Kada su vlasti u Kazahstanu tokom gušenja antirežimskih protesta ugasile internet u celoj zemlji, to je imalo za posledicu gubitak oko jedne petine svetskog kapaciteta za rudarenje bitkoina.
Ova centralnoazijska nacija je dom za veliki deo svetskih operacija kripto rudarenja zbog izuzetno jeftine električne energije odnosno velikih rezervi uglja. Mnoge operacije rudarenja bitkoina preseljene su u Kazahstan iz Kine prošle godine nakon što su kineske vlasti uvele zabranu rudarenja kriptovaluta.
Kazahstanski protesti izazvani su naglim povećanjem cena goriva i tokom njih je ubijeno više desetina ljudi. U međuvremenu, hiljade ruskih vojnika raspoređene su po Kazahstanu da zaštite režim. U petak je predsednik zemlje Kasim-Žomart Tokajev naredio svojim bezbednosnim snagama da otvore vatru bez upozorenja.
Prema analitičarima, gašenje interneta zaustavilo je sve operacije bitkoina i drugih vrsta kripto rudarenja u zemlji, što čini oko 15-18 odsto sirove računarske snage priključene na globalnu mrežu.
Servisi za nadzor internet saobraćaja objavili su u petak da Kazahstan koristi manje od 5 odsto svojih onlajn kapaciteta. U međuvremenu se internet polako vraća u ključne gradove, kao što je Almati.
U četvrtak je bitkoin pao na ispod 43.000 dolara (oko 31.600 funti) prvi put od septembra, u jednom trenutku izgubivši 8 procenata svoje vrednosti. Međutim, kriptovalute širom sveta su doživele drastičan pad cena u poslednjih nekoliko nedelja, potpuno nepovezan sa događajima u Kazahstanu.
I dalje je teško doći do nezavisnih informacija o situaciji u najvećem kazahstanskom gradu. Međunarodni mediji nisu uspeli da dođu do većeg dela sukoba kako bi izveštavali, a depeše ruskih i kazahstanskih državnih medija izgledaju pristrasne u korist režima. Ali kanali društvenih medija puni su snimaka oružanih sukoba između snaga bezbednosti i demonstranata, kao i bolnica prepunih ranjenih i mrtvih kojih izgleda ima daleko više nego što su zvanični podaci o žrtvama.
15-18% 'rudnika' bitkoina na svetu je ugašeno zbog protesta u Kazahstanu
U ratobornom govoru na državnoj televiziji, predsednik Tokajev je opisao nasilje u Almatiju kao delo „terorista i bandita“, koje treba slomiti da bi se uspostavio red.
„Kakvi bi pregovori mogli biti sa kriminalcima i ubicama? Imamo posla sa naoružanim i obučenim banditima i teroristima, kako domaćim tako i stranim. Stoga ih treba uništiti, a to će biti urađeno u bliskoj budućnosti“, rekao je on u televizijskom obraćanju.
Uprkos tvrdnjama Tokajeva u svom govoru da je red u velikoj meri uspostavljen, izvestič Bi-Bi-Sija je javio da se pucnjava i dalje čuje širom grada u povremeno žestokim sukobima.
Protesti su počeli 2. januara u zapadnom delu zemlje nakon što je vlada ukinula kontrolu cene tečne nafte, uobičajenog goriva za automobile, zbog čega su se cene udvostručile tokom noći.
Za nekoliko dana kriza se proširila sa pretežno ruralnog zapada zemlje na glavne gradove dok su demonstranti zahtevali pad režima i prekid bliskih političkih odnosa u Rusiji, što je odmah privuklo pažnju Moskve.
Ruske trupe su takođe nastavile da ulaze u zemlju, kako javljaju ruska i kazahstanska državna televizija i društveni mediji, kao deo „mirovnih“ snaga.
Procenjuje se da se sastoji od oko 2.500 ruskih, beloruskih, jermenskih i tadžikistanskih vojnika kao deo saveza bivših sovjetskih država u okviru Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) u kojima dominira Rusija, navodi se u saopštenju portparola ODKB u petak.
Portparol ODKB je rekao da će trupe štititi samo vladine zgrade i infrastrukturu, dok će kazahstanske trupe kontrolisati proteste, ali ova realnost na terenu nije mogla biti potvrđena. Nijedan komercijalni let nije mogao da sleti u zemlju od prošle nedelje.