FYI.

This story is over 5 years old.

Klimatske promene

Prestanite da govorite da su 'ljudi govna' zbog klimatskih promena

Nova knjiga Adama Frenka "Svetlost zvezda" istražuje kako potraga za inteligentnim vanzemaljskim životom u univerzumu može da pomogne ljudima da se izbore sa klimatskim promenama na Zemlji.
Ilustracija: Motherboard.

Prvobitno objavljeno na Motherboard.

Kako čitav svet postaje sve svesniji klimatskih promena koje su izazvali sami ljudi, to su veća teskoba, poricanje i prezir prema sopstvenoj rasi. Neki su ovaj trend nazvali “Mizantropocen”, što je složenica koja najbolje sumira negativnu ocenu ljudi kao “kuge ove planete”, prema rečima slavnog prirodnjaka Dejvida Atenboroua.

Te karakterizacije su “čista glupost”, kaže Adam Frenk, astrobiolog i stručnjak za klimu sa Univerziteta u Ročesteru. Kao produktivni popularizator nauke i autor sveže objavljene knjige Svetlost zvezda: Tuđinski svetovi i sudbina Zemlje, Frenk se decenijama bori u prvim redovima za prihvatanje klimatskih promena i ubeđen je da smo “pogrešno postavili priču” o ovom problemu.

Reklame

U najvećem broju slučajeva, rekao mi je Frenk, ljudi će ili u potpunosti negirati da ljudi utiču na klimu Zemlje ili prihvatiti naučni konsenzus i zaključiti da su “ljudi govna”.

“Dosta više sa mržnjom prema ljudima”, žali se Frenk. “Klimatske promene pokazuju koliko smo daleko odmakli kao rasa. Mi smo sada kosmički tinejdžeri koji imaju moć. Antropocen nam pokazuje da smo postali dominantna sila koja upravlja biosferom. To nije nešto čega treba da se stidimo, to je nešto na šta treba da smo ponosni — kad bismo mogli da donosimo pametne odluke i postignemo neku vrstu kooperativnog odnosa sa biosferom.”

Naravno, u pitanju je jedno veliko “kad bi”. Ta nesigurnost u vezi sa našim šansama za opstanak pod pretnjom od klimatskih promena glavna je nit koja se provlači kroz čitavu Svetlosti zvezda. Kao astrobiolog, Frenk tom pitanju pristupa kroz vizuru SETI-ja (“Potraga za vanzemaljskog inteligencijom”) i koristi koncepte kao što su Drejkova jednačina — probabilistički okvir za izračunavanje broja tuđinskih civilizacija na Mlečnom putu — kako bi istražio našu sopstvenu budućnost na Zemlji.

Na primer, bilo koja vanzemaljska civilizacija sa naprednom tehnologijom bi, pretpostavljamo, morala da generiše nekakvu energiju, pa je moguće da su klimatske promene izazvane industrijskim aktivnostima prilično česta nuspojava inteligentnog života širom univerzuma.

Imajući to na umu, Frenk i njegove kolege su objavili modele spekulativnih tuđinskih civilizacija, koje koriste različite izvore energije pri različitim stopama trošenja. Do sada su to bile prilično proste simulacije, ali on se nada da će integrisati sofisticiranije podatke o cirkulaciji klime, eksploataciji resursa i planetarnim promenama u buduće iteracije kako bi malo bolje shvatio da li su klimatske promene smrtonosni ćorsokak za inteligentne oblike života.

Reklame

“Jedan od ciljeva tog istraživanja jeste stvaranje teoretske vrednosti za konačni faktor u Drejkovoj jednačini”, rekao je Frenk, pozivajući se na promenljivu koja opisuje procenjenu dužinu vremena tokom kog napredne tuđinske civilizacije uspevaju da prežive. Da biste u tome uspeli, morate da “pokrenete univerzum modela”, rekao je on, a upravo to Frenk i njegove kolege astrobiolozi nameravaju da postignu u godinama koje dolaze.

Ova vrsta studija može da rasvetli pitanje dugovečnosti ljudske civilizacije i bude izuzetno korisna za smišljanje najboljih metoda za sprečavanje njene propasti. Ali čak i ako dođu do nemilih zaključaka o ljudskom opstanku na Zemlji, Frenk misli da je važno odupreti se samoprekorevanju naše rase zbog odluka iz prošlosti i umesto toga se usredsrediti na našu sadašnju i buduću umešnost. Način na koji ljudi budu postavili taj problem — na primer, kao naš zajednički izazov, umesto kao našu zajedničku sramotu — biće ključni sastojak njegovog rešavanja.

“Ovo su mračna vremena, ali mislim i da je, u mnogim pogledima, ovo vreme koje uliva veliku nadu”, rekao mi je Frenk. “Ajde da iskoristimo našu sposobnost za inovaciju kako bismo rešili ovaj problem. Okrenuvši scenario naglavačke, možete da angažujete mnoštvo ljudi koji bi inače mislili da ćete im udarati packe zbog krivice. Možete steći širu publiku i razbiti tu polarizaciju.”

“‘Kako da prestanemo da budemo govna?’ pitanje je koje moramo da prestanemo da postavljamo”, rekao je on. “Pravo pitanje je: ‘Kako da sazremo?’”