Sve što ste ikada želeli da znate o pušenju trave
Fotografija: Malte Mueller/Getty Images

FYI.

This story is over 5 years old.

Droga

Sve što ste ikada želeli da znate o pušenju trave

Da li marihuana izaziva zavisnost? Da li je vejping zdraviji od pušenja? Odgovaramo na vaša goruća pitanja.

Prvobitno objavljeno na Tonic.

Trava je nekad bila „neopisiva pošast“ od koje se ljudima javljala želja za slušanjem brze klavirske muzike. Tokom devedesetih, izvesni predsednički kandidati bi se odvažili da priznaju da su je pušili samo uz ograde: „Nisam udisao, i nikad više je nisam probao“.

Ali svet se u međuvremenu promenio. Samo 25% Amerikanaca je smatralo da travu treba legalizovati 1992. godine. Nedavno obavljeno Galup istraživanje pokazuje da to mišljenje danas deli 64% građana. Prodaje se nikad više kanabisa – prošle godine, ArcView Group procene kažu da je samo u SAD promet bio u vrednosti od 9.7 milijardi dolara, što je skok od 33% u odnosu na 2016. godinu.

Reklame

Olimpijci poput Majkla Felpsa i Juseina Bolta konzumirali su ovu drogu, a čak i domaćice u razgovoru za TODAY šou kažu da „svakoj mami nekad treba džoint, baš kao što svakoj mami nekad treba čaša vina.“ Zvuči bezazleno, zar ne?

Ako se pitate da li je vreme da probate travu po prvi put – ili bar po prvi put od koledža, venčanja, porođaja, i gde se to uopšte danas kupuje, jao kako čovek stari – opustite se. Imamo sve potrebne informacije za vas, bezbednog i zdravog konzumenta koji istražuje legalnu (ili polulegalnu, ili sasvim nelegalnu) konzumaciju marihuane godine 2018.

U mojoj državi je trava legalna. Gde da je kupim?
Na sajtu thecannabist.com prati se razvoj industrije kanabisa, pa ćete lako naći prodajna mesta u svom kraju. Ali nemojte se samo držati onog najbližeg. Nisu u pitanju homogeni tržni centri, već maloprodajni objekti od kojih svaki ima svoj jedinstveni stil, svoje prednosti i svoje mane. Stiv Eliot, pisac (The Little Black Book of Marijuana) i bloger (Toke Signals) predlaže da se oslonite na onlajn kritike po sajtovima kao što su Leafly ili Weed Finder. „Gotovo je uvek bolje kupovati na lokaciji koju drugi preporučuju“, kaže on. Ako za novu piceriju prvo proverite Yelp kritike, uradite isto i za svog dilera.

Šta ako je kod mene, ovaj… znate…
Protivzakonito?

Pitam za druga!
U tom slučaju je teže i potencijalno opasno. Zakoni koji regulišu marihuanu variraju od države do države, posebno što se tiče pravnih posledica posedovanja ili prodaje. U mestima kao što su Južna Dakota ili Indijana, ako vas policajac zatekne sa makar jednim džointom, sledi vam zatvor od po godinu dana i novčane kazne u visini od više hiljada dolara.

Reklame

U Luizijani, vlasništvo samo jedne biljke povlači kazne od po trideset godina zatvora. Obavestite se o rizicima na lokalu pre nego što se u bilo šta upustite. Sajt Marijuana Policy Project nudi mapu koja ilustruje šta vam u kom delu zemlje tačno preti, čak ističe neke apsurdne sitne detalje. U Južnoj Dakoti godinu dana iza rešetaka možete zaglaviti čak i samo na osnovu testa koji potvrđuje da ste marihuanu ranije pušili. Dakle, ako skoknete do Kolorada gde je trava legalna, a posle se vratite u Južnu Dakotu, ipak mogu da vas pošalju u zatvor ako ustanove da ste tamo pušili. Kakvo je to retroaktivno posedovanje? Pa eto, valjda i dalje je posedujete u digestivnom traktu.

Koliku količinu bi trebalo da uzmem, kao početnik? I koliko to košta?
Cena takođe varira od mesta do mesta, ali tamo gde je marihuana legalna, jedan gram vas izađe između 8 i 20 dolara. „Ako traže više od dvadeset, nanjušili su da ne znaš šta radiš“, upozorava Džejk Braun iz Denver Post. „Svaki početnik trebalo bi da može da utvrdi da li mu se sviđa kanabis posle prvog grama, znači nema potrebe da ulažete neka velika sredstva eksperimentalno.“ Ako kupujete u legalnoj prodavnici, Stiv Eliot preporučuje unapred smotani džoint. „Takođe je OK opcija uzeti osminu unce, odnosno 3.5 grama, što bi trebalo da je početniku dovoljno za nedelju dana, po jednom dnevno.“

U čemu je razlika između sative i indike?
Sativa sorte su „energičnije, bolje za dnevnu upotrebu“, kaže Eliot. „Efekat više uzdiže, aktivira mozak, daje energiju. Sa druge strane indika više uspavljuje i opušta, pa je bolje pušiti je predveče. I jedna i druga sorta podjednako dobro ublažava bol i anksioznost.

Reklame

Ipak, ne slaže se svako sa ovom podelom. „Indika/sativa distinkcije su uglavnom sranje“, tvrdi Braun. „To opisuje način na koji je biljka bila odgajana, ali prodavci pod tom etiketom ipak svode strašno komplikovan proizvod na samo par reči teksta.“ Isto važi i za vrlo široke odrednice kao što je „kuš“, popularni Avganistanac. Po Braunu, od ove etikete specijalne efekte očekuju isključivo Amerikanci. „Britanci, poređenja radi, obično misle da je skank nešto posebno“, objašnjava on. „Sama kuš etiketa ne garantuje ama baš ništa. Sve zavisi od toga kakva je tačno genetika biljke, i kako je bila odgajana.“

Ukratko rečeno, nemojte se previše opterećivati ako vam je prvi put. Da kupujete svoj prvi strip, ne biste mnogo razmišljali o tome u kom je kolekcionarskom stanju. Strip bi za vas kao novog čitaoca bio samo strip. Bitno je da vam se čini da je kul, a ne šta tamo neki stručnjak kolekcionar misli.

Šta da očekujem od prvog pokušaja?
Prvih par puta, najbolje je krenuti polako. „Ništa bong, ništa ceo blant“, savetuje Majkls. Po njemu je najbolje da podelite džoint ili vejp pen u društvu, samo dim-dva i bez mnogo zadržavanja. „Tek ako ne osetite ništa posle petnaest-dvadeset minuta, probajte još malo. Kao i sve ostalo, telo će se postepeno navići pa ćete s vremenom ustanoviti koliko vam šta odgovara.“

Efekti variraju. Nekome se prispava, neko oseti euforiju, neko strah ili glad ili sve odjednom. „Imajte u vidu da bi vam druga sorta kanabisa sasvim lako izazvala bitno drugačije efekte“, kaže Braun. „Dakle, strpljivo; promenite ako vam ne prija.“

Reklame

Marihuana ume da nagradi strpljenje. Ko pokušava malo po malo i eksperimentiše, „pre ili kasnije osetiće promenu percepcije“, kaže Eliot. „Muzika će vam zvučati bolje i značajnije, hrana će imati jači ukus, TV i filmovi će vas opčinjavati. Posebno se oseti skok u kvalitetu kod zajedničkih iskustva kao što su razgovor ili seks, ako imate pravog partnera.“

U čemu je razlika kad se trava puši i kad se jede? Kako šta deluje na telo?
Uglavnom je stvar ukusa u pitanju. Nekima prija ritual pušenja, a i tako postoje razni načini da se dim unese u telo, da li kroz ruku ili kroz vodu, različite rizle, pajpovi, improvizovani uređaji. (Oni među nama koji su počeli da vare još u prošlom veku kunu se u praznu konzervu od koka-kole.) Što se tiče jestivih varijanti, imate gumene bombone, žvake, pastile, keksići, kolačići, kapsule, pića, sprejevi, lizalice, rastvori. Postoje i egzotičniji vektori konzumacije, na primer analne supozitorije od kanabisa, ali za početak bolje je držati se usta.

Efekti su (manje-više) identični, razlika je samo u kontroli. „Pušenje deluje momentalno“, kaže Eliot, „pa konzument može preciznije da odredi sebi dozu“. Jedan dim, pa razmisliš koliko ti prija, pa ako nije previše intenzivno uzmeš još jedan. Ali kad se kanabis jede, dejstvo je značajno odloženo. Potrebno je da prođe vreme da bi ga želudac svario i jetra obradila, obično između 30 i 90 minuta. Sam efekat, kaže Eliot, je dublji i dugotrajniji. „Za razliku od duvanja koje te drži sat-dva, ovako ume da potraje četiri do šest sati.“

Reklame

Šta ako se desi da pomešam kanabis bombonice sa onima koje jedu moja deca?
Opreznost je vrlina. Nadamo se da ne gutate nasumice sve što vam padne pod ruku, a isto bi trebalo da važi i za ljude iz vašeg okruženja. Dešavalo se da se deca naduvaju od slatkiša za koje nisu ni znala da sadrže kanabis; na primer, nedavno je zabeležen slučaj u Albukerkiju gde je devetogodišnja unuka podelila sa društvom dedine gumene bombone, koje je on dobio na recept protiv bolova. Deci nije bilo ništa, samo su se malo kikotala, ali potencijalno je moglo svašta da se desi. Ako izaberete bombone, držite ih na bezbednom mestu.

Da li je bolje da izbegavam jestive varijante? Zvuče nepotrebno komplikovano.
Dobar su izbor ako koristite kanabis protiv bolova, jer je efekat nešto jači i duže traje. Ali i za rekreativnu upotrebu, samo treba biti informisan i diskretan. Jedite manje doze od onih koje inače pušite – pet do deset miligrama THC početnicima preporučuje Oregon Responsible Edibles Council. Ako vas ne odvede gde ste krenuli, „nastavite sutra“, kaže Braun. „Najčešće se problemi javljaju ako korisnik ne sačeka da počne da deluje nego nastavi da jede, pa posle celu noć ne može da dođe sebi.“

Šta je tačno vejping, i da li je to bolje od pušenja?
Vejping je u principu podgrevanje marihuane bez sagorevanja. Udiše se izmaglica umesto dima. Slično je kao da koristite bong samo bez upaljača, i ne izaziva kašalj, i odeća vam posle ne smrdi na travu. Mič Erlivajn (Understanding Marijuana: A New Look at the Scientific Evidence), psiholog sa Univerziteta Države Njujork u Albaniju, kaže da je vejping „definitivno zdraviji od klasičnog pušenja. Laboratorijski je utvrđeno da se uz vajping ređe javljaju simptomi bronhitisa, i zadržava veći kapacitet pluća“. Ljudi se tako bolje osećaju: istraživanje iz 2014. pokazalo je da redovnim korisnicima više odgovara kad puše vejp pen nego klasični džoint. Ukratko, ove elektronske cigarete sa marihuanom praktično je nemoguće zloupotrebiti. Evo par opcija danas popularnih na tržištu.

Reklame

Ako je u mojoj državi legalno da kupim travu, onda mogu da pušim gde god hoću?
Nažalost, ne. U svim državama, javna konzumacija je prilično ograničena. Nedozvoljeno je zapaliti na koncertu, na pijaci, na dečijoj predstavi…

Ali video sam da u Kaliforniji ljudi puše na sve strane.
Ako puše, onda krše zakon. Kazne su između 100 i 250 dolara. Ni javno pijanstvo obično nije dozvoljeno; ne biste valjda na autobuskoj stanici počeli da se nalivate pivom? Ako je odgovor potvrdan, nadamo se da biste bar bili oprezni i to radili diskretno.

Da li je moguće navući se na travu?
Moguće je, ali se retko dešava. Erlivajn kaže da se „kod između 4% i 9% redovnih korisnika javljaju simptomi zavisnosti, kao što su povećana tolerancija ili smanjena sposobnost za funkcionisanje u društvu.“

A rak pluća? A srčani napadi?
UCLA istraživanje iz 2013. pokazalo je da ne postoji korelacija između marihuane i raka pluća. Pulmonolog Donald Taškin, glavni autor studije, navodi da potencijalno „postoje i neki zaštitni efekti“. Što se tiče srca, 2017. godine je utvrđeno da se redovni pušači izlažu riziku od povećanog krvnog pritiska, ali tu se metodologija dovodi u pitanje. (Svako ko je ikad probao travu tretiran je kao redovni pušač.)

Kako kaže Erlivajn, „Pre ili kasnije, nekog pripadnika Bejbi Bumer generacije ubiće srčani udar, i naći će mu ostatke THC u krvi. I kanabis i srčana oboljenja izuzetno su česte pojave pojedinačno, korelacija od dva-tri slučaja godišnje bila bi puka slučajnost. [Ipak] ako imate problema sa srcem i ne smete dozvoliti da vam otkucaji odu preko 90, izbegavajte marihuanu.”

Šta ako me uznemiri moguća prekomerna doza? Da li da se obratim lekaru?
Svi stručnjaci koje smo pitali kažu nam da ne postoji tolika doza zbog koje treba ići kod lekara. „Poseta hitnoj pomoći traćenje je i vremena i novca“, tvrdi Eliot. Čovek u belom mantilu moći će samo da vam kaže da je sve OK, da nećete umreti. „Eventualno može da vam da sedativ i kaže vam da se dobro ispavate“, dodaje Braun.

Erlivajn kaže da „antihistamin i crtani filmovi najbolje pomažu kod panike koju izazove marihuana“. Bolje sprečiti nego lečiti, kaže on. „Loša iskustva najređe se dešavaju kod ljudi koji krenu polako i sačekaju da biljka počne da deluje. Ali ako vam srce stvarno lupa i plašite se ozbiljnih srčanih poremećaja, neka vas neko ipak odvede u bolnicu.“

Najprostije rečeno: Marihuana vas neće ubiti. Tehnički je nesposobna da to učini. „Teoretski, pušač bi morao da unese skoro 750 kilograma marihuane za samo 15 minuta kako bi izazvao smrtonosno dejstvo“, navode podaci DEA iz 1988. Ako planirate da baš toliko konzumirate za četvrt časa, ime vam je Kit Ričards i smrt vas više ne plaši. Ali ako ste jedan od nas običnih smrtnika, nema šanse da sebi nanesete ozbiljne zdravstvene probleme ma koliko popušili u jednom cugu.