FYI.

This story is over 5 years old.

тело

Postoji li ikakav razlog da koristimo tečni sapun umesto čvrstog?

Što se češće koristi, na čvrstom sapunu se skuplja sve više mikroorganizama. Ali da li to stvarno znači da treba da prestanemo da ga koristimo?
Fotografija: Jodie Johnson/Stocksy

Čvrsti sapun ima lošu reputaciju. Proizvođači tečnih, kremastih i penastih formula nas navode da poverujemo da čvrsti sapun skida zdrava ulja, čini da nam se koža peruta, i – što je još gore – da je jednostavno septička jama bakterija koje na njemu ostavljaju prethodni korisnici.

Istina je: bacili zaista žive na čvrstom sapunu. Nekoliko studija sprovedenih proteklih decenija su pokazale da čvrsti sapuni koji se koriste kod kuće i na javnim mestima sadrže bakterije kao što su ešerijiha koli, zlatni stafilokok i stafilokoka epidermis. Što se češće sapun koristi, na njemu se skuplja sve više mikroorganizama. Ali da li to stvarno znači da treba da prestanemo da ga koristimo?

Reklame

Mogu li da se razbolim od čvrstog sapuna?

Kao prvo, veoma je malo verovatno da ćeš se razboleti od mikroba koji se mogu naći na komadu sapuna. "Nema mnogo dokaza da se bakterije koje se nalaze na čvrstom sapunu prenose na sledeću osobu", kaže Marlin Vulfi, istraživačica ekološkog zdravlja sa Univerziteta Tafs, koja proučava ulogu pranja ruku u uklanjanju infektivnih patogena.

Studije koje datiraju još iz 1965. pokazuju da čak i kada naučnici namerno zaraze svoje ruke ešerihijom koli i stafilokokama, i bakterije pređu na površinu čvrstog sapuna, ovi mikroorganizmi ne budu detektovani na koži druge osobe koja nasapunja ruke tim ljigavim sapunom.

Još jedna studija iz 1988. potvrdila je ova otkrića. Ovog puta, naučnici su koristili čvrsti sapun koji je bio zaražen sa 70 puta više bakterija nego što ih obično ima na korišćenom sapunu. Zatražili su od šesnaestoro ljudi da operu ruke tim sapunom, i nisu mogli da nađu tragove zaraze na rukama nijednog od njih. Šta više, rad Vulfijeove, objavljen u časopisu PloS One, pokazuje da je stari, dobri čvrsti sapun prilično efikasan i kada je u pitanju uklanjanje virusa sa ljudskih ruku.

"Jedna od mana kod mnogih istraživanja pranja ruku je ta što se fokusiraju na bakterije“, kaže ona. "A sve više i više bolesti zbog kojih smo zabrinuti na globalnom nivou potiče od virusa."

Da li su čvrsti sapuni jednako efikasni u dezinfekciji ruku od virusa i bakterija?

Da bi proverili koliko dobro funkcioniše sedam različitih tehnika pranja ruku, Vulfi i njena ekipa su regrutovali 18 dobrovoljaca kojima su pelcovali ruke ili ešerihijom koli ili virusom koji podražava ebolu. Otkrili su da je jedan minut temeljnog pranja ruku čvrstim sapunom bilo jednako efikasno kao i trljanje ruku dezinfekcionim sredstvom ili sredstvom za ispiranje na bazi hlora, koje koriste neki lekari – za uklanjanje i bakterija, i virusa.

"Čvrst sapun je dobar u mehaničkom skidanju bacila koji nam kratkotrajno borave na rukama", kaže Elejn Larson, pomoćnica dekana za istraživanja i profesorka epidemiologije Više medicinske škole na Univerzitetu Kolumbija. Štroka koju želimo da skinemo s ruku, bilo da je u pitanju prljavština ili bacili, zadržava se na nama zbog prirodnih ulja na našoj koži.

Reklame

Molekuli sapuna su napravljeni da to ulje rastave na manje kapljice, da bi se u tom procesu otkačili bilo koji lepljivi mikrobi. Drugi kraj molekula sapuna ostaje "hidrofiličan", ili naklonjen vodi. Kada odvrneš česmu, sapun spira te opiljke prljavštine i bacila u slivnik. Ura!

Koji je najefikasniji način za pranje ruku čvrstim sapunom?

U suštini, samo treba da se postaraš za to da dobro opereš ruke. Trljaj obe strane 20 do 30 sekundi, ostruži ispod noktiju, i isperi ih do zglobova. U sapunu ti nisu potrebne nikakve dodatne antibakterijske supstance, kao što je triklosan, kaže Larson. One zapravo potpomažu množenje agresivnijih bakterija, i najbolje ih je izbegavati.

"Dokle god si siguran da ne stoji u glibu, korišćenje običnog čvrstog sapuna savršeno funkcioniše", kaže ona. "A ako jeste boravio u glibu, operi ga vodom pre nego što ga koristiš."

Ta gadna barica u kojoj se čvrsti sapun obično nalazi jeste ono što uopšte i potpomaže bujanje bacila. Zbog toga su mokri peškiri, sunđeri za kupanje i kuhinjski sunđeri takođe raj za mikroorganizme. Ali ako držimo sapun na podignutom postolju na kome nije u vodi, i što mu omogućava da se osuši između dva korišćenja, u velikoj meri ćemo smanjiti količinu bacila kojima bi bio izložen.

Evo jednog scenarija u kome treba biti posebno obazriv: kada tvoj cimer, partner ili član porodice boluje od gripa, proliva ili nekog zaraznog virusa. U tom slučaju možda treba da razmisliš o tome da pređeš na tečni sapun. Zbog toga bolnice i javni toaleti generalno imaju posude sa tečnim sapunom: time se izloženost bacilima dodatno smanjuje.

Međutim, poenta je u tome da, ako si zdrav, ne treba da se brineš da ćeš se zaraziti ako sa nekim deliš svoj sapun. "Problem sa čvrstim sapunom je uglavnom estetski," kaže Larson.