FYI.

This story is over 5 years old.

studenti

Od čega najčešće boluju studenti u Beogradu

To što smo mladi ne štiti nas od lošeg života, pa na kraju svi završimo u Studentskoj poliklinici.
Fotografij: Flickr William Brawley

Prema nekoj logici rane dvadesete bi trebalo da budu vreme kad nam je organizam u punoj snazi, kad pucamo od zdravlja i kada bez posledica po telo možemo da radimo idiotske stvari. Da preguramo vikend bez spavanja, da učimo po 15 sati, da pet dana za redom ne jedemo po ceo dan i onda se uveče odvalimo od džanka na nekom od  kioska sa brzom hranom. Izgleda da ipak ne možemo.

Moji studentski dani, bili su kao i kod većine, noćna mora roditelja. Zovu te da pitaju da li jedeš, da li piješ dovoljno vode, da li se dobro oblačiš i tebe to nervira, jer te smatraju debilom, nesposobnim da brine o sebi. E pa za vreme ispitnog roka sam se zaista ponašala tako debilno. Litri kafe, energetskih pića, slatkiša i grickalica uz akumulirano nespavanje i konstantno sedenje, povremeno su ipak dolazili na naplatu i tada sam morala da idem u omiljenu studentsku vanškolsku ustanovu posle čitaonice – u Sudentsku polikliniku.

Reklame

- Zdravstveni problemi koji se javljaju kod studenata najčešće dolaze kao posledica loše ishrane, pod jedan, a onda zbog nedostatka fizičke aktivnosti. Jako je retko da se neko bavi sportom, to vidimo iz uputnika prilikom sistematskog pregleda. A od nezdrave ishrane dolazi veći broj studentskih oboljenja – kaže za VICE doktorka Milena Tomašević specijalista opšte medicine na Studentskoj poliklinici.

Fotografija: Flickr NHS Employers

Iako nam se često studentsko doba opisuje kao najlepše, jer tada kao imamo najviše vremena, osim što je teško izvodljivo da istovremeno radimo dok studiramo, izgleda da nam je veliki napor i da se redovno i zdravo hranimo.

Otkako je krenulo „bolonjsko studiranje", stalno ima nekih ispita, pa studenti mnogo više nego ranije zaglave na fakultetu i okupirani obavezama, što ih dodatno sabotira u (retkoj) želji za redovnim i smislenim obrokom.

- Jedan, da kažemo „paket" studentskih oboljenja zbog toga čine gastrointestinalne tegobe – nadraženost želuca i nervozna creva su jako česti. Uz njih ide i anemija kao posledica loše ishrane. Drugi paket su respiratorne infekcije – virusi i alergije. A treći su seksualno prenosive bolesti i urinarne infekcije i to je nešto što je stalno aktuelno – kaže doktorka Studentske poliklinike.

Fotografija: Flickr Davide Taviani

Iako nisu baš mnogo ludi za tim da primenjuju bezbedan seks, čak i kad su informisani, postoji i veliki broj njih koji dođu na studije, a da nema pojma kako da čuva seksualno zdravlje, a nisu ni imali prilike gde da nauče, jer još uvek nemamo seksualno obrazovanje.

Reklame

Doktorka mi kaže da joj se čini da je za nijansu možda bolja situacija sa korišćenjem kondoma nego ranije, iako i dalje nije redovna, ipak je češća. U okviru Studentske poliklinike postoji i Savetovalište za sidu i polno prenosive bolesti, gde često upućuje zabrinute studente.

- U početku su stidljivi i oklevaju, naravno, ali mi smo vrlo senzibilisani za rad sa mladima. Mi o tome sa njima pričamo, kao što se sa bakama i dekama priča o pritisku. Kad shvate da su to teme zbog kojih nisu naišli na osuđivanje, zbog seksualne orijentacije, zbog nezaštićenog odnosa, ili nečeg drugog, mi ćemo im dati savet – kaže Tomašević.

U početku se snebivaju, ali kasnije kad se opuste pitaju za sve živo na ovu temu. Na kraju se skoro svaki pregled završi pričom o tome, pa treba iskoristiti trenutak za prvu informaciju i edukaciju, kaže doktorka.

Fotografija: Flickr Adam

Ni studente ove godine nije zaobišlo masovno razboljevanje od gripa, a ono šta je još učestalo u ovoj populaciji su i alergije, koje sada sezonski stižu sa anemijom. Doktorka kaže da su svake godine sve jače alergijske reakcije.

- Čuveni pad imuniteta, svi se pitaju da li ima nešto što mogu da piju da ga poprave, jer osećaju slabost. Nema tog magičnog leka, u pitanju je samo način života, a onda mi promovišemo te zdrave stilove, od ishrane, do spavanja. Nisam sigurna koliko poštuju, koliko žele ili ne žele, već koliko moraju i koliko im obaveze dozvoljavaju – kaže Tomašević.

Reklame

Prevencija je najvažnija za sve, a posebno za ono zbog čega se često javljaju i šta ih najviše plaši, a to su nervozna creva i hemoroidi i krvarenje koje ide uz njih. Kao što se i upozorava u medijima, i iskustvo doktorke je da je među studentima situacija sa kičmom sve gora - ako nije kriva, onda je loše držanje veliki problem. Studentima uvek kaže da izađu bar jednu stanicu ranije iz tramvaja, pa makar da prepešače taj deo, bar toliko mogu da se iscimaju.

– Ne vole studenti ovde da gube vreme, imaju toliko obaveza, dolaze samo kad moraju. Nema tu hipohondrije, pregrubo je to reći. Ipak, postoji opterećenost. Ljudi su okupirani sa puno obaveza, puno očekivanja, treba da ih opravdaju sebi i roditeljima, da pokažu neke rezultate, onda su zbog toga nervozni, napeti, opterećeni. Onda počinju da traže razlog bola u stomaku, da bi stigli do gastroenterologa, a sve je to na nervnoj bazi – kaže Tomašević.

Fotografija: Lazara Marinkovic

Ima dosta studenata kao što sam ja, koji se uzdaju u internet dijagnoze i često dolaze uplašeni sa tim, kaže doktorka. Ono što se popravilo je bolja situacija sa antibioticima koji nisu tako dostupni kao ranije, i više nema toliko čestog neopravdanog kljukanja njima, kao što je to nekada bilo.

Iznenadilo me je to što su studenti raspoloženi za preventivne preglede kad god se organizuju povodom dana neke bolesti. Doktorka mi kaže da je uvek veliki odziv.

- Prevencija je najbitnija, zato ova ustanova na prvom mestu postoji, jer mladi ljudi ne bi ni trebalo da imaju neke zdravstvne probleme, nego u ovom periodu treba da nauče da čuvaju zdravlje – objašnjava mi ona.

Reklame

Koliko uopšte studenti imaju vremena da nešto nauče i da se edukuju, da pitaju nešto osim problema zbog kog su došli, kada postoje kvote i birokratija. Doktori u Studentskoj su „sezonski radnici", leti studenti odu kućama, pa je pusto, ali zato u sezoni pregledaju ih i po pedeset dnevno.

- Nažalost nemamo dovoljno vremena, jer nas pojede ovaj sistem, jer svašta treba da ukucavamo, ali i pored toga stvara se dobar odnos sa studentima. Pacijenti mene čekaju posle svakog odmora. Odnos izabranog lekara je jako bitan, jer onda imate nekoga ko prati vaše zdravlje – kaže Tomašević.

Fotografija: Flickr Army Medicine

Jako je važno i zbog odnosa poverenja, da imate nekog ko zna za vaše stanje, objašnjava mi doktorka.

Verovatno zato prekid tog odnosa predstavlja traumu za svakog studenta koji mora da nađe nekog novog svog lekara „za odrasle". Kad napuniš 26 već ti je dovoljno cimanje što, ako si kao većina nezaposlen, pa moraš da se lomiš da nekako završiš zdravstvenu knjižicu, a još i gubiš svog lekara. Mogu samo da zamislim kako je kad si mlad i imaš neku oboljenje oko koga vlada neka stigma, taman si našao nekog kome si se poverio i sad treba da pričaš nekom potpuno novom o tome.

Nije mi bilo lako da prihvatim tu činjenicu da neću više imati na raspolaganju sve studentske zdravstvene povlastice, kada sam završavala sa lečenjem na ovoj klinici. Ipak, ova ustanova je za mnoge studente, koji su došli iz malih mesta u kojima nema opremljenih domova zdravlja verovatno delovala kao Klinika Mayo. Tako da ako ništa drugo, treba iskoristiti sve te blagodeti besplatnog studentskog lečenja ili bar savetovanje dok još možemo, kad već ne jedemo i ne spavamo kako treba pa nam je neminovno da zaglavimo sa nekom bolesti.

Još na VICE.com

Naši najgluplji strahovi vezani za zdravlje

Zašto studenti u Beogradu toliko vole da idu u čitaonice

Kako studenti u Beogradu uspevaju da se zagreju