FYI.

This story is over 5 years old.

Sport

Koliko je fudbal štetan po životnu sredinu?

Otkrivamo ekološki najodgovornije načine za gledanje Svetskog prvenstva.
Engleski navijači sa nekim pingvinima. Fotografija: Splash News / Alamy Stock Photo

"Oh FFS" je kolumna u kojoj ja analiziram stvari koje vi najviše volite i objašnjavam zašto uništavaju planetu. Uživajte!

O čemu je reč? O Svetskom fudbalskom prvenstvu.
Šta je to? To je kad jedanaest ljudi trči travnatim terenom i zajedničkim snagama pokušava da loptu nogama ubaci u mrežu protivničke jedanaestorke. Samo na globalnom nivou.
Da li je biorazgradljivo? Duh fudbala je večan i nikad neće biti bio-razgrađen. Takođe, većina fudbalskih rekvizita – lopte, stadioni, dresovi – uopšte nije biorazgradljiva.

Reklame

Koliko je problem ozbiljan?

Dok Svetsko prvenstvo traje, možda ste čuli najave koje kažu da se "fudbal vraća kući“. Duh optimizma svakako je značajan za moral nacije poput UK koju pritiska neumitna kriza, ali koliko je štetno Svetsko prvenstvo – i generalno fudbal – po planetu?

"Fudbal ostavlja svoj uticaj na životnu sredinu u svim fazama života jedne lopte", kaže Filip Pernstič, konsultant iz Carbon Trust. "Proizvodnja sirovih materijala od kojih se pravi lopta, energija koja se troši u tom procesu, transport kako materijala tako i konačnog proizvoda širom sveta, i otpaci u vidu istrošenih lopti. Većina sirovih materijala u modernoj fudbalskoj lopti potiče direktno ili ne iz fosilnih naslaga, iako se nekad koristi lepak ili tekstil prirodno porekla."

A kako stoji stvar sa novim dresom Nigerije, zbog kog se otegao poveliki red u Najktaunu? Koliko oni, i svi ostali dresovi, traže resurse planete Zemlje?

"Veći deo sportske opreme se danas pravi od lakog sintetičkog materijala, obično poliestra što je jedna vrsta PET plastike, što znači da materijal u fudbalskim dresovima takođe potiče iz fosilnih naslaga“, kaže Filip. "Uticaj na životnu sredinu [i u slučaju lopte i u slučaju dresova] dešava se u procesu ekstrakcije nafte iz zemlje i njene prerade u plastiku, ili u recikliranju već upotrebljene plastike u nov materijal. Treba imati u vidu i energiju koja se troši u daljoj preradi plastike u poliestar, tkanje tkanine i preradu tkanine u odevni predmet. Zatim sledi proces bojenja, za koji treba proizvesti boje. Za kraj, tu su emisije gasova u transportu ovih proizvoda po logistici globalnih prodajnih lanaca snabdevanja."

Reklame

Filip dodaje: "Odeća se proizvodi jednom ali se može prati na stotine puta. To takođe troši energiju koja pokreće mašine za pranje, što u totalu čsto predstavlja najveću potrošnju u proizvodnji dresa.“

A sama utakmica? Ne gledanje TV prenosa već put do stadiona – na koji način to razara sve što volimo?

"Teško je proceniti koliki je šteta uticaj jedne utakmice", kaže Filip. "Prilična je razlika između utakmice pete lige koja se igra toplog sunčanog subotnjeg popodneva u aprilu, i utakmice Premijer lige pod svetlošću reflektora hladne januarske srede uveče. Ako ne dolaze svi gledaoci pešice ili na biciklu – što je slučaj u nekim amaterskim ligama – trošak energije u transportu gledalaca biće značajan."

"Kada smo merili ugljenički otisak utakmice Mančester Junajted – Vigan Atletik u FA Komjuniti šildu 2013 godine na Vembliju, zaključili smo da se na samom stadionu potrošilo ekvivalent 60 tona CO2, dok bi energetska cena prevoza navijača bila bliže ekvivalentu 5,000 tona."

Mnogo tona u svakom slučaju. Dakle, za Svetsko prvenstvo nam se priča kako ujedinjuje celu planetu, ali da li bi se moglo reći da je u stvari Svetsko prvenstvo živu proždire?

"Na globalnom planu, jedan veliki međunarodni turnir svake četiri godine nije najveći ni najznačajniji faktor koji doprinosi klimatskim promenama", kaže Filip. "Ali avionski letovi ostavljaju ogroman ugljenički otisak, jean od najštetnijih uticaja koji se na individualnom nivou može ostvariti. Zato ka se uračunaju letovi desetina hiljada fanova sa svih strana sveta, ukupni uticaj bio bi značajan. Svetsko prvenstvo je samo jedan primer šireg uticaja turističkih putovanja, koja su po poslednjim procenama odgovorna za oko 8% ukupnih emisija gasova staklene bašte."

Reklame

Šta je rešenje?

"Najbolji korak za smanjenje štetnog uticaja fudbala na životnu sredinu bila bi zajednička putovanja", objašnjava Filip. "Ako putujete na utakmicu zajedno sa prijateljima ili saigračima, trošite manje energije nego kad bi svi to radili pojedinačno. A zajedničko gledanje fudbala, u pabu ili kod druga, takođe smanjuje ukupnu potrošnju energije."

"Obično je efikasnije i točeno pivo u lokalu nego kupljena flaša ili konzerva koja se popije kod kuće."

Znači, štitim životnu sredinu tako što sa ortacima odem u kafanu da se napijem dok urlam na televizor? Pa dobro onda, čak i ako Engleska ispadne, imaću šta da proslavim.