Politika

Koronavirus može da preživi i do 4 nedelje na telefonu i novčanicama, pokazuju istraživanja

Virus može da preživi i do sedam puta duže nego što smo do sada mislili
Gavin Butler
Melbourne, AU
man counts cash
Foto: Getty, Anthony Wallace / Contributo

Tim australijskih naučnika otkrio je da virus odgovoran za KOVID-19 može preživeti i do 28 dana na ekranima pametnih telefona, bankomata i samoposlužnih blagajni, zajedno sa novčanicama od papira i polimera. To je otprilike sedam puta duže nego što se ranije mislilo.

Istraživači iz Organizacije za naučna i industrijska istraživanja Komonvelta (CSIRO), najvišeg australijskog naučnog tela, proučavali su vreme potrebno uzorcima koronavirusa da postanu neaktivni kada ostanu na nizu zagađenih površina i predmeta ili „fomita“, na razne temperature od 20 stepeni Celzijusa, 30 stepeni Celzijusa i 40 stepeni Celzijusa.

Reklame

Otkrili su da je virus najduže preživeo na glatkim, neporoznim površinama, poput stakla i plastike, za razliku od poroznijih površina, poput pamuka ili komada odeće.

Pri temperaturi od 20 stepeni, uzorku virusa trebalo je šest dana da postane neaktivan na staklenim i polimernim novčanicama - poput onih koje se koriste u Australiji, Kanadi, Novom Zelandu i Vijetnamu - i više od devet dana na papirnim novčanicama - poput onih koje se koriste u praktično svim drugim zemljama.

Istraživači su takođe otkrili da je virus imao tendenciju da duže traje na nižim temperaturama, jer je „povećanje temperature .. drastično smanjilo opstanak virusa na svega 24 sata na 40 stepeni Celzijusa“.

„Postojanost SARS-CoV-2 na staklu i vinilu (uobičajeni materijali za zaštitu ekrana) sugeriše da uređaji osetljivi na dodir mogu biti potencijalni izvor zaraze i da ih treba redovno dezinfikovati, posebno kada ih koristi više osoba“, dodaju istraživače.

Ali dok takve virusno gostoljubive površine značajno povećavaju rizik da vam se virus zapati na koži - posebno u situacijama velikog prometa, poput samoposlužnih kasa i terminala za prijavu na aerodromima - i dalje je „prst u usta“ najveći rizik za zarazu, jer virus mora da uđe u telo da bi vas zarazio.

U radu objavljenom u BioMed Central Virology Journalu prošle nedelje, CSIRO tim je zaključio da „SARS-CoV-2 može ostati zarazan znatno duže vremenske periode nego što se obično smatra mogućim“, kao i da se „ovi rezultati mogu koristiti za poboljšanje postupaka ublažavanja rizika kako bi se sprečilo širenje fomita COVID-19.“

Čini se da je najneposredniji od tih „postupaka za ublažavanja rizika“ provereni savet koji su stručnjaci zagovarali od početka: samo nastavite da perete ruke.