FYI.

This story is over 5 years old.

vesti

Pitali smo eksperta da li je Evropskoj uniji došao kraj

Njegovi stavovi o budućnosti otvorenih granica Evrope nisu baš smirujući koliko smo se nadali.

Fotografija: Mstyslav Chernov

Evropska unija je gotova. Mrtva. Nekada je služila svrsi, ali po onome što kaže francuski premijer Manuel Vels, ceo projekat je na izdahu zbog, da, pogodili ste, migracije. U govoru na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog petka, Vels je rekao da izbeglice koji beže od nasilja i rata u Iraku i Siriji mogu u potpunosti da destabilizuju Evropsku uniju.

- Ako Evropa nije sposobna da zaštiti svoje granice, sama ideja Evrope je u pitanju - rekao je Vels kada su mu postavili pitanje o ponovnom uspostavljanju granica širom Evrope.

Reklame

Da li je moguće da je Vels u pravu? Nedavno su Švedska, Danska, Norveška, Austrija, Francuska i Nemačka uvele određena ograničenja slobode kretanja kroz Šengensku zonu. Prošlog petka, portparolka Evropske komisije Nataša Berto nagovestila je da postoji mogućnost da bi zemlje EU mogle ponovo da uspostave graničnu kontrolu na period od dve godine. Međutim, ništa nije zvanično dok ministri unutrašnjih poslova o tome ne porazgovaraju sledeće nedelje.

Kako bi pokušali da shvatimo šta se ovde dešava, razgovarali smo sa doktorom Kristoferom Bikertonom, profesorom evropskih studija na Univerzitetu Kembridž i autorom knjige Evropska integracija: od nacionalnih država do država članica.

Prvo, želeli smo da saznamo da li je ideja Evrope snažna onoliko koliko mi mislimo i šta bi moglo da se desi ako bi zemlje članice Šengenske zone počele da zatvaraju granice. Njegovi pogledi na sve ovo nisu baš smirujući kako smo se nadali.

VICE: Da li postoji mogućnost da Evropska unija nestane zbog migracije? Da li je to uopšte nešto što treba uzeti kao mogućnost?

Kristofer Bikerton: Mnogo zavisi od toga o čemu pričamo. Francuska nije preuzela mnogo izbeglica do sada, sve dok prošle godine ljudi nisu počeli da pristižu u ogromnim brojevima. Sa druge strane, Nemačka je primila oko 1.1 milion u toku samo jedne godine. Ako pogledate zemlje poput Italije i Grčke, one su imale priliv migranata i izbeglica mnogo duže nego ostale evropske zemlje. Velika Britanija nije imala mnogo posla za izbeglicama, u poređenju sa ostalim evropskim zemljama, tako što je sama izabrala da ne preuzme veliki broj ljudi. Rekao bih da se različite zemlje sa problemom izbeglica suočavaju na različite načine.

Reklame

Šta je sa onim da izbeglice predstavljaju neku vrstu apokaliptične smrti Evrope?

Vels je bio negativan kada je govorio o dolasku izbeglica kao o veoma negativnoj stvari. Da je to slučaj, nema šanse da bi Merkelova rekla da su granice Nemačke ponovo otvorene. Mislim da migranti mogu da otežaju funkcionisanje javnih servisa u nekim kritičnim trenucima, ali ako se ti ljudi nasele, oni počinju da doprinose društvu. Dobro je imati veliki priliv ljudi koji su radno sposobni, naročito u zemlji kao što je Nemačka i to može imati vrlo pozitivan efekat na Evropu.

Šta je logika iza Velsovog verovanja da će "ideja Evrope" biti dovedena u pitanje?

Vrlo je važno ne izvlačiti njegove izjave iz konteksta. Vels je govorio o problemima sa kojima se suočava Šengenska zona i mogućnosti ponovnog uspostavljanja državnih granica. Postoji tendencija da se Evropa definiše kao kraj granica – kada tako pogledate, ponovno uvođenje granica bi mogla da bude izazov za Evropsku uniju.

Ali države su već počele ponovo da uspostavljaju graničnu kontrolu. Da li postoji mogućnost da se zabrani slobodno kretanje u Evropskoj uniji?

Veoma je moguće i postoji mogućnost da se to desi - da će se uspostaviti neka privremena kontrola. Postoje dve opcije sa kojima smo suočeni. Prva je da ponovo uspostavimo granice i suspendujemo Šengen. Druga je da Šengen ostane kakav jeste, ali sa promenom Dablinskog ugovora, po kome izbeglice i tražioci azila koji pristignu u Evropsku uniju moraju da prođu proveru, a njihovim azilom se bavi prva zemlja članica Evropske unije u koju uđu (a to su uglavnom zemlje poput Grčke i Italije). Vlade su pokušale da šalju izbeglice u Luksemburg i Francusku, ali je deo njih jednostavno odbio da ode. Suočeni sa ovakvim problemima i otporom, ponovno uspostavljanje granica se čini kao razumna alternativa.

Reklame

Šta će to značiti za države članice Evropske Unije?

Ljudi se brzo i lako naviknu da mogu da prelaze granice bez bilo kakvih provera. Uđeš u voz, recimo, u Amsterdamu i izađeš u Parizu i niko te ne proverava. To će sve morati da se promeni. Za početak, moraćemo da imamo prave granice na železničkim stanicama. Dalje, postojaće i kontrolni punktovi ili nešto slično, gotovo isto kao kontrolni punktovi koje smo imali na prelazima iz jedne u drugu evropsku državu pre nekih trideset godina.

To zvuči kao mnogo posla. Da li postoji sredina u svemu tome?

Moj lični stav je da bih voleo da granice ostanu što otvorenije. Ne mislim da će Evropska unija ostati verna politici otvorenih granica. Da je postojala mogućnost da se postigne neka vrsta sporazuma, mislim da bi se do sada napravili kampovi u Jordanu ili na nekom sličnom mestu i izbeglice bi se zadržavale tamo. Takođe, uspostavili bi jače kontrole na mestima kao što su Grčka i Italija. Mislim da to nije preterano poželjno, tako da lično verujem da je uvođenje kontrole državnih granica bolja ideja.

Postoji mogućnost da se samim državama ostavi mogućnost da odluče da li će uvesti strožu ili otvoreniju graničnu kontrolu. Najbolja opcija bi bila da se obustavi Šengen zona i da se ostavi samim državama da odluče kakvu će graničnu politiku voditi. Onda nam ostaje da se nadamo da će drave krenuti sličnim putem kao Nemačka.

Pratite VICE na Facebooku, Twitteru i Instagramu