FYI.

This story is over 5 years old.

Porez

Muzičari, didžejevi i klubovi o novom porezu u Srbiji: Ko gubi, a ko dobija?

Zamišljeno je da ova uredba pomogne muzičarima i poslodavcima, ali neki od njih tvrde da rešenje i nije baš odgovarajuće
Foto: Lazara Marinković

Ovih dana u medijima ste mogli da pročitate vest o novoj uredbi o porezu muzičara i poslodavaca. Iako su se po naslovima uglavnom provlačili "estradni umetnici" i "pevači", istina je da se ovaj zakon odnosi na sve muzičare, didžejeve i vlasnike klubova. Dakle, neće se oporezivati samo Ceca i Jeca, već i ostali muzičari i andergraund klubovi sa mnogo manjim prihodima. Iako ovaj zakon postoji u razvijenim zemljama u svetu, pa i u susednoj Hrvatskoj, mnogi su ovu vest prokomentarisali se "Srbija se igra države", jer da bi ovako nešto imalo smisla, pre toga moraju da se regulišu još mnoge stvari.

Reklame

Naime, muzičari više neće moći da rade na crno: svi oni će, po novoj odluci Vlade Srbije, morati da imaju ugovor sa klubom u kom nastupaju, u kome će jasno biti navedeno koliko su plaćeni. Svaki poslodavac, vlasnik kluba ili kafića, imaće obavezu da im uplati minimalac - za mesec dana 22.000, a ako rade jedan dan - imaće oko 1000 dinara. U prevodu: porez koji poslodavac treba da plati odbijaće se od novca namenjenog muzičaru. Posle velike akcije ispitivanja imovine estradnih zvezda koje puno zarađaju 2015. godine formulisan je kolektivni ugovor za angažovanje estradnih radnika, gotovo isti, ali nikada nije zaživeo u praksi. Ovaj bi trebalo da stupi na snagu od prvog avgusta.

Selena Simić, bubnjarka benda Nemesis smatra da u ovoj priči samo dve strane dobijaju, a to su država i muzičari početnici kojima klubovi obično ne bi ni isplatili tu minimalnu dnevnicu od hiljadu dinara.

- Gube svi ostali muzičari, muzičarke, a i publika koja će verovatno biti uskraćena da često sluša svoje omiljene sastave. Glavni problem sa tim je što dosta muzičara i muzičarki koji se bave autorskim radom ne nastupaju svakog dana i jednostavno fizički nije moguće preživeti od minimalne dnevnice koju primaš dva ili tri puta nedeljno. Nijedan gazda verovatno neće pristati na to da poveća honorar zbog dela isplate koja se odbija za porez, već će se taj deo oduzeti od već premalih honorara. Tako da su najveći „gubitnici" u ovoj priči muzičari i muzičarke koji se bave autorskom muzikom - kaže ona.

Reklame

Kao što sam pomenula, u saopštenjima svi pominju isključivo velike estradne zvezde sa enormnim zaradama, verovatno da bi se na prvu loptu svi obradovali što će bogati narodnjaci "konačno dobiti svoje", ali šta je sa alternativnim bendovima i didžejevima koji preživljavaju bez megalomanskih nastupa na svadbama i velikim koncertima po arenama? E, oni su udareni po džepu. "Estradne zvezde" će verovatno biti prijavljene na minimalac, a zarađivati beskrupulozne sume od hiljade eura, a zakon će važiti samo za obične smrtnike van zvezdanih staza.

Međutim, u pomenuti minimalac nisu uračunati troškovi koji svi muzičari imaju kako bi uopšte mogli da nastupe - putni troškovi za prevoz opreme, iznajmljivanje studija za vežbanje i snimanje, promocija i slično. Još jedan veliki propust u ovom zakonu je razdvajanje ljudi koji „tezgare" i onih koji se bave autorskim radom ili sviraju umetničke žanrove (džez, klasična muzika). Da li je onda ovaj zakon na strani kulture? Rekla bih da ne.



Marko Ignjatović iz benda Stray Dog misli da, iako je u načelu zamišljen da brani interese kako muzičara tako i poslodavaca, u praksi i nije najsrećniji.

- Kao prvo, kada se pare uplaćuju na račun, honorar vidiš tek nekoliko dana nakon svirke što na turneji nikoga ne čini srećnim. A i kada stigne, manji je od dogovorene cifre zbog poreza. Verovatno glavni minus ovakvog sistema je to što, koliko razumem, svaki muzičar bi po njemu morao da ima firmu preko koje bi išle uplate, a to znači redovno plaćanje doprinosa koji su često veći od mesečnih honorara jednog alternativnog benda iz Srbije - smatra on.

Reklame

Marko naglašava da misli da "ovaj sistem više komplikuje nego što rešava stanje u muzičkoj industriji", ali kaže da ne misli da će se brzo ustaliti. Ili se bar nada. Vlasinici klubova čija se delatnost svodi na angažovanje drugog didžeja svake nedelje i nastupe alternativnih bendova takođe negoduju.

- Ovo je jedna velika obmana i još jedna u nizu vesti koje neke plaše, dok za neke izgleda kao da država stvarno radi na rešavanju problema crnog novca. Nadležna inspekcija rada nema dovoljno ljudstva da bi pokrila u jednom danu sve poslodavce i izvođače. U slućaju da svi potpišu ugovor o delu, ugovor o radu ili dopunskom radu, ili pak autorski ugovor na ukupnu "crnu" sumu koju većina izvođača dobija devdeset odsto ugostiteljskih objekata bi bankrotiralo, cene u lokalima bi skočile skoro duplo i došlo bi do osetnog pada angažmana skupljih izvođača, čime bi profitirali oni jeftini i manje popularni, a često i manje kvalitetni i odgovorni - kaže Slaviša Živković, menadžer beogradskog kluba KPTM.

Slaviša dodaje da je siguran da bi u nekom realnom sistemu najviše gubili izvođači, jer ako je novac crn onda je njihova plata bruto ukupna plata, zato što poslodavci imaju određene budžete koje mogu izdvojiti za program.

Iako ih niko ne pominje, ovim zakonom su zahvaćeni i didžejevi, koji se angažuju u većini andergraund klubova u Beogradu.

- Didžejevi su isti kao i ostali izvođači. Realno je da se porezi plate i na angažovanje fotografa, kamermana, hostesa i sličnog osoblja u državama koje su za to stručne i imaju razvijenu ovu oblast, i naravno u kojima su ljudi zadovoljni sistemom i rado plaćaju porez. Da ja vodim državu ili neko sličan meni, svi bi, nasmejanih lica, plaćali poreze i uživali u životu. Do tada smo osuđeni da pratimo ovakve "novosti" i gledamo ih kako pucaju u prazno - zaključuje Slaviša.

Reklame

Marko Milošević MKDSL smatra da ovaj zakon daje legitimitet tim zanatima.

- Mora se plaćati porez, države tako i funkcionišu. U isto vreme treba da i mi želimo da to uradimo, a ta želja se stvara uređenjem i beneficijama koje dobijaš kao stanovnik neke zemlje. Takođe mora postojati i plan kako će se ta sredstva trošiti, kao i transparntnost troškova. Neka se te pare vrate u kulturu, trenutno stanje je razlog za brigu - kaže on.

Zbog koga je onda donet ovaj zakon? I zašto se plasira kao "zakon o estradnim zvezdama" ako obuhvata sve muzičare?

Po svemu sudeći, saznaćemo od prvog avgusta, ali sve je izglednije da će biti upravo onako kako je i nazvan klub u kojem je Slaviša menadžer, KPTM - ili "Kol'ko para, tol'ko muzike".

Još na VICE.com:

Šta sada rade bendovi iz mojih tinejdžerskih dana

Šta moraš da znaš ako želiš da snimiš i izdaš pesmu u Srbiji

Pitali smo naše muzičarke o prvim nastupima