FYI.

This story is over 5 years old.

hrana

Hranu bukvalno posipamo plastikom

Istraživanje objavljeno prošle nedelje u Environmental Science & Technology ispitalo je uzorke soli iz svih krajeva sveta i zaključilo da 92% njih sadrži mikroplastiku.
posipanje soli
Fotografija: Shutterstock

Prvobitno objavljeno na Motherboard.

Problem zagađenja plastikom naizgled je udaljen od svakodnevnog života — sve dok čovek ne shvati da u hranu bukvalno sipa plastiku. Novo ispitivanje uzoraka soli od 39 različitih proizvođača širom sveta ustanovilo je prisustvo mikroplastike u njih 36, odnosno 92% uzoraka. Ovo nas samo podseća do koje mere smo postali zavisni od plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, i kako ih olako puštamo u ekosistem.

Reklame

"Nedavna istraživanja uočila su tragove plastike u morskoj hrani, flori i fauni, pijaćoj vodi, sada i u soli", kaže Mikjong Kim, aktivista Greenpeace East Asia i saradnik autora studije, u izjavi za medije. "Jasno je da se iz ove plastične krize ne može pobeći, posebno ako plastika nastavi da se baca u vodotok i okeane."

Količina plastike uočene u soli široko varira od jednog do drugog proizvođača, navodi se u studiji objavljenoj prošle nedelje u žurnalu Environmental Science & Technology. U samo tri uzorka so nije zabeležena ni u tragovima; najniže zabeleženo prisustvo bilo je 28 komada mikroplastike po kilogramu, a najviše 13,000 komada po kilogramu.

A chart showing the amount of microplastics in each salt brand

Koncentracija je viša u morskoj soli nego u jezerskoj ili kamenoj, a najveća kod azijskih brendova, posebno iz Indonezije. Ovi zaključci ukazuju na to da prosečna odrasla osoba trenutno unosi 2,000 komada mikroplastike godišnje samo iz soli.

Kada plastika počne da zagađuje životnu sredinu, ona se rastvara u sve manje i manje fragmente. Kada postanu toliko mali da su jedva vidljivi golim okom — ispod 5 milimetara — spadaju u kategoriju mikroplastike. Upravo se takvi delići obično nalaz u vodi koju pijemo, hrani koju jedemo, i soli kojom hranu posipamo.

Još uvek nije poznato da li unošenje ove male količine plastike ima posledica po ljudski organizam i kakve bi one mogle biti, ali razumno je zaključiti da nije zdravo jesti čvrste komadiće sintetičkih naftnih prerađevina. Plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu kao što su flaše i ambalaža sve su prisutniji; milione tona otpada se proizvode svake godine, a o toga se 91% ne reciklira. Ako ne želimo da procenat mikroplastike u ljudskoj ishrani nastavi da raste, najbolje što možemo da uradimo bilo bi da ublažimo svoju zavisnost od plastičnih proizvoda.