FYI.

This story is over 5 years old.

DROGE

Spasimo planetu, ostavimo kokain

Ne zaboravite: čak i umerena konzumacija značajno doprinosi uništavanju šuma.
Billy  Eff
pisao Billy Eff

Od malih nogu, govori ti se da su droge nešto najgore. Roditelji su prvi počeli u pokušaju da zaštite tebe i tvoju delikatnu moždanu masu, a sada istu poruku šalju naučnici u pokušaju da zaštite ekosistem. Naučnici širom sveta, njih čak 15000, slažu se da nam za spas planete ostaje sve manje vremena, i zato treba preispitati korišćenje jedne od najpopularnijih droga u severnoj Americi – kokaina.

Proizvodnja kokaina alarmantno razara južnoameričke šume. Ne bih da pridikujem, da preporučujem ovo ili ono, ali stvarno treba imati u vidu činjenice pre nego što sledeći put skokneš do WC-a. (Dobro, postoje i moralno-etički razlozi da se ostavi kokain, ali o njima ćemo nekom drugom prilikom.)

Reklame

Kao što verovatno znaš, kokain se pravi od lišća koke, biljke koja raste u mnogim zemljama Južne Amerike kao što su Kolumbija, Peru, i Bolivija. Ali to lišće proizvodi vrlo malu količinu alkaloida neophodnih za proizvodni proces. Da bi se zadovoljila globalna potražnja, koka se gaji u ogromnim količinama i to uz pomoć štetnih pesticida koji uništavaju lokalno rastinje.

Samo malom broju ljudi zakonski je dozvoljeno da uzgajaju koku jer lišće urođenička plemena po Andima koriste ili ceremonijalno ili protiv visinske bolesti. Najveći deo proizvodnje je ilegalan, prinudno se odvija u kišnim šumama, koje su za planetu izuzetno važan ekosistem.

Nezakonitim odgajanjem kokaina, svaki gram konačnog proizvoda zahteva da se ukloni približno četiri kvadratna metra šume. Godišnje se proizvede oko 865 tona, dakle 865 miliona grama, što znači da se šume krče u ogromnom obimu.

Pođimo kao Hajzenberg na jedan skraćeni kurs proizvodnje kokaina. „Čist“ kokain pravi se na sledeći način: Samelješ lišće koke što sitnije, dodaš vodu, kiselinu, karbonat, kerozin (ili benzin ili dizel gorivo). Ostaviš da odstoji par dana, povremeno mešaš. Ali kokain tako ostaje u rastvoru, pa je potrebno da se on zagreje i doda mu se sumporna kiselina. Cela mešavina se onda filtrira i isuši. U kokain sulfat se zatim doda masna soda koja odvaja sumpornu kiselinu od samog kokaina.

E sad, šta misliš da se radi sa svim iskorišćenim hemikalijama? One se prospu u najbližu vodenu masu, naravno, iz koje često piju ugrožene životinje ili domoroci, što izaziva u najblažoj varijanti ozbiljne probleme sa varenjem.

Reklame

Ali to nije sve. U mnogim zemljama trgovina kokainom je ključni deo ekonomije, pa se ljudi često naseljavaju oko proizvodnih pogona u nadi da će izvući neku korist. Većina se bavi sasvim legalnim poslovima, od poljoprivrede do trgovine, ali radi izgradnje stambenog prostora na tom lokalu samo se ubrzava krčenje šume, nekada mirnog staništa brojnih ugroženih vrsta.

Jasno je da brojni izbori koji ljudi prave vode ka uništenju planete – svaki dan je dan žalosti za zaštitnike životne sredine – ali ima smisla zapitati se koje od tih sitnih štetnih stvari sami radimo a ne bismo morali. Znam da je zabavno, ali ako uspeš da ne pozoveš dilera oko ponoći sledeće subote, amazonske kišne šume biće ti zahvalne.

Još na VICE.com:

Koliko se Srbija radi kokainom

Moj život međunarodnog krijumčara kokaina

Piće zaista stvara potrebu za kokainom, kaže nauka