Reklame
Reklame
Reklame
I tako, što više vozimo, jedemo govedinu, letimo ili živimo u zgradama koje troše mnogo energije, više ćemo disonance iskusiti kad slušamo o groznim efektima globalnog zagrevanja koji nastaju kao rezultat naših radnji. Suprotno: što više budemo vozili električna vozila, e-bicikle, jeli hranu dobijenu bez oranja zemlje i stavljali solarne panele na naše krovove, više ćemo verovati u značaj klimatskih promena. Stoga, primenjujući "gurkanje" — čineći da je borba protiv klimatskih promena jednostavna ili jedina opcija — više ćemo moći da gradimo dosledne stavove koji podržavaju politiku očuvanja klime.Kad smo već kod govedine, više studija je zaključilo da svojim emisijama stočarstvo najviše doprinosi klimatskim promenama — više od energetike i saobraćaja. Verujete li da je masovno istovremeno prebacivanje na biljnu hranu moguće i koje nam socio-psihološke barijere stoje na putu za to?Ako ljudima kažete: " Ne smete jesti meso! ", uglavnom ćete samo povećati njihov otpor. Možda ćete ekološki biti "u pravu", ali će biti postavljene snažne psihološke barijere. Potrebno je da se izgradi podrška javnosti za strukturalna rešenja; smanjiti bacanje hrane i krčenje šuma, povećati zemljoradnju bez oranja , smanjiti potrošnju mesa, uvesti organsku poljoprivredu, itd. Suštinski, poljopriveda treba da postane negativna u pogledu ugljenika; da pohranjuje više ugljenika u zemlju nego što ga emituje. A što se tiče potrošača, treba da im bude zabavno, lako i da inspiriše ljude da prave i uživaju u ukusnoj biljnoj hrani . Mislim da tek prisustvujemo početku kulinarskih istraživanja koja pomeraju granice. U Oslu smo uradili studiju u kojoj su se vegetarijanske opcije proglašavale "specijalitetom kuće" ili jelom dana. To je značajno doprinelo smanjenju potrošnje mesa.
Reklame
U svojoj knjizi kažete da zato što pojedinci žele da zaštite svoje identitete i običaje kad ih upozoravate na klimatske promene, problem je postao politički polarizovan. Mogu li klimatske promene kao političko pitanje ikada postati dovoljno nepolarizovano da ljudi samo delaju, a ne osećaju da su napadnuti?Moramo da primenimo mešavinu strategija koje imaju potencijal da uklone polarizovanost: koristiti društvene mreže, okvire podrške, jednostavne akcije, priče i signale. Počnimo tako što ćemo dosadašnje glasnike zameniti ljudima unutar nepolarizovanih društvenih mreža kao što su sportski timovi, crkve, građanske zajednice, mesta i gradovi. Drugo, izbegavajmo priču o propasti, troškovima i žrtvovanju, a pričajmo o problemima u kontekstu mogućnosti, osiguranja, smanjenja rizika, zdravlja i otpornosti. Treće, preduzmimo radnje kao što su kupovina solarnih panela, štedljivih kućnih aparata, domova i krećimo se po gradovima prostije i lakše. Četvrto, i najvažnije, pričajmo nove priče o snu, a ne o košmarima. Moramo da opišemo šta želimo da postignemo, kao što je pametno uzgajanje zelenila, srećniji životi i bolji gradovi, upravljanje pre nego vladanje i očuvanje divljine tako što ćemo dopustiti da se ponovo razvije njena otpornost."Pričajmo nove priče o snu, a ne o košmarima. Moramo da opišemo šta želimo da postignemo, kao što je pametno uzgajanje zelenila, srećniji životi i bolji gradovi."
Reklame
_________________________________________________________________________I opet neki moćni pojedinci, kao što je rukovodilac Ekson mobila, i dalje vide prilagođavanje klimatskim promenama kao čist gubitak novca. Mislite li da društvena organizacija ustrojena odozdo-na-gore zaista može da stekne dovoljno podrške kako bi uticala na ponašanje ekonomskih giganata koji žele da zadrža status kvo?Ne. Takve društvene organizacije same ne mogu da dobiju direktnu bitku sa naftnim dinosaurima. Ali drugi giganti mogu, i to će i uraditi. Od četiri najveće kompanije na svetu, samo je jedna naftna. Druge tri su Epl, Gugl i Majkrosoft. Zašto bi te kompanije dopustile Ekson mobilu da uništi rast tržišta njihovih potrošača, kao što će to učiniti globalno zagrevanje? Globalne korporacije razumeju i prepoznaju budući uticaj bezazlene klime na stabilno poslovno tržište. Ekstremna klima, sa poplavama u Aziji i sušama u Silicijumskoj dolini, utiču i na lance snabdevanja i narušavaju kvalitet života njihovih najboljih radnika. Biće malo posla na oštećenoj planeti. Nadalje, drugi fosilni igrači se menjaju: Big koul odumire — za samo nekoliko godina vrednost im je opala za 70 odsto — a sad su rukovodioci drugih globalnih naftnih i gasnih giganata nagovestili da su spremni za cenu ugljenika . Pametni investitori će uvideti vrlo rano šta su novi trendovi i shvatiti da je profit u fosilnom sektoru u opadanju u poređenju sa drugim sektorima, koji su u ubrzanom porastu. Dakle, šta god dinosauri iz Ekson mobila govorili, druge kompanije su se pokrenule, a usput redovno povećavaju broj svojih mušterija. Sad se radi o konkurenciji između dva biznisa, nisu više idealisti protiv biznisa. Pravac je neminovan. Jedino vremenski okvir ostaje neizvestan.Zvučite kao optimista kad je u pitanju sposobnost tehnologije da omogući održive načine života, ali veći deo tehnološkog optimizma kako je prikazan u medijima i dalje se zasniva na tehnologiji koja obećava da ćemo se ekološkim ograničenjima odupreti sredstvima kao što je međuplanetarna kolonizacija. Da li ta vrsta ideje utiče na volju ljudi da urade nešto povodom klimatskih promena, ako veruju da će se naš ekosistem neizbežno proširiti dalje od granica planete Zemlje?Tehnologija nam neće pomoći. Imate mnogo zabluda o spasenju u sklopu naše hrišćanske kulture. Sama po sebi tehnologija nam neće pomoći, ako računate na beg na druge planete u fazonu Zvezdanih staza, jednako kao što nam neće pomoći ni čekanje da se vrati Isus. Zajedno sa snom ekonomista o jedinstvenoj ceni ugljenika širom planete, te fikcije pripadaju onom što psiholozi nazivaju "pustim snovima". Na razumevanje tehnologije utiče društveni sistem čiji je deo ona postala, a za uzvrat ona vrši uticaj na društvo. Svaki tip preobražaja uslediće kao rezultat haotične duge interakcije između javnosti, vlasti i komercijalnih tehnologija. Ne postoji srebrni metak. Ali postoji utemeljena nada da naše angažovanje, putem javnih, vladinih i poslovnih reformi, može na vreme da izvrši zaokret.Postoji previše valjanih razloga zašto mi ljudi pružamo otpor mnogim tužnim činjenicama o narušenoj klimi, tzv. "globalnom oneobičavanju". Sve se na kraju svodi na pitanje, A što bismo se uopšte trudili? To jedno pitanje otkriva prostu činjenicu: suštinske prepreke zaustavljanju opasne klime nisu uglavnom fizičke, tehnološke pa čak ni institucionalne — više imaju veze s tim kako usklađujemo naša razmišljanja i šta radimo sa svojim postojanjem. Ovo odsustvo usklađenosti mišljenja jasno se očitava u trenutnom nedostatku hrabrosti, rešenosti i mašte da se sprovedu neophodne radnje kako bismo se izborili sa narušenom klimom. Ali ti ljudski kapaciteti su, na sreću, obnovljivi baš kao vetar i sunčeva energija. Ljudi će početi da delaju na duže staze kad se za to steknu pravi uslovi. Stoga svi aktivisti borbe za očuvanje klime moraju da pomognu u izgradnji neophodnih društvenih normi, okvira podrške, prostih radnji, novih priča i boljih signala.Pratite VICE na Facebooku, Twitteru i Instagramu