FYI.

This story is over 5 years old.

тело

Dugoročne psihološke posledice koje ostavljaju akne u tinejdžerskom dobu

Žene su se konkretno požalile na veću narušenost kvaliteta života i pokazale više simptoma od muškaraca.
mladi muškarac sa aknama na licu
Fotografije: Miguel Sotomayor/Getty Images

Prvobitno objavljeno na Tonic.

Mislim da može slobodno da se kaže da niko ne voli kad se ospe aknama. Za većinu nas, to je samo privremena neprijatnost — fizički, izlečiv problem, koji većina adolescenata preraste.

Ali zbog stigme u društvu koje izazivaju akne, može da dođe do dubljih psiholoških posledica, rezultati su nove studije. Ovo istraživanje, koje su sproveli naučnici sa Univerziteta u Limeriku, u Irskoj, a objavljeno u PLOS One, anketiralo je 271 osobu koja je imala akne. Njihovi odgovori pokazali su vezu između pretpostavljene negativne percepcije osoba oko njih—zamislite samo zajedljivi glas koji govori “pica faca” iznova i iznova —i veće nivoe psihološkog nemira.

Reklame

Oni koji su se požalili na više nivoe stigme u društvu (osećajući da je društvo zgađeno aknama) imali su takođe više nivoe anksioznosti i depresije. Postojali su i fizički simptomi, uključujući narušen san, glavobolje i gastrointestinalne tegobe. Žene su se požalile na veću narušenost kvaliteta života i pokazale više simptoma od muškaraca. Važna je bila i težina oblika akni; oni sa gorim slučajevima požalili su se na veće poremećaje kvaliteta života i psihološkog stanja.

Drugim rečima, iako su akne relativno bezazlene, proživljavanje stigme u društvu koje one izazivaju može da ima štetne posledice — i žene i oni s težim slučajevima akni čini se da najviše osećaju te posledice. Prethodna istraživanja nisu se bavila ovim pitanjem, prema autorima studije, a rezultati ističu pogubne posledice stigme koju izazivaju akne.

"Iz prethodnih istraživanja znamo da mnogi koji boluju od akni trpe negativna osećanja zbog tog svog stanja, ali nikad pre nismo uspeli da dođemo do tako direktne veze između kvaliteta života i percepcije društvene stigme koju izazivaju akne", rekla je u saopštenju Ajsling O'Donel, koautorka studije i članica Katedre za psihologiju i Centra za istraživanje socijalnih pitanja na Univerzitetu u Limeriku.

To sugeriše da ima još mnogo toga da se uradi na destigmatizaciji akni. Istraživači ističu koliko su loše ljudi s aknama zastupljeni u popularnoj kulturi, advertajzingu i na društvenim mrežama; da negativna zastupljenost (ili nedostatak iste) može ljude da natera da se osećaju marginalizovano — da nisu “normalni”. Ta osećanja mogu da izazovu depresiju i anksioznost ili čak da se manifestuju kao fizički simptomi, sa mnogo većim posledicama od samih akni.

Istraživači ističu pokret koji se odnosi pozitivno prema aknama i kampanje na društvenim mrežama kao što su #freethepimple kao dobre prve korake. Zastupljenost i preoblikovanje percepcije može da pomogne podsećanjem da su ljudi nešto više od svojih akni. Ali kao što je slučaj sa tolikim problemima koji proističu iz stigmi i mentalnog zdravlja, uvek ima još mnogo toga da se uradi na tome.