beograd

Ko ruši predratne vile na Vračaru koje bi trebalo da budu pod zaštitom?

Poslovanje firme EX LEGE koja je podnela zahtev za potvrđivanje ovog urbanističkog projekta od ranije je poznato Vračarcima
7187196709_9a36856c95_k
Foto: Flickr (Francisco Antunes)

Malverzacije u vezi rušenja objekata nisu ništa novo u Srbiji, a naročito po centru Beograda, ali nova otkrića članova beogradske odborničke grupe Oslobodimo Vračar bacaju sveže svetlo na ovu ustaljenu koruptivnu praksu. U saopštenju za medije koje je ova grupa juče objavila navodi se da na beogradskoj opštini Vračar ponovo iste firme učestvuju u najavljenim rušenjima starih objekata od arhitektonskog značaja.

Reklame

“Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove je oglasio javnu prezentaciju za izgradnju stambeno-poslovnog objekta u ulici Katanićeva 8-10 na Vračaru”, objavili su iz Oslobodimo Vračar. Oni navode da je nosilac izrade predmetnog Urbanističkog projekta preduzeće za inženjerske delatnosti i tehničko savetovanje EX LEGE, a da je zahtev za potvrđivanje urbanističkog projekta ovo preduzeće podnelo u ime investitora PD HUVENTUDA D.O.O, koje je, kako se navodi u ovom saopštenju, u vlasništvu košarkaša Luke Bogdanovića i Milenka Tepića.

“Uvidom u urbanistički projekat, došli smo do saznanja da je nosilac izrade DEA-ARCHICODE D.O.O. Pomenuta firma EX LEGE je za potrebe dela projekta u okviru idejnog rešenja odradila projekat arhitekture. Naišli smo i na firmu Studio Tekto, koja je radila separat saobraćajnog rešenja, za potrebe ovog dela projekta”, navodi se u saopštenju.

Objekat o kome se u ovom predlogu govori nalazi se na na katastarskoj parceli br. 1657 KO Vračar, a ova parcela se nalazila u okviru celine Istočni Vračar, koja je u skladu sa članom 29. Zakona o kulturnim dobrima bila upisana u Evidenciju nepokretnosti koje uživaju prethodnu zaštitu. 

Iz Oslobodimo Vačar za VICE Srbija su povodom ovog slučaja izjavili da su se mere zaštite na predmetnoj celini u skladu sa odredbama Zakona o kulturnim dobrima primenjivale do 25. 12. 2020. godine, a da “investitor opet koristi pravni vakuum, što znači da će se već osvedočena devastacija grada opet završiti rušenjem starih objekata od arhitektonskog značaja”, objasnili su. 

Reklame

Gradnja po ovom projektu je planirana na dve parcele i ukupne površine je 888 m². Na ovoj parceli se trenutno nalaze po tri objekta, čije rušenje je predviđeno radi gradnje novog objekta, navodi se u urbanističkom projektu.  

Iz odborničke grupe Oslobodimo Vračar za VICE kažu i da su poslednjih nekoliko godina na teritoriji opštine Vračar postojali učestali primeri rušenja starih predratnih vila zarad izgradnje modernih stambeno-poslovnih kvadrata. 

„U tim poduhvatima, investitorski „urbanizam“ ne poznaje granice. Prethodna zaštita je svojevrsna odbrana predratnih vila od bagera, ali kada ona istekne i Zavod za zaštitu spomenika kulture ih ne upiše u registar kulturnih dobara, one padaju kao kule od karata bez obzira na njihovu arhitektonsku vrednost“, objašnjavaju iz ove odborničke grupe. 

Oni su podsetili i na sudbinu predratne vile u ulici Nikolaja Krasnova 4, koja je takođe bila deo celine „Istočni Vračar“ i koju je investitor porušio tako što je po isteku prethodne zaštite iskoristio pravni vakuum. 

„Investitor LR Fruit je od opštine Vračar dobio rešenje o rušenju predratne vile u Nikolaja Krasnova 4 i nije se uzela u obzir arhitektonska vrednost ovog objekta, a čak nije sačuvana ni figura ‘Žena sa krčagom’ sa spoljašnje fasade.” 

“Posebna ironija ogleda se u tome što u urbanističkom projektu za Katanićevu 8-10 gde je planirana gradnja sedam spratova i povučenog sprata, nosioci izrade pozivaju na usvojen Urbanistički projekat za izgradnju stambeno-poslovnog objekta u Nikolaja Krasnova 4, na mestu porušene vile. Radi pravdanja svog projekta i spratnosti, oni dalje navode da je objekat u ulici Nikolaja Krasnova u odnosu na  objekat koji je predmet Urbanističkog projekta viši za 1.32 m“. 

Reklame

Kako navode iz odborničke grupe Oslobodimo Vračar, građanska akcija je jedini način suprotstavljanja ovakvim praksama. „Potrebno je uspostaviti saradnju između udruženja u svim opštinama koje čine urbano jezgro Beograda i neophodno je da na svakoj tački branimo objekte ovog puta jer sada već preti ozbiljna opasnost da ćemo se probuditi u razrušenom gradu i da će sve od arhitektonske vrednosti rapidno iščeznuti“, poručuju. 

Kako navode iz ove odborničke grupe, poslovanje firme EX LEGE koja je podnela zahtev za potvrđivanje ovog urbanističkog projekta je od ranije poznato Vračarcima i vezuje se za izgradnju zgrade u Sinđelićevoj 20. Ova projektantska kuća iz Vrnjačke Banje i investitor Stan Projekt su 2019. godine zadavali velike muke stanarima, a u poduhvatu nije mogla da ih spreči ni građevinska inspekcija. Naime, ne samo da nisu poštovali očuvanje ambijentalne celine, već su znatno premašili i spratnost i došli do sedmog sprata. 

EX LEGE se takođe vezuje i za izradu urbanističkog projekta u Lozničkoj 8-10 na Vračaru, ali je bio i obrađivač urbanističkog projekta za poslovno stambeni objekat u ulici Đorđa Vajferta 29-31, gde je isto planirao rušenje starog objekta radi izgradnje novog.  

Za novije investitorske projekte na Vračaru se vezuju skoro pa uvek iste firme, tvrde iz ove odborničke grupem, a neizbežan je i Studio Tekto, koji je takođe deo i ovog urbanističkog projekta. Ova firma je dospela u žižu javnosti kada je investitor bez dozvole nadležnih organa porušio predratnu vilu u Internacionalnih brigada 47 i kada se saznalo da je Studio Tekto radio urbanistički projekat. Na uglu ulica Hadži Melentijeve i Janka Veselinovića, na Vračaru, gradiće se novi, moderni stambeno-poslovni objekat površine 3460,14 m2. “Gle čuda”, zaključuju iz ove odborničke grupe, “urbanistički plan objekta isto je izradio Studio Tekto. Jedini problem je što se u Hadži Melentijevoj 72 nalazi predratna vila - ili to nije nikakav problem i Internacionalnih brigada 47 je bio presedan?”

Iz ove odborničke grupe pozivaju zainteresovane na sledeću javnu prezentaciju urbanističkog projekta na Vračaru. Reč je o projektu za zgradu u Katanićevoj, koji će biti prezentovan u zgradi Gradske uprave grada Beograda, u periodu od 22. jula do 1. avgusta 2022. godine, svakog radnog dana od 9 do 15 časova, gde će moći da se vide uživo lica nekih ljudi koji stoje iza ovih projekata.