FYI.

This story is over 5 years old.

Tehnologija

Svaki posao može biti žrtva robotske revolucije, čak i vaš

Ljudi o sebi očigledno žele da misle kao o nekoj vrsti posebne radne pahuljice, a ne prosto kao o zbiru nekoliko prostih funkcija koje uvećavaju dobit kompanije.

FOTO via Flickr / Ben Husmann

Znate onaj osećaj kad uđete u svoju kancelariju i zateknete robota za svojim radnim stolom kako obavlja vaš posao umesto vas? Ne? E, pa ni većina Amerikanaca, prema novoj studiji koju je sproveo Pew Research centar i objavio u utorak. Dve trećine anketiranih veruje da će roboti "verovatno" ili "definitivno" obavljati većinu poslova koje danas rade ljudi, ali 80 odsto ispitanika nekako misli da automatizacija neće uticati na njihov posao. Drugim rečima, mnogi ljudi greše.

Reklame

Odgovori u anketi, izjavila je Andrea Kusevski, bihevioralna terapeutkinja specijalizovana za ukrštanje ljudi i mašina, "vođeni su starom dobrom optimističkom pristrasnošću — sklonošću da mislimo kako je manja verovatnoća da će nas dotaći negativni događaji nego neke druge. Drugim rečima, efekat poznat kao 'neće se desiti meni'."

Ljudi o sebi očigledno žele da misle kao o nekoj vrsti posebne radne pahuljice, a ne prosto kao o zbiru nekoliko prostih funkcija koje uvećavaju dobit kompanije. Ali kako mašine postaju sve bolje u obavljanju raznih vrsta zadataka, logično je očekivati da će možda početi da preuzimaju zadatke za koje su ljudi plaćeni — uključujući ono što vi upravo radite.

Pročitajte i: "Ovaj robot rešava Rubikovu kocku za manje od dve sekunde"

Lekari, advokati, stendap komičari, direktori, modeli, novinari, sekretarice, arhitekte, sveštenici — postoje dokazi da će narednih decenija sve ove gaže, i još mnoge druge, biti automatizovane. Jednog dana bi inteligentne mašine mogle da istisnu čak i ljude kao što je Kusevski ako nastavimo da razvijamo robopsihologe. (A ako stvarno želite da vam bude neprijatno, imajte na umu da roboti terapeuti u rudimentarnom obliku postoje još od 1966. godine.)

"Mislim da će tokom 21. veka postati tehnički moguće automatizovati praktično sve ljudske poslove", izjavio je Stjuart Eliot, analitičar Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj i autor istraživanja o tome na koje će načine nove tehnologije preobraziti radna mesta.

Reklame

Eliot se uglavnom bavi razvojem veštačke inteligencije u odnosu na četiri ljudske veštine: jezik, rasuđivanje, vid i pokret. Jezik je u ovom trenutku najdalje od te tačke, tako da su najmanje šanseda će danas robotima biti zamenjeni poslovi koji zahtevaju pregovaranje ili ličnu komunikaciju.

Podaci iz studije sa Univerziteta u Oksfordu iz 2013. godine o budućnosti zapošljavanja doveli su do sličnog zaključka: što više društvene inteligencije neki posao zahteva, manje je verovatno da će on biti automatizovan — dakle, terapeuti i socijalni radnici su prilično bezbedni; računovođe i uterivači dugova, ne baš. (Ako vas zanima gde se tu uklapa vaš posao, NPR je na osnovu oksfordskih podataka sklepao ovu zgodnu alatku za izračunavanje rizika da vas zameni robot.)

Ali čak i ako vaš posao nije u direktnoj opasnosti da iščezne, to ne znači da ga mašine neće promeniti na neki značajan način. Danijel Ziskind, predavač ekonomije na koledžu Balion na Univerzitetu u Oksfordu, upravo o tome govori u svojoj novoj knjizi Budućnost profesija: Kako će tehnologija transformisati rad ljudskih eksperata. Efekat automatizacije, tvrdi on, ogledaće se u zameni različitih zadataka pre nego u zameni čitavih zanimanja.

Štaviše, to je već počelo da se dešava: pogledajte samo keš mašine, koje su automatizovale posao bankarskih službenika, ili 27 miliona Amerikanaca koji koriste softver poput TurboTax umesto da angažuju živog računovođu da im obračuna porez. Ako posmatrate automatizaciju na ovaj način, dobra vest je da neće svaki posao biti odmah zamenjen. (Osim ako niste fabrički radnik ili jedan od onih koji mašu transparentima po ćoškovima. Žao mi je.) Loša vest je da je, za razliku od studija koje predviđaju da će automatizacija zadesiti otprilike polovinu poslova u Sjedinjenim Državama, Ziskindovo viđenje da će blizu 100 odsto poslova biti bar delimično automatizovano.

Reklame

Prema istraživanju objavljenom prošle godine, rukovodilac može da zaduži robota za najmanje petinu svojih zadataka — kao što su analiza podataka ili pregledanje statusnih izveštaja — uz pomoć trenutno dostupne tehnologije. I dok je u ovom času najteže automatizovati poslove koji zahtevaju emocije, kreativnost ili apstraktno mišljenje, to ne znači da mašine u budućnosti neće uspevati da postignu neki oblik takvog razmišljanja.

"Arhitekta može da kaže da će njegov posao biti pošteđen tehnoloških izmena zato što taj posao zahteva kreativnost, a kreativnost ne može da postigne niko drugi sem ljudskog bića. To je greška", rekao mi je Ziskind. "Ako pogledate posao arhitekte malo bliže i dekonstruišete ga, zapazićete da mnogi od tih zadataka uopšte ne zahtevaju kreativnost" — a ti su, kazao je on, zreli za automatizaciju.

Uzmite za primer religiju, koja deluje kao da će poslednja podleći robotskoj intervenciji. Katolička crkva je 2011. godine podržala aplikaciju po imenu Ispoved, koja je podrazumevala alatke za praćenje grehova koje čine korisnici, vodič za pričešće po fazama i sedam opcija za pokajanje. Prema Ziskindu, neki katolici su to shvatili kao znak da ne moraju više da idu u onu kutiju i prestali u potpunosti da se ispovedaju. "To je izazvalo takvu paniku da je Vatikan lično morao da se umeša i saopšti: 'Dozvoljeno vam je da koristite ovu tehnologiju da biste se pripremili za svoju ispoved, ali to nije zamena za pravu stvar,'", ispričao mi je Ziskind.

Reklame

Neki poslovi zahtevaju tela od krvi i mesa — kao oprost grehova, očigledno. A kako automatizacija bude postajala sve uobičajenija pojava, možda će biti poslova koje ćemo odabrati da ne automatizujemo iako će to tehnički biti moguće. "Mislim da će u takve izuzetke spadati poslovi kod kojih nam je posebno stalo da ih obavlja čovek i kod kojih su ljudi spremni da ga rade bez naknade", rekao mi je Eliot. "Dobar primer je gluma, a verovatno i predsednička funkcija."

Dakle, ako se bukvalno svaki posao bude izmenio zbog novih tehnologija, a ljudi ustupe sve veće porcije svojih poslova robotima, šta će preostati ljudima da rade?

Jedna opcija je da robotima prepustimo tegobne poslove koji proizvode neophodne namirnice i usluge, podelimo zaradu među sobom, a dane provodimo tako što stvaramo umetnička dela, mislimo duboke misli i samo se izležavamo jedući grožđe ili šta god već. (Ova vizija bila je veoma popularna u naučnoj fantastici još u prvoj polovini dvadesetog veka.) Druga opcija je da korporacije uberu profit od robotskog rada na račun ljudi, koji neće moći da nađu posao i zbog toga umreti od gladi. Pretpostavljam da će samo vreme pokazati šta će se od ta dva desiti, zar ne?

Ako pitate Eliota, međutim, on tvrdi da nema razloga da se ne bude optimističan. "Kako poslovi budu sve više automatizovani, bićemo primorani da primenjujemo neku vrstu univerzalnog osnovnog prihoda kako bi ljudi koji ne rade mogli da žive ugodno", ispričao mi je on. I tu nastupa jedenje grožđa.

Kusevski je puna nade takođe. "Automatizacija nam dozvoljava da svoje kognitivne resurse trošimo na aktivnosti višeg stepena, što u konačnom ishodu gura društvo još više napred", rekla mi je ona. "Najuspešnije industrije biće one koje prihvate ono što tehnologija omogućuje, a ne ono što ona oduzima."

Pratite VICE na Facebooku, Twitteru i Instagramu