FYI.

This story is over 5 years old.

vesti

Stejt dipartment je upravo objavio još 6.300 strana mejlova Hilari Klinton

Federalni sudija je naložio vladi da svakoga meseca objavljuje 15 odsto od ukupnog broja od 35 hiljada mejlova.

Američki Stejt dipartment je upravo objavio više od šest hiljada strana mejlova koje je Hilari Klinton slala dok je bila državna sekretarka. Gomila mejlova sadrži prepiske u periodu od oktobra 2010. do septembra 2011. godine.

Period obuhvata većinu glavnih događaja za vreme Arapskog proleća, dok se građanski otpor širio i menjao režime u Egiptu, Libijii, Tunisu. Mnogi mejlovi sadrže informacije i članke iz novina o tekućim događajima tog perioda.

Reklame

Objavljivanje mejlova je odgovor na zahtev istraživačkog novinara VICE NEWS-a Jasona Leopoda koji je zahtev podneo zahvaljujući Aktu o dostupnosti informacija. Federalni sudija je naložio vladi da svakoga meseca objavljuje 15 odsto od ukupnog broja od 35 hiljada mejlova. Poslednjim objavljivanjem je ispunjen cilj Stejt dipartmenta da se do poslednjeg dana septembra objavi 37 odsto mejlova. Dosad je objavljeno 19. 569 strana mejlova.

Stejt dipartment je pre ovoga kasnio sa objavom zbog provere klasifikovanih informacija u mejlovima. Američki zvaničnici su saopštili da je do sada 305 dokumenata poslato na dalje preglede.

Klinton je insistirala da nikad nije koristila privatni mejl da bi slala informacije koje su bile obeležene kao "poverljive" i ističe da nije uradila ništa pogrešno.

- Radila sam isto što i ostali državni sekretari, rekla je Klinton radio stanici u Ajovi u avgustu ove godine.

- Bilo mi je dozvoljeno da koristim ličnu mejl adresu, što sam i radila, a to, gledajući iz ove perspektive, nije trebalo da radim. Ali nikada nisam poslala ili primila klasifikovane mejlove, ništa sa oznakon "poverljivo". Mislim da će se ova situacija uskoro rešiti, rekla je Klinton.

Prethodno objavljeni mejlovi bili su prilično uređeni, ali su uključivali diskusije o pogubljenju optuženog za planiranje napada 11. septembra Kalida Šeika Mohameda, transferu zatvorenika iz zatvora Gvatanamo u Belgiju i delikantnoj vezi SAD i Izraela nakon rata u pojasu Gaze 2008-2009. godine.

Pratite VICE na Facebooku, Twitteru i Instagramu