Zdravlje

Kokain nije preventiva za COVID-19, i drugi mitovi o virusu korona

Još stvari koje ne deluju: sušenje nozdrva fenom za kosu, mazanje anusa esencijalnim uljima, zadržavanje daha na 10 sekundi, ili ispiranje grla toplom vodom.
Žena drži bočicu esencijalnog ulja
Isabel Pavia | Getty 

Francusko Ministarstvo zdravlja je 8. marta je na svom zvaničnom nalogu postavilo tvit da kokain NE štiti od COVID-19, bolesti koju izaziva novi koronavirus. Bili su primorani da to učine, u reakciji na članke lažnih vesti u kojima se tvrdi da „kokain ubija koronavirus“.

Priča o kokainu je samo još jedna od mnogih tvrdnji da postoje fantomski lekovi i terapije za COVID-19, koje kruže internetom još otkako je pandemija počela, koje variraju od apsurdnih, do smrtonosnih. Neki ljudi su tvrdili da koronavirus ostaje u grlu četiri dana, i da ako često pijete vodu, možete da ga eleminišete. Drugi su, kao na primer KuAnon Jutjuber Džordan Sater, tvitovali o „čudesnom mineralnom rastvoru“, koji praktično podrazumeva da se pije varikina, izvestio je Si-Bi-Es.

Reklame

Proizvodi za jačanje imuniteta niču kao pečurke posle kiše, kao i tvrdnje da je novi koronavarus biološko oružje, koje su kineski naučnici s namerom stvorili u laboratoriji. Sada kruži i jedna nova, a to je da virus izaziva ili širi 5G tehnologija mobilne telefonije – što je dovelo do toga da u UK bude zapaljeno barem tuce 5G tornjeva.

Spisak ide dalje i dalje: da je stajanje na suncu ili boravak na temepraturi višoj od 24 stepena Celzijusa prevencija za COVID-19, ili da nemate virus ako možete da zadržite dah deset sekundi, a da se ne zakašljete. Da od COVID-19 štiti alkohol, ili fen za sušenje ruku, topla kupka, prskanje čitavog tela hlorom, ili beli luk.

Vašington Post je izvestio da je 2 miliona tvitova od 20. januara do 10. februara sadržalo teorije zavere ili dezinformacije. To je 7 posto od svih titova o koronavirusu. „Kovid-19 je pokazna vežba međusobne isprepletanosti zaraze, informacija, dezinformacija i oblika ponašanja“, napisali su u STAT-u istraživači Loren Eber-Difresn i Viki Čukiao Jang.

Zabrinutost za zdravlje uvek su opsedali pseudonauka, lažne tvrdnje, pomodarije, teorije zavere, i sumnjivi proizvodi. Ali kada je u pitanju COVID-19, stručnjaci kažu da je obim i raznolikost budalaština neprevaziđena. Na konferenciji u februaru, generalni direktor Svetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejesus je rekao, „Ne borimo se samo protiv epidemije; borimo se i protiv infodemije“.

Reklame

Da bi se borio protiv infodemije, profesor zdravstvenog prava i naučne politike na Univerzitetu Alberte u Kanadi Tim Kolfild je nedavno dobio fond od 380.000 dolara da uđe u trag svih dezinformacijama i teorijama zavere oko COVID-19.

Kolfildu dezinformacije o zdravlju nisu strane. U proteklih deset godina, on i njegove kolege su analizirali marketinške tvrdnje i članke u medijima o klinikama za matične ćelije. Takođe je bio i voditelj Korisničkog vodiča za prevaru smrti, Netfliksove serije koja istražuje legitimitet pomodarija u zdravstvu, a autor je i knjige, Da li Gvinet Paltrou greši u svemu?

VICE je sa Kolfildom razgovarao o tome kako ga čak ni njegovi raniji radovi u ovoj oblasti nisu sasvim pripremili za poplavu dezinformacija o COVID-19 koje kruže unaokolo, zašto ih ima toliko mnogo, i kako planira da ih prati. Ovaj intervju je neznatno redigovan zbog dužine i jasnoće.

VICE: Nikada nisam doživela ovoliko raznovrsnost dezinformacija. Zanimaju me vaša razmišljanja o tome da li se ova pandemija zaista ističe, po pitanju toga koliko dezinformacija je okružuje, u poređenju sa drugim temama ili bolestima.

Tim Kolfild: Slažem se – zaista izgleda da je u pitanju dezinformisanje na potpuno novom nivou. Nedavno sam to nazvao „dezinformacijama na steroidima“. Pažljivo to pratim i decenijama radim u toj oblasti, pa sam predvideo da će biti mnogo dezinformacija. Stepen i količina raznovrsnosti iznenadili su čak i mene, stvarno je neverovatno.

Reklame

Da smo razgovarali pre tri meseca, rekao bih vam da će se u početku pojaviti gomila dezinformacija, ali da će početi da jenjavaju kada se shvati sva ozbiljnost situacije. Ne mislim da se to dogodilo. Ako ništa drugo, mislim da smo svi svedoci nečega što bi gotovo mogla da bude eskalacija. To je stvarno problematično.

S druge strane, to ne bi trebalo da nas toliko iznenađuje, jer je do ove pandemije došlo u eri dezinformacija, zar ne? Dešava se u vremenu u kome, po mom mišljenju, postoji neprimerena tolerancija za pseudonauku. Ona se javila u kontekstu brendova velnesa koji bujaju, a koji koriste dezinformacije zarad profita. Ovo se događa u doba društvenih mreža, i po našem preliminarnom istraživanju – bez ikakvog iznenađenja – to su mesta na kojima mnoge od tih dezinformacija kruže. Šta više, a ovo je kratka usputna napomena, otkrili smo da su tradicionalni informativni mediji – ponavljam, ovo su veoma preliminarne konstatacije – osim par platformi, bili relativno dobri. Ovo je zaista priča marketinga i društvenih mreža.

Jedna od stvari koje proučavamo je ideja „jačanja imuniteta“, i zapravo je bilo poprilično mnogo članaka u tradicionalnim informativnim medijima u kojima se ta ideja raskrinkava. U prošlosti možda ne bismo viđali takve pojave. Tako da postoji tračak nade.

Još jedan od nosećih stubova je to što je ovo doba nepoverenja. Imamo polarizovani diskurs. U kontekstu ovog virusa, ima argumenata nošenih ideologijom. Ja mislim da su generalno sve ove stvari zajedno doprinele tome da se nađemo u jedinstvenom trenutku u istoriji širenja dezinformacija.

Reklame

Hajde da pričamo o nekim određenim primerima. Pokušala sam da sastavim kratak spisak, ali onda je on prešao 10, a zatim i 15 stavki, pa sam odustala. Kako naći smisao u svemu tome?

Znate, ja ih sve stavljam u kontinuum – i hajde da zasad govorimo samo o lekovima. Na jednom kraju kontinuuma, imate stvarno apsurdne stvari: da se pije varikina, da se anus maže esencijalnim uljima, da se šmrče kokain, pije alkohol, sve su to apsurdne stvari.

Zatim tu imamo stvari koje su negde na sredini, koje možda intuitivno deluju više moguće, kao što je ideja da se uzimaju suplementi, introvenozna terapija vitaminima, homeopatija, da vam kiropraktičari nameštaju kičmu da bi vam ojačali imuni sistem – na i dalje jednako nenaučnim osnovama.

Kotinuum dalje ide do verovatno najsloženijih oblika dezinformacija. A to je da se pravi farmaceutski preparati prikazuju na neodgovarajući način, i naravno da znate o čemu ovde govorim [napomena novinara: Kolfild referiše na hidroksihlorohin, koji je Donald Tramp više puta promovisao kao obećavajuću terapiju, iako njegova efikanost tek treba da bude dokazana kliničkim ispitivanjima].

Duž čitavog kontunuuma, dezinformacije prave štetu. Ljudi umiru, ljudi traće novac, i verovatno traće svoju energiju. Ljudi će na kraju možda poverovati da su zbog toga imuniji ili manje podložni, i zbog toga neće raditi stvari koje moraju da rade, kao što je socijalno distanciranje. I naravno, to sve samo doprinosi haotičnosti u sferi informisanja, a ovo poslednje bi mogao da bude najštetniji deo čitave priče. To sve jednostavno stvara veliki šum.

Reklame

Ja skoro kao da vidim dva kontinuuma – jedan je kontinuum uverljivosti, baš kao što kažete. Varikina nasuprot suplementima. Ali tu je takođe i kontinuum toga šta će najviše nauditi nekome u fizičkom smislu, a šta su besmislice, ali benigne. Na primer, čitala sam da ljudi govore da ako svakih 15 minuta piješ toplu vodu, očistićeš grlo od virusa.

Ili ono sa fenom za kosu, jeste li videli to?

Da, tačno tako. Pošto ispijanje vode i sušenje nozdrva fenom možda ne može da naudi toliko kao ispijanje varikine, da li i dalje čvrsto stojite na stanovištu da treba toliko snažno da se odupremo takvim dezinformacijama?

Da. Zato što jedna od stvari koju želimo da radimo jeste da ne samo ignorišemo dezinformacije, već želimo da ljudi koriste veštine kritičkog razmišljanja.

Jedna od stvari koje idu uz ovo je tolerancija za pseudonauku: naravno, ti brendovi velnesa nemaju nikakvo naučno pokriće, ali kakvu štetu oni prave? A omogućuju ljudima da počnu da upravljaju svojim životima i osećaju se osnaženima. Sva takva tolerancija na kraju omogućava upliv svih ostalih besmislica.

Takođe smatram da mi želimo da ljudi budu u stanju da se fokusiraju na jednostavne korake koje mogu da preduzmu – da peru ruke, da se socijalno distanciraju, preduzimaju razumne korake kada imaju simptome. Po mišljenju, sva ta buka to komplikuje. Otežava slušanje glasova od poverenja.

Izgleda da su mnoge od dezinformacija reciklirane iz ranijih kampanja. Na primer, tvrdnja da 5G pospešuje virus. Šta mislite o tome? Zašto se te pojedine stvari stalno vraćaju?

Reklame

To je tako istinito, zar ne? Ja mislim da će, ako postoji popularna teorija zavere, ili popularan zdravstveni trend, univerzum naći načina da ih u ovom trenutku poveže sa koronavirusom. Video sam vezu sa 5G mrežom, vezu sa velikim farmaceutskim kompanijama. Ima ljudi koji govore o vezi kanabidiola i koronavirusa. Ljudi pričaju o keto dijeti i koronavirusu. Svašta se ovde događa. Delom je tako zato što su u pitanju koncepti koji su ljudima poznati, pa je lako iskorisiti strah ili zabrinutost da bi se postojeće teorije zavere prebacile na drugi narativ.

Drugi, kao kanabidioli i keto, samo koriste ovaj trenutak da bi prodavali svoje proizvode i svoju ideologiju. Ljudi imaju ideologiju u koju su stvarno uložili, i koriste ovaj trenutak da reklamiraju taj koncept, taj proizvod, svoju ideologiju.

Dakle, vi ćete pokušati da sve to pratite. Ispričajte mi nešto o sredstvima koja ste dobili, i kako ćete tačno da ih koristite.

S jedne strane, ovo je naučni projekat, i trajaće par godina, ali mi takođe želimo da utičemo i na neposrednu budućnost. Ispitivaćemo tradicionalne izvore vesti. Proučavaćemo društvene mreže i pretraživače, raznorodne pretraživače, zato što želimo da shvatimo koliko je to bitno – oni stvaraju realnost ljudi, zar ne? Šta ljudi dobiju kada pretražuju ne samo koronavirus i COVID, već kada pretražuju „jačanje imuniteta“. Šta tada dobiju? Želimo da istražimo sve te domene, i to ćemo činiti na niz različitih načina. Imamo sjajan istraživački tim.

Reklame

U bliskoj budućnosti, takođe ćemo raditi sa jednom NVO, MediaSmarts iz Kanade, organizacijom za literarnu pismenost, na kampanji za koju se nadamo da će veoma uskoro krenuti. Imaće veoma jednostavnu poruku vezanu za stvari o kojima sam upravo govorio: o stvaranju kulture tačnosti, o tome da razmislimo pre nego što nešto podelimo. Želimo da ovo bude praktično. Želimo da može da se podeli. Želimo da ovo smesta ima efekta, i što je najvažnije, da bude zasnovano na dokazima.

Šta mislite, koliko je sve to motivisano strahom i anksioznošću, i željom da postoji jednostavno rešenje za ovo?

Mislim da je u pitanju sve navedeno. Strah i anksioznost teraju ljude na akciju; žele da preduzmu nešto što će im doneti utehu. Možda je u pitanju ritual koji im omogućava da veruju da nešto rade ispravno, čak i ako je neefikasno, a dezinformacije im daju mogućnost da to čine.

Moj prijatelj Alan Levinovic ima veoma zanimljive komentare o tome zašto ljudi vole rituale. Možda znaju koji suplementi ne deluju, ali se barem osećaju kao da nešto preduzimaju, a kada se plašiš ili osećaš bespomoćno, takvi postupci mogu da pruže neku utehu. Ja to shvatam.

Ali naravno, tu je i druga strana jednačine. Mnogi od tih pojedinaca zapravo žele da izazovu još više straha, ili koriste strah da bi preko dezinformacija prodavali svoje proizvode.

Ja mislim da je jedan od problema to koliko je sasvim nov ovaj virus, i postoji velika neizvesnost, čak i u zvaničnim smernicama. Maske su dobar primer. U SAD, poruka je bila da ne treba da nosimo maske, a sada nam kažu da bi možda i trebalo. Čak i ako pratite pouzdane izvore, ima toliko mnogo zbrke. Koliko mislite da to hrani sve dezinformacije koje kruže?

Stalno slušam to o tim glasovima od poverenja. Kako možemo da im verujemo? Predomislili su se. Jedna od stvari za koju se nadamo da ćemo ovim projektom istaći – i zapravo se nadam da će to biti jedna od zaostavština ove krize – je priznanje šta nauka jeste. Nauka nije spisak činjenica. Nauka je proces.

U ovakvoj situaciji ima toliko mnogo neizvesnosti, i kada nauka evoluira toliko brzo, to je razlog zašto se okrećemo tim glasovima od poverenja, koji prikupljaju naučne činjenice najbolje što mogu, snalaze se s njima i reaguju na njih.

Poželjno je da se oni ponekad predomisle. Poželjeno je da menjaju svoje preporuke, kako se menjaju podaci, ne samo naučni, već i podaci o ponašanju, podaci društvenih nauka, informacije koje pristižu iz zajednice. Kako se to menja, želimo da budu u stanju da reaguju. I to bi trebalo da bude signal za poverenje, a ne nepoverenje.

Ali u pravu ste, ovo ima stvaran uticaj. Mislim da je jedan od razloga zašto je ovo sve toliko posebno taj što se neizvesnost i strah pojačavaju teorijama zavere i narativima koji ljudima pružaju utehu. Jaz u informacijama često biva popunjen dezinformacijama.

Ovaj članak je prvobitno objavljen na VICE US.