FYI.

This story is over 5 years old.

Klimatske promene

Devet razloga za optimizam u vezi sa klimatskim promenama u 2018.

Među svim užasnim vestima izbilo je nekoliko svetlih tačaka.

Nema načina da se to kaže drugačije: bila je ovo užasna godina za klimatske promene. I mnogo toga — ali ne sve — zahvaljujući Donaldu Trampu. U prvoj predsedničkoj godini, Tramp je svoju administraciju ispunio negatorima klimatskih promena i saveznicima fosilnog goriva, pokrenuo proces ukidanja Plana čiste energije, povukao Sjedinjene Države iz Pariskog sporazuma o klimi i praktično uradio sve što je moguće da zaustavi napredak u vreme kad bi on očajnički morao da se ubrza. I kao da to nije dovoljno, izveštaj iz novembra pokazao je da su 2017. godine globalne emisije porasle nakon što su nekoliko godina bile u skromnom padu, delom zahvaljujući porastu upotrebe uglja u Kini. Dakle, da, bilo je to u zbiru 12 prilično groznih meseci.

Reklame

Ali koliko god da je sve bilo loše, to je samo delić šire priče. Zakopani u lavini depresivnih vesti ove godine bili su legitimni razlozi za nadu. Devet trendova i događaja navedenih ispod nisu samo izgovori za bespredmetni optimizam: svaki od ovih za sebe bio je ogroman korak napred u rešavanju problema klimatskih promena. A svi skupa ukazuju na to da se možda nismo onoliko usosili kao što to ovogodišnji naslovi u medijima prikazuju.

1. Kina pravi krupne korake u vezi sa klimom

Istina je da je Kina najveći zagađivač ugljenikom na planeti. I da, njena upotreba uglja povećala se prošle godine. Ali Kina preduzima ozbiljne korake da se prebaci sa fosilnih goriva. Samo ove godine, njena komunistička vlada obećala je da će potrošiti 361 milijardu dolara na obnovljive izvore energije, najavila da će zabraniti vozila na benzin, izdala naloge za gašenje stotine rudarskih kompleksa i obelodanila najveće finansijsko tržište na svetu za smanjenje emisija. Kina rešavanje klimatskih promena vidi kao način da se obogati i ojača. A njena dela mogla bi da promene čitavu svetsku ekonomiju.



2. Obnovljivi izvori energije pobeđuju fosilna goriva

Ne biste znali od sve pažnje koju Trampova administracija posvećuje rudarskoj industriji, ali obnovljivim izvorima energije zapravo ide spektakularno dobro. Postoji jednostavan ekonomski razlog za to: stvari kao što su vetar i sunčeva energija postaju urnebesno jeftini i pobeđuju u nadmetanju sa fosilnim gorivima. Više od dve trećine nove električne energije koja je nastala u svetu 2016. godine potekla je iz obnovljivih izvora. Cene su dostigle rekordno niske brojke u Argentini, Čileu, Indiji, Danskoj i nekoliko drugih zemalja, izračunao je pratilac industrije REN21 u junu prošle godine. Čak je i Međunarodna energetska agencija, koja je u prošlosti potcenjivala obnovljive izvore, u oktobru ustvrdila "da smo svedoci rađanja jednog novog doba".

Reklame

3. Čista energija je preživela republikanski predlog zakona o porezu

Postoji jedna neobična činjenica u vezi sa negiranjem klimatskih promena Republikanske stranke. Ona ne podrazumeva odbijanje obnovljive energije. U crvenim državama kao što su Teksas, Ajova i Kanzas, čista energija je u porastu i stvara stotine hiljada novih radnih mesta. Dakle, kad su republikanci u Predstavničkom domu i Senatu predložili velika smanjenja u zakonu o porezu za federalne programe koji podržavaju vetar, solarnu energiju i električne automobile, neki republikanci iz Kongresa izrazili su zabrinutost. Konačni oblik zakona, iako projektovan da doda više od 1 bilion dolara dugu za smanjenja poreza od kog neproporcionalno imaju koristi bogati, ipak je sačuvao kredite za čistu energiju koju podržavaju i demokrate i republikanci.

4. Završava se era automobila na fosilna goriva

Ogromna većina vozila na današnjim putevima i dalje idu na benzin i dizel. Ali bilo je mnogo znakova 2017. godine da bi to ubrzo moglo da se promeni. Nije samo Volvo najavio planove da prodaje samo električna vozila i hibride do 2019. godine. Niti samo Kina, kao što je napomenuto malopre, planira da zabrani automobile na benzin. Sve je veći konsenzus među sledbenicima industrije da čitav model automobilske industrije mora radikalno da se promeni — prebacujući se sa automobila u privatnom vlasništvu na električna vozila koje voze roboti i pozivate ih svojim telefonom. "Sa velikom žalošću moram da objavim", priznao je bivši potpredsednik Dženeral Motorsa Bob Lac u članku za Automotiv Njuz, "da se bližimo kraju automobilske ere."

Reklame

5. Glasači biraju klimatske lidere

Iako je velika politička priča protekle godine bila globalni uspon krajnje desnice, sve je više dokaza da napredne snage uzvraćaju udarac. Prvo su održani nacionalni izbori ovog leta u Velikoj Britaniji, gde je navala mladih glasača pomogla neočekivanu pobedu Laburističke stranke Džeremija Korbina. Usledio je niz demokratskih pobeda na ovogodišnjim izborima u američkim saveznim državama i gradovima. Klimatske promene nisu bile ključno pitanje ni na jednim od ovih izbora. Ali mnogi pobednički kandidati, uključujući Daga Džonsa u saveznoj državi Alabami, obećali su čvrsta rešenja za globalno zagrevanje. A demokratski "talas" u 2018. godini mogao bi da pomogne da se ona i ostvare.

6. Rasprodaja fosilnih goriva u porastu

Usred svog ludila 2017. godine, pokret koji poziva investitore na prodaju svojih ulaganja u fosilna goriva nije privukao mnogo pažnje. Ali je zato uspeo da odnese neke velike pobede. Indijanski aktivisti pomogli su da se izvrši pritisak na gradove kao što su Sijetl i Santa Monika da prodaju finansijske veze vredne milijarde dolara sa bankama koje finansiraju Dakota ekses. A u novembru je norveški suvereni fond vredan 1 bilion dolara izazvao pad evropskih naftnih deonica nakon što je obelodanio planove da rasproda naftne i deonice prirodnog gasa u vrednosti od 35 milijardi dolara. Do sada su se na neku vrstu rasprodaje obavezale institucije vredne preko 5 biliona dolara.

Reklame

7. Tužbe za klimu se množe

Tužiti vlade ili kompanije zbog klimatskih promena je teško. Kako su federalni lideri nespremni da preduzmu bilo kakve korake, međutim, sve je više i više ljudi spremno da se okuša u tome. Istraživači iz Ujedinjenih nacija i sa Univerziteta Kolumbija izračunali su da se od 2014. godine broj klimatskih tužbi širom sveta utrostručio, sa 654 slučaja samo u Sjedinjenim Državama. Eksperti kao što su Tim Krosland iz britanske klimatske pravne grupe Plan B misle da je dovoljno da samo jedan veliki slučaj bude uspešan — bilo to što bivši duvanski advokat Stiv Berman tuži veliku naftnu kompaniju ili se peruanski farmer suprotstavlja nemačkoj energetskoj kompaniji — da to proizvede "lavinu" sa "potencijalom da se zaista sruše kompanije fosilnih goriva".

8. Države i gradovi preuzimaju stvari u svoje ruke

Kad je guverner Kalifornije Džeri Braun otputovao u Kinu na energetsku konferenciju početkom godine, održao je privatni sastanak sa predsednikom Siom Đinpingom. Sekretar za energiju Rik Peri, koji je takođe bio prisutan, sastao se sa nižim zvaničnikom od njega. To u velikoj meri najbolje opisuje klimatsku politiku Sjedinjenih Država 2017. godine: države kao što su Kalifornija usvajale su ludački ambiciozne zakone, dok je Trampova administracija negirala osnove naučnih postulata o klimi. Dela saveznih država i gradova ne mogu da zamene jaku i usresređenu saveznu politiku. Ali su ipak pomogla da se Sjedinjene Države već nađu na pola puta do pariskih ciljeva u vezi sa emisijama.

Reklame

9. Naftne kompanije preispituju svoju budućnost

Rukovodilac Rojal Dač Šela izrekao je u julu šokantno predskazanje: globalna potražnja za naftom mogla bi da dostigne vrhunac a potom počne da opada u narednih deset godina, delom zahvaljujući trendovima i događajima opisanim iznad. Statoil pravi slična predviđanja. On postavlja egzistencijalna pitanja o industriji čiji profit zavisi od stalnog širenja. Drugi poput Ševrona javno odbacuju koncept vrhunca potražnje za naftom — ali činjenica da velike naftne kompanije uopšte raspravljaju o tome znači da su lideri industrije sve nesigurniji u svoju budućnost. Sa Trampom kao predsednikom, industrija fosilnog goriva nikad nije delovala moćnije. U stvarnosti, njeni dani mogli bi da budu odbrojani.

Džef Dembicki je autor knjige Da li se plašimo? Kako se nova generacija bori da preživi klimatske promene . Pratite ga na Tviteru .

JOŠ NA VICE.COM:

Ljudi širom sveta i dalje nisu čuli za klimatske promene

Psiholog objašnjava zašto ljude zabole za klimatske promene

Deset pitanja koja ste uvek želeli da postavite meteorologu u Srbiji