FYI.

This story is over 5 years old.

Sajam Knjiga

„Prkosne Srpkinje“ - zašto su nam potrebna ovakva izdanja

„Knjiga i stripova o ženama i ženskom pitanju na tržištu ipak je manje nego što ih je realno potrebno.“
Korica knjige Prkosne Srpkinje
Naslovna stranica knjige, autorska prava Urban Reads

Ne znam da li je zbog toga što izdavači koje lično volim i cenim jačaju iz godine u godinu, ili što štand Vojislava Šešelja postaje sve jadniji i tužniji sa njim kao odbačenom maskotom koja više nikome nije zabavna, ali mi deluje kao da je ovogodišnji Sajam knjiga doneo neku svežinu.

Možda baš zbog toga što prvi put obraćam pažnju na naslove koje bih volela da su postojali u vreme kada sam ja bila devojčica. Takve su knjige „Kakva ženska“ u izdanju Kreativnog Centra ili strip „Buđenje“, o kojima smo skoro pisali. A takva je i knjiga koja „Prkosne Srpkinje“ koja je skoro pronašla put do mene a za koju je dirljiv predgovor napisala Adriana Zaharijević sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju.

Reklame

„Pošto je ovo knjiga o prkosnim Srpkinjama, treba skrenuti pažnju na jednu uočljivu sličnost u životnim okolnostima mnogih ovde predstavljenih žena. One su veoma često bile primorane da napuste Srbiju, da se školuju i uče na drugim mestima, a kada bi se vratile, mnogima su vrata bila zatvorena. Ove male istorijske opaske trebalo bi da nam služe kao podsetnici ne samo na to da je ovde oduvek bilo dragocenih ljudi, koji u svojoj zemlji ostaju požrtvovani čak i kada im ona na to neprimereno uzvraća“, piše Adriana u predgovoru koji me je motivisao da kontaktiram glavnu odgovornu urednicu i direktorku izdavačke kuće Urban Reads Jasminu Marković Karović koja stoji iza ovog izdanja da popričamo o tome kako je izgledala još jedna borba za ženski glas.

VICE: Čini mi se da trenutno postoji velika i lepa ponuda raznih vidova publikacija o ženama u Srbiji. Po čemu se vaše izdanje ipak razlikuje?

Jasmina: Bojim se da je to što se čini da je ponuda velika zapravo zabluda, jer je knjiga/stripova o ženama i ženskom pitanju na tržištu ipak manje nego što ih je realno potrebno. Naše izdanje se suštinski ne razlikuje ni od knjige Kakva ženska koju je izdao Kreativni centar, ni od stripa Buđenje koji je izdao Dibidus, pa ni od knjige Izuzetne žene Srbije, koju je izdao Zepter Books, za koje sa radošću i svojim kupcima naglašavamo da postoje, jer kada je u pitanju promocija žena koje su nama utirale put nema mesta ni sujeti ni strahu od konkurencije – to su sve izdanja koja nas podstiču na to da drugim ženama na delu pokažemo da ženska solidarnost postoji i da ni dvostruko veći broj ovakvih izdanja ne bi bio višak.

Reklame

Ako pak moram da nađem neku prodajnu tačku po kojoj se naše izdanje razlikuje, to je lični, lirski i pomalo emotivni pristup koji su podjednako negovale i autorka Ivana Nešić i ilustratorka Azra Kostić Prčić. Ideja je od samog starta bila da i tekst i crtež budu prijemčivi pre svega devojčicama, a potom i devojkama i ženama, i mislim da je Ivana, budući da je nagrađivani dečji pisac, nesumnjivo uspela u tome. Dakle svi gore pobrojani naslovi su smisleni, sjajno likovno oblikovani, važni i kvalitetni, a koje će kupac izabrati zavisi samo od estetike koja im prija i toga kome su ga namenili.

1540457524629-KM2

Zašto baš prkosne Srpkinje?

Početni dogovori sa autorkom i urednicama uglavnom su se temeljili na potrazi za tim zajedničkim elementom koji je sve te žene gurao napred, pa je ta reč „prkos“ nekako s lakoćom isplivala već nakon prvog okvirnog spiska – u ovoj knjizi najviše je žena koje su bile „prve“ u nečemu (prva lekarka, prva profesorka univerziteta, prva advokatica, prva književnica…), a da bi bile prve i da bi nama ostavile utabane staze kojima nažalost ni danas ne hodimo s lakoćom, kroz priče ispričane o njima videćete da to bez prkosa i neizmerne hrabrosti nikada ne bi uspele.

Što se tiče tog nacionalnog elementa, iza njega ne stoji nikakva posebna nacionalno-feministička zavera – ograničili smo se na teritoriju Srbije jer smatramo da će svaka od zemalja iz regiona u jednom trenutku ispričati priče o svojim ženama (divan je primer knjiga Žene BiH koja je onlajn kampanjom prikupila sredstva za štampanje i objavljivanje), a i da ispravimo sitne nepravde prema ženama koje su se na različite načine u Srbiji borile za bolji položaj žena u kome danas uživamo uprkos tome što borba za ravnopravnost ni izdaleka nije gotova.

Reklame

Ovo je možda idealan trenutak da napomenem da nam se nekoliko puta na Sajmu knjiga desilo da neki muškarac priđe štandu, pesnicom lupi knjigu i nastavi dalje.

1540457543557-KA2-1

Postoji li nešto iznenađujuće ili novo što ste saznali kroz rad na ovoj knjizi?

O, da – saznale smo koliko u stvari ništa nismo znale o našim pretkinjama i kolika je sramota to što za bar 20% žena iz ove knjige nikada nismo čule! Saznale smo na primer da je Eustahija Arsić bila prva žena koja je sarađivala s Letopisom matice srpske i bila članica Matice, da je Katarina Ivanović bila prva poznata srpska slikarka, da Dragu Dejanović nazivaju prvom srpskom feministkinjom, poznatom po izreci „Ja sam žena, ali smem“, da je Katarina Milovuk bila prva žena koja je tražila da je upišu u birački spisak, da je Draga Ljočić bila prva lekarka i prva žena koja je dodala muževljevo prezime svom…

Naša knjiga je puna ovakvih podataka, te se nadamo da će biti korisna radoznalim devojčicama, devojkama i ženama i pomoći im da spoznaju da prava u kojima danas uživaju nisu poklonjena, već teškom mukom osvojena.

Druženje sa autorkama biće održano u petak 26. oktobra od 17 do 19 h na njihovom štandu na Sajmu knjiga.