Svrab očiju i nadražena koža. Kijanje bez prestanka, sve tečnije i grđe. Sezona alergija je već uveliko u toku.
U Beogradu priču započinju topole, a zakucava ambrozija, ali i druge svetske metropole imaju slične probleme. U Parizu počinje već u martu, s brezama, a uskoro im se pridružuju platani i lipe. Prema kabinetu gradonačelnika Pariza, oko 40 procenata od 200.000 stabala u gradskim parkovima i duž njegovih svetski poznatih bulevara ima „visok alergeni potencijal“. Izvan francuske prestonice, Melburn, Kanbera, Tokio i London spadaju u gradove koji imaju najviše potencijala da izazovu alergiju na polen. A nažalost, alergijske reakcije na polen će postajati samo još gore.
Videos by VICE
Kako World Allergy Organisation navodi u izveštaju iz 2016, između 12 i 40 procenata svetske populacije ima sezonske alergije, u zavisnosti od lokacije, a Okeanija je na vrhu liste. Isti izveštaj zabeležio je porast prevalencije alergija na polen iz prethodnih godina u gotovo svim regionima. Drugo istraživanje sprovedeno u 17 evropskih zemalja pokazalo je da je u 71 posto zabeležen porast ukupne količine polena, dok je 65 posto imalo duže sezone polena uglavnom zbog klimatskih promena.
“Polen igra presudnu ulogu u razmnožavanju biljaka”, kaže Žil Oliver, inženjer Nacionalne mreže za aerobiološki nadzor, organizacije koja nadgleda polen u Francuskoj. Iako je važan, polen naš imuni sistem može prepoznati kao agresora ako mu nismo dovoljno izloženi. „Zbog toga su ljudi koji odrastaju na selu manje alergični od stanovnika grada, barem u teoriji“, kaže Oliver.
Ovo je jedna od mnogih hipoteza koje istraživači postavljaju zbog čega su alergije na polen globalno u porastu. Sve više ljudi se seli u gradove, a Ujedinjene nacije procenjuju da će do 2050. godine 68 posto svetske populacije živeti u urbanim sredinama. Istovremeno, mnogi gradovi postaju zeleniji, jer urbanisti sve više vrednuju uticaj zelenih površina na mentalno i fizičko zdravlje ljudi.
Ali kada pogledamo pažljivijie, jasno je da urbanizacija ne može biti jedini krivac. U stvari, stope urbanizacije znatno su porasle samo u Aziji i Africi, dok su tokom poslednjih pola decenije ostale uglavnom stabilne na svim ostalim kontinentima – posebno u Okeaniji, kontinentu koji ima najviše alergija na polen. Oliver kaže da bi još jedno moguće objašnjenje moglo biti povezano sa savremenim higijenskim praksama. „Čistimo previše“, objašnjava on. „Nismo više navikli da dolazimo u kontakt sa alergenima, što znači da naše telo neke stvari prepoznaje kao neprijatelje, a ne bi trebalo.“
Iako bi preterano čišćenje moglo pogoršati stvari, Oliver misli da je glavni uzrok porasta alergija verovatno zagađenje vazduha. „Ono čini dve stvari“, rekao je Oliver. „Ako imate alergiju, slabi vaše disajne puteve, tako da možete lakše da se razbolite. Takođe razbija čestice polena u vazduhu, što im omogućava da prodru dublje u naš respiratorni sistem.“
Zagađenje ima komplikovanu vezu sa polenom, posebno kada je u pitanju CO2, koji predstavlja 76 procenata svih emisija gasova staklene bašte koje stvaramo. „Drveću je ovaj gas potreban za fotosintezu, proces koji im omogućava da žive i rastu“, kaže Oliver. „Ali kada se udeo CO2 u vazduhu poveća, biljke rastu brže i proizvode više polena.“ A pošto nivo CO2 neprekidno raste od pedesetih godina prošlog veka, oborivši sve rekorde u aprilu ove godine, verovatno je da će naš sezonski problem alergije isto tako.
Klimatske promene na stranu, naši izbori prilikom sadnje biljaka su takođe pogoršali stvari. Na primer, pejsažni arhitekti preferiraju sadnju muškog drveća jer ne baca seme ili plodove koje treba očistiti, što je fenomen nazvan „botanički seksizam“ u američkom Godišnjaku za poljoprivredu iz 1994. godine. Problem je u tome što muška stabla takođe proizvode više alergen polen. Povrh toga, gradski planeri su odabrali sadnju određenih vrsta drveća zbog njihove estetske vrednosti, a ne uticaja na alergije.
„Na primer, sadimo breze jer su lepe“, kaže Oliver. Ali studija iz 2019. je utvrdila da je polen breze zapravo jedan od glavnih uzroka alergija na severnoj hemisferi.
„Srećom, još uvek je moguće suzbiti deo ovog urbanog polena“, kaže Matilde Renar, inženjerka poljoprivrede iz Odeljenja za zaštitu životne sredine gradske kuće Pariza. Jedna od njihovih glavnih strategija je diverzifikacija vrsta zasađenih u gradu, jer većina ljudi su alergični na polen nekog drveta samo kada je iznad određene koncentracije.
Trenutno se više od 160 različitih vrsta sadi po Parizu, kaže Renar. „Gradonačelnik Pariza takođe je zabranio sadnju visoko alergenih vrsta – uključujući, na primer, breze – u osetljivim oblastima poput onih u blizini škola ili jaslica“, dodaje ona. Grupe građana takođe promovišu sadnju drveća sa niskim nivoom polena poput kedra i duda.
Inače se sve više u borbi protiv polena koristi i prilično visoka tehnologija. Pariz je uspostavio projekat monitoringa pod nazivom „Sentinel Pollinarium“, čiji je cilj da predvidi velike talase polena tri nedelje unapred. Na mreži takođe možete pronaći kartu Evrope koja vas upozorava na to koja područja su u stvarnom vremenu najviše pogođena različitim vrstama polena, tako da možete planirati putovanja kako biste izbegli potencijalne alergijske probleme.
Na žalost, po pitanju samih alergija se ne može mnogo učiniti, osim pokušaja da se njima upravlja. Zato, sledeći put kad uzmeš da kijaš i psuješ, seti se: nemamo nikoga da krivimo osim sebe.
Više
od VICE
-
nadia_bormotova / Getty Images -
Iryna Alekseienko/Getty Images -
Screenshot: Bandai Namco -
Jamali with Passport Bros Harry and Sam.