejlove u aprilu 2011., Paneta se sreo sa Bolom na prijemu za reportere iz Bele kuće maja 2010. Drugi izveštaj interne kontrole, koji se bavi etičkim prekršajima, jasno navodi da su Bol i Bigelou sedeli za istim stolom kao i Paneta, koji im je tada rekao da mu se obrate kad budu hteli da počnu da rade na originalnom Bin Laden projektu pod naslovom „Tora Bora."

Za stolom sa njih troje našao se i bivši senator Evan Bej, bivši član Parlamentarne obaveštajne komisije, koji će četiri godine potom voditi „revizorski odbor za utvrđivanje odgovornosti" na osnovu tvrdnji da je CIA prisluškivala osoblje Senata i upala im u kompjuterske sisteme dok su radili na izveštaju o mučenju. Izveštaj interne kontrole je ustanovio da agenti CIA jesu bili krivi za ovaj prekršaj; Bejov revizorski odbor ih je oslobodio svake odgovornosti.

Reklame

Dalje, izveštaj interne kontrole kaže „Paneta se prvo sastao sa Ketrin Bigelou, Bolovim koproducentom, u aprilu 2010. za večerom u Vašingtonu (…) Po rečima [cenzurisano], Bigelou je Paneti prenela da radi na filmu o borbi kod Tora Bore."

Poslednja zabeležena interakcija između CIA i Bigalou-Bol para je poziv trećeg maja 2012. godine u kom je predstavnik odseka za odnose sa javnošću „telefonom razgovarao sa producentima filma da bi im stavio do znanja potrebu da se snimanje u Lengliju odloži do kasnog leta ili rane jeseni."

Paneta nije želeo da govori za VICE News.

Pregled interakcije Bigalou i Bola sa CIA iz izveštaja interne kontrole

U izveštaju se kaže da su neki agenti CIA smatrali da Bolovo prisustvo na dodeli odlikovanja za operaciju Bin Laden nije dobra ideja, jer će tako producent imati pristup poverljivim informacijama koje je Paneta izneo u svom obraćanju, pa su tražili da im se „pruži pomoć da upozore Panetu". Ipak, neki od ostalih zaposlenih u CIA kažu da im „nije ni palo na pamet da bi Bolovo prisustvo moglo da bude bezbednosni rizik."

O nekim detaljima u interakciji Panete i Bola je ranije izveštavano pošto su rezultati interne istrage Ministarstva odbrane dospeo u javnost pre dve godine. Štaviše, podaci ovog ministarstva ukazuju na to da su i neki visoki vojni oficiri takođe preneli poverljive informacije o atentatu na Bin Ladena Bigalou i Bolu.

Govor koji je Paneta pripremio bio je pod oznakom SECRET/NOFORN, što znači tajno / nedostupno stranim državljanima. Govor je odobrio odsek za odnose sa javnošću u celosti, osim „nekoliko ručno pisanih primedbi" koje je Paneta dodao na margine dokumenta. Ipak, istraga je utvrdila da je govor trebalo da nosi oznaku TOP SECRET jer je sadržao poverljive informacije u vezi sa Agencijom za državnu bezbednost (NSA) i Ministarstvom odbrane (DOD).

Reklame

Izveštaj navodi da „neusaglašena klasifikacija govora potiče iz činjenice da [cenzurisano] nije unapred koordinisao sadržaj sa agenturama van CIA."

„Tokom saslušanja, [član CIA koji je delimično napisao Panetin govor] je izjavio da je oznaku SECRET izabrao na osnovu informacija koje su stigle iz Centra za antiterorizam (CTC). [cenzurisano] je dalje rekao da su ga iz CTC obavestili o tome da bi trebalo da uskladi sadržaj govora sa NSA i DOD, ali da je taj proces odlučio da preskoči zbog užurbanog razvoja događaja i činjenice da usklađivanje sa drugim agencijama nije naložila OPA."

Paneta je rekao da nije bio upoznat sa poverljivim sadržajem svog govora, iako je kasnije potvrdio da je znao za oznaku SECRET. Ipak, nije pridavao značaj nepreciznoj klasifikaciji ni prisustvu Bola jer smatra da je deo tog sadržaja već u javnost izneli Predsednik Obama i drugi predstavnici vlasti neposredno posle atentata.

„Paneta je izjavio da je navodno prisustvo poverljivih informacija doprinelo konfuziji pa se nije tačno znalo šta je zvanično objavljeno a šta još nije," stoji u izveštaju.

Po okončanju dodele odlikovanja, Bol (koji nije saslušan tokom istrage) je predstavljen mornaričkom admirali Vilijamu Mekrejvenu čiji je SEAL tim obavio atentat na Bin Ladena. Osoblje saslušano tokom istrage nije moglo da sa sigurnošću ustvrdi da li je Bol razgovarao sa Panetom posle dodele ili ne.

* * *

To je bio samo početak saradnje između Bol-Bigelou i Centralne obaveštajne agencije, koja je potrajala godinu dana. Po izveštaju, bar desetoro članova Državne obaveštajne službe (NCS) koji su predstavljali CIA tokom lova na Bin Ladena, kao i brojni drugi članovi agencije, sastali su se sa Bigalou i Bolom da bi radili na scenariju za ZDT.

Reklame

„[Bin Laden] operativni tim pružio je producentima uvid u obaveštajne delove atentata", navodi se u izveštaju interne kontrole. Jedna od zaposlenih u CIA izjavila je da je Bolu „okvirno predstavila obaveštajnu stranu [cenzurisano] da bi u javnost dospela priča o operaciji… [cenzurisano] predloženo da Bol i Bigalou posete CTC štab i tu steknu uvid u atmosferu i lične odnose unutar tima koji je radio na operaciji. [cenzurisano] je dodala da su Bol i Bigalou tražili ljudsku priču za svoj film."

Nedugo pošto su producenti javili agenciji da će se njihov CIA projekat baviti lovom na i ubistvom Bin Ladena, počeli su da se redovno sastaju sa predstavnicima agencije u štabu u Lengliju, ali i u Vašingtonu odnosno Los Anđelesu. Jedan od saslušanih članova agencije izjavio je da je Bolu bila „potrebna komunikacija sa agentima da bi mogao da oseti kako je to loviti [Bin Ladena]."

Bigalou i Bol su bi redovno častili osoblje CIA, plaćali pića i hranu u vrednosti od po hiljadu dolara i više. Ova tvrdnja, koju je jedan agent izneo na redovnoj konsultaciji maja 2012., navela je istražitelje da se dublje pozabave slučajem i saslušaju šestoro agenata da bi ustanovili da li su saradnici na ZDT „počinili prekršaje statuta i pravilnika primivši finansijska sredstva odnosno poklone" od producenata.

Po izveštaju, jedan od CIA je počeo da se sastaje sa Bolom u vašingtonskom Hotelu Džeferson umesto u Lengliju „da bi se manje pričalo i bilo manje ljubomore" unutar agencije. Sastanci su trajali dva do četiri sata, a agent se seća da su radili uz prženi krompir, sir, i gazirana pića.

Reklame

„Ljubomora i sukobi unutar CTC oko toga ko se više viđa sa producentima naterala je OPA da zahteva da se sastanci održavaju van prostora agencije," stoji u izveštaju.

Agent kaže da su kasniji „privatni" sastanci bili mirniji; svrha je bila da se „putem nezaštićenih informacija razradi ženski lik u filmu i kroz razgovor reše problemi". Izjavila je da je teme razgovora sa Bolom i Bigalou bilo „sprovođenje operacionog tima od tačke A do tačke B."

Kad bi napravili pauzu, večerali su ili u hotelskom restoranu ili u danas zatvorenom francuskom restoranu Citronelle. Bol bi uvek plaćao račun.

U šopingu, agent je „videla nešto od Prade, i usput rekla da joj se sviđa taj dizajner". Bol je rekao da ga zna lično i ponudio joj ulaznice za modnu reviju.

Bigalou je upoznala preko telefona u Bolovoj hotelskoj sobi u Džefersonu. Bigalou je trenutno na Tahitiju snimala reklamu za Šanel. U junu 2011. „agent je ponovo srela Bola i Bigalou u Ric-Karlton hotelu u Džordžtaunu, gde joj je Bigalou poklonila par crnih bisernih minđuša sa Tahitija u znak zahvalnosti za to što im pomaže na filmu."

Tokom saslušanja, agent je minđuše dobrovoljno ustupila internoj kontroli da bi mogli da izvrše zvaničnu procenu vrednosti.

„Profesionalni stav draguljara bio je da minđuše ne vredi formalno procenjivati jer je u pitanju obojena bižuterija, nikako pravi crni biseri, te da okviri nisu od platine," navodi se u izveštaju. Rekao je da vrednost ne bi smela da pređe 200 dolara, ali da ih on prodaje preko interneta, tražio bi 60 ili 70."

Reklame

Posle nezvanične procene, minđuše su vraćene agentu.

Ova žena, kako nam je potvrđeno iz anti-terorističkog odeljenja agencije tokom pregleda dokumenata koje je potraživao VICE News, jedna je od nekoliko njih na kojima je baziran lik Maje, protagoniste ZDT. U filmu je upravo Majin predani rad, uz informacije prikupljene mučenjem zarobljenika, otkrio identitet Bin Ladenovog kurira koji je potom odveo CIA do vođe Al-Kaede.

Agent čijim je likom i delom delimično inspirisana Maja dalje je izjavila istražiteljima da je imala još tri „privatna sastanka uživo" sa Bolom i/ili Bigalou tokom kojih nisu bili prisutni predstavnici OPA, jer je sa producentima „postepeno razvila prijateljski odnos". U ove sastanke spada večera u ekskluzivnom Soho Haus klubu u Los Anđelesu, gde je agent letovala u avgustu 2011. Tokom večere, ona je poklonila Bigalou „minijaturnu burku i FBI poternicu za Bin Ladenom prek koji je pisalo PREMINUO" Bigalou je zauzvrat ponudila privatnu projekciju ZDT za nju i njenu porodicu u Soho Klubu kad film bude izašao." Ipak, iz CIA odeljenja za odnose sa javnošću, rečeno joj je da odbije tu ponudu.

Novembra 2011. je provela „nekih osam sati u prodavnicama i restoranima" sa Bolom, dan pošto je pregledala poslednju verziju scenarija. U šopingu, agent je „videla nešto od Prade, i usput rekla da joj se sviđa taj dizajner". Bol je rekao da ga zna lično i ponudio joj ulaznice za modnu reviju. Odbila je ponudu jer je mislila da joj nije dozvoljeno da prihvati.

Reklame

Iz CIA su joj naložili da prekine komunikaciju sa Bolom. Poslednji put su razgovarali u maju 2012.; „tada mu je rekla da više neće moći da budu u kontaktu; Bol je odgovorio da razume, i poslao joj na mejl tri isečka sa seta, uz opasku da može da ih obriše ako hoće", navodi se u izveštaju.

Agent CIA rekla je na saslušanju da je Bol tokom jednom sastanka pokušao da je ubedi da potpiše izjavu kojom se odriče prava na lik. Objasnio je da ga je ranije tužila osoba kojoj se nije dopalo kako su je predstavili u filmu Hurt Locker („Katanac za bol", 2010.) koji su on i Bigalou ranije napisali i režirali. Odbila je da potpiše izjavu.

* * *

Agent „Maja" nije jedina u CIA koja se videla sa Bigalou i Bolom tokom odmora u LA u vreme produkcije ZDT. Jedan agent je, posle nekolikoručkova u Vašingtonu, izašao na večeru sa Bolom u Holivudu a zatim se sa njim odvezao na Malibu gde su se u društvu Bigalou „opuštali i razgovarali". Tvrdi da je sam platio sve putne troškove, i da su u agenciji unapred bili obavešteni o ovom putovanju. Sa Bolom je dalje kontaktirao putem privatnog mejla, što je prestalo u februaru 2012.

Isti agent je tokom saslušanja rekao da je „u razgovorima sa Bolom pružio informacije o poreklu glavnog lika, opisao im određene vremenske periode, iskustvo na terenu tipičnog agenta, uticaj na moral koji je ostavio napad u Kostu, strateški pogled na lov na Bin Ladena, aktuelne pokušaje da se dokrajči Al-Kaeda, i operativne odnose sa vojskom. Što se tiče sastanaka kojima je i Bigalou prisustvovala, [agent] kaže da je nju najviše zanimalo kako je na terenu."

Reklame

„Napad u Kostu" odnosi se na bombaški napad na Logor Čepmen u Avganistanu čija je dramatizovana verzija prikazana u ZDT. Devetori ljudi je poginulo, među njima i CIA agent Dženifer Metjuz koja je radila sa CIA timom na slučaju Bin Ladena još od devedesetih godina. Metjuz je takođe bila inspiracija za lik CIA agenta Maje.

„Našao sam onlajn tekilu o kojoj smo pričali. Najskuplja cena je 169.99 dolara".

Agent je priznao da jedan od poklona nije prijavio agenciji – vlašu tekile za koju jeBolrekao da „vredi nekoliko stotina dolara." Mejl iz dokumentima do kojih je VICE došao sadrži razmenu na temu cene tekile sa jednim od zaposlenih u CIA: „Našao sam onlajn tekilu o kojoj smo pričali. Najskuplja cena je 169.99 dolara."

Nije sasvim jasno da li je agent znao da je obavezan da prijavi ovaj poklon. Istražiteljima je rekao da „ni OPA ni savetništvo ne nude nikakva uputstva po pitanju toga šta sme a šta ne sme da se pominje, ni o tome šta treba prijaviti posle sastanka sa producentima". Umesto toga, kaže da su on i ostali članovi CTC sami odredili „crvenu liniju kad su u pitanju teme o kojima se ne razgovara."

Bol se sa jednim agentom CIA sreo samo jednom, na pola sata, u Ric-Karlton hotelu u Džordžtaunu. Kaže da je poklonio Bolu potpisani primerak knjige „Ubiti Bin Ladena" i izvinio mu se, jer je Bol uzalud pisao scenario po toj knjizi u trenutku kad je Bin Laden ubijen.

Ovu knjigu, čiji podnaslov glasi „Lov na najtraženijeg begunca na svetu iz perspektive zapovednika Delta odreda" napisao je Dalton Fjuri. Ona predstavlja pogled iz prvog lica na bitku kod Tora Bore.

Reklame

Bolt je zauzvrat ponudio CIA agentu karte za premijeru ZDT, ali je ovaj odbio jer mu „ponuda nije zvučala iskreno."

Osoba koja je po svemu sudeći radila za OPA rekla je istražiteljima da je „odobrenje za Bin Laden projekat stiglo iz kabineta direktora agencije… uloga OPA u vezi sa filmom bila je da prisustvuje sastancima između producenata i agenata… Bol je hteo da se sastaje sa agentima tokom projekta, što nije smelo da se dešava bez predstavnika OPA."

Bol je više puta dao svoj scenario na uvid predstavnicima CIA, uživo i preko telefona. Dokumenti ukazuju na to da je Bol 26. oktobra, 1. i 18. novembra, odnosno 5. decembra „čitao scenario telefonom" za članove CIA odseka za odnose sa javnošću da bi oni ustanovili da li su nehotice otkrivene poverljive informacije.

Jedan od zaposlenih u CIA rekao je istražiteljima da je sa Bolom prošao ceo scenario za ZDT „tokom četiri ili pet telefonskih poziva u septembru ili oktobru 2011."Ime ovog zvaničnika je cenzurisano, ali on je „ponudio da uporedi izmišljena imena sa pravim da bi se izbegla nehotična poklapanja."

Takođe je istakao da su on i još jedna osoba cenzurisanog imena radili redakturu teksta da bi „uklonili krupne greške, kao što je bilo korišćenje pasa u scenama ispitivanja". Rekli su Bolu da je to pogrešno jer „CIA nikad ne bi držala pse u sobi za ispitivanje." Bol je takođe bio obavešten da scene u kojima „agenti slave pucajući iz pištolja" nisu realne jer „pravi agenti to ne bi radili." Takođe su ih brinule scene saslušanja u kojima zarobljenika agenti „šamaraju i šutiraju".

Reklame

U određenom trenutku, izvesni zvaničnik CIA je „zabranio dalje kontakt sa medijima."

Izveštaj unutrašnje kontrole zaključuje da su svi saslušani agenti CIA „prihvatali poklone, uključujući i obroke, od Bola i/ili Bigalou." Pa ipak, „nisu otkriveni dokazi" da su agenti „imali ikakva uputstva od agencije po pitanju poklona, obroka, i filmske produkcije." Po okončanju istrage, jedan od agenata poslao je poštom ček na 500 dolara produkcijskoj kući Bola i Bigalou na ime obroka kojim su ga častili.

Takođe, istraga nije „pouzdano utvrdila" da je odsek za odnose sa javnošću „niti bilo koje drugo odeljenje CIA pružilo jasne instrukcije" terenskim agentima koji su se sa članovima filmske produkcije sastajali „po pitanju informacija koje smeju odnosno ne smeju pružiti, niti o pravilima ponašanja tokom ovih susreta; izuzetak je samo [CIA agent] kojoj je kasnije naloženo da raportira o svojim kontaktima sa produkcijom, a zatim i da te kontakte prekine."

Istraga nije uspela ni da otkrije dokaze da su „agenti u kontaktu sa predstavnicima produkcije otkrili određene poverljive informacije".

Iz interakcije Bigalou i Bola sa CIA agentima proistekao je film čiji narativ osporavaju zakonodavci, novinari, i obaveštajci koji su na njemu radili, a ipak je zaradio preko 130 miliona u distribuciji širom sveta. (Umesto „Tajne misije", Oskara za najbolji film 2013 dobio je „Argo" koji se takođe bavi CIA tematikom.)

Reklame

Iako film na samom početku tvrdi da „počiva na svedočenjima iz prve ruke", senatorka Dajan Fajnstin (D), predsednicu Parlamentarne obaveštajne komisije koja je sprovela istragu CIA programa mučenja dok se ZDT snimao, poslala je u znak protesta pismo predsedniku kompanije Sony Pictures koja je film distribuirala.

Pismo je napisala 19. decembra 2012., istog dana kad je ZDT izašao, i navela da je film „faktički neprecizan; smatramo da ste bili obavezni da istaknete da se predstavljena uloga mučenja u lovu na Osamu Bin Ladena ne zasniva na činjenicama, već na potpuno fiktivnom narativu filma."

Majkl Morel, nekadašnji vršilac dužnosti direktora CIA, za koga je istraga utvrdila da se sastajao sa Bigalou i Bolom povodom filma, dao je izjavu koja je prosleđena svim zaposlenima u CIA nedelju dana pošto je film dospeo u bioskope, u kojoj kaže da „nisu u pitanju realistično predstavljeni događaji," već „puka dramatizacija".

Organi unutrašnje kontrole su takođe pokrenuli istragu CIA kontakata sa Bigalou i Bolom da bi utvrdili da li je CIA odgovorna za prikaz efikasnog mučenja koje je filmskog kurira navelo da oda Bin Ladena, ali ta istraga nije došla do konkretnih zaključaka. Pa ipak, Piter King i dalje insistira da administracija predsednika Obame javno položi račune po ovom pitanju.

Ni Bigalou ni Bolov publicista nisu odgovorili na ponudu VICE News da prokomentarišu ove podatke. Do sada nisu često bili spremni da pričaju o saradnji sa CIA, a kritike upućene filmu otpisali su kao „političke". U ranije objavljenom intervjuu, Bol je rekao da ne želi da priča o procesu istraživanja „da me ne bi jednom zvali na saslušanje pred senatom, što je sasvim realna mogućnost."

Reakcija Ketrin Bigelou na kritike o prikazu i ulozi mučenja u filmu objavljena je 15. januara 2013. u LA Times.

„Pomešati prikaz sa odobravanjem, to je prvi korak ka oduzimanju svakom američkom umetniku pravo da pusti zrak sunca na mračna dela koja se kriju iza državne tajne," pisala je Bigalou. „Sa praktične i političke strane, meni ne deluje logično da se borimo protiv mučenja tako što se pravimo da ne postoji, ili poričemo da je imalo ulogu u borbi protiv terorizma."

* * *

Istraga jeste ustanovila nekoliko potencijalnih prekršaja federalnih zakona – Panetino neovlašćeno otkrivanje poverljivih podataka Bolu, kao i nevezano kršenje pravila prenosa ili gubljenja zaštićenih informacija. Takođe se kao potencijalna krivična dela navode podmićivanja svedoka i zvaničnika CIA od strane Bigalou i Bola. Ovi slučajevi su upućeni Ministarstvu pravde, ali tamo su odbili da podignu optužnice i umesto toga odlučili se za „administrativnu opomenu" upućenu CIA.

Portparol CIA Rajan Tapani je za Vice News istakao da je agencija sprovela određene mere. U odgovoru na zaključak izveštaja o prekršajima etičkog kodeksa, OPA je „uvela obavezan kurs etike koji će se za sve zaposlene u odseku održavati jednom godišnje, prilagođen situacijama sa kojima će se potencijalno suočavati; takođe su uvedene i administrativne mere kojima će se uvesti obaveza izveštavanja o mogućim prekršajima etičkog kodeksa."

„Posle slučaja Zero Dark Thirty, CIA je potpuno redefinisala protokole koji regulišu komunikaciju sa industrijom zabave. Između ostalog, kreirana je centralna arhiva koja će se jedina baviti svim primljenim zahtevima industrije . Od 2012., primenjuju se nova pravila i standardi po pitanju kontakata i podrške predstavnicima industrije zabave."

Ovaj novi pravilnik uvela je unutrašnja kontrola u decembru 2012. pod naslovom „Uputstva za rukovodioce o kontaktu sa predstavnicima i podršci za projekte industrije zabave". VICE News je podneo zahtev po zakonu o pristupu informacijama od javnog značaja.

Trapani nastavlja:

„OPA je takođe ojačala i redefinisala procedure da bi dodatno zaštitila poverljive informacije i sprečila neodobrenu distribuciju podataka. U vezi sa izveštajem [unutrašnje kontrole] iz 2014. [o Paneti], OPA je otvorila novo radno mesto pod nazivom koordinator informacija čija će dužnost biti ispravna klasifikacija svih govora i dokumenata koji se plasiraju u javnost."

Mark Zaid, advokat iz Vašingtona koji je zastupao obaveštajce u slučajevima otkrivanja poverljivih informacija, kaže za VICE News da je sve u vezi sa Panetinim „navodno slučajnim otkrivanjem zaštićenog materijala holivudskom producentu tragikomedija i kolaps organizacije raznih CIA službi."

„U najmanju ruku, morali bi da primene administrativne disciplinske mere na nekoliko zvaničnika i da promene sistem klasifikacije dokumenata, ali realno, stvarne posledice cele zbrke praktično ne postoje," kaže Zaid. „Jedina lekcija koju treba iz svega ovoga izvući je da CIA može da radi šta god hoće sa poverljivim informacijama kad joj odgovara da ih deli, a za iste prekršaje kažnjava samo one koji se upravi zamere."

CIA_ZDT_wm