FYI.

This story is over 5 years old.

Igra prestola

Finale „Igre prestola“, sve same kite i zidovi

Zima je stigla!
Sve fotografije: HBO

U animiranoj špici sinoćne epizode „Igre prestola" nije bilo novih gradova, sela, zaseoka, zamkova, ili hramova i to iz vrlo dobrog razloga: Gde smo bili, bili smo. Mnogo toga nam je prikazano u previše malom vremenskom periodu, pa su nam očekivanja opala. Već smo videli sve što vredi videti. Malo je već zahladnelo ove jeseni, ali to je zato što nam se bliži večna zima. Bilo je ovo finale pretposlednje sezone „Igre prestola", što znači da imamo još malo manje razloga da se radujemo budućnosti.

Reklame

Lepo kaže Džejmi Lanister na početku epizode „Zmaj i vuk" - sve se vrti oko kite. Ali ko zastupa obeskurčene? Eno, Tirion Lanister vodi vojsku evnuha do kapije Kraljeve luke gde zahteva kraljevsku audijenciju. Kad Džon Snežni uoči prenaseljenu metropolu, pita se „zašto li ljudi žive u takvim gradovima", a Tirion odgovara „odlični su bordeli". Ali takvi porivi ne pokreću i mrtve.

U međuvremenu u potpalublju nešto reži. Nije to samo zombi sa severa kojim se ima dokazati pretnja klimatskih promena: režimo i mi u svom kavezu, željni prilike da najzad glavne likove vidimo u istom okruženju. Evo i te zmajevske jame gde se tri monarha – Džon, Sersei, Deneris – najzad sreću pod vrelim suncem Vesterosa.

Ima svakakvih propratnih scena, Tirion i njegov bivši štitonoša Podrik, Bron i Tirion, Brijena i Pseto, plus najava dugo očekivanog letnjeg obračuna, Pseto i Planina. (Potvrđeno, jebote. Get hype.) Deneris naravno stiže dramatično na leđima jednog od dva preživela zmaja. Harmoniju kvari poslušni pirat Juron vicevima na račun patuljaka. Nije u redu, Jurone! Kvariš nam scenu. Dakle, najzad smo nekako pohvatali da se radi o pregovorima između „grupe ljudi koje jedne drugu ne vole", sa idejom da se udruže i suprotstave nadolazećoj vojsci mrtvih.

„Da vam pokažemo nešto", kaže Tirion a Pseto donosi zombija zarobljenika samo da bi ga temeljno saseckao i dokazao tvrdnju Džona Snežnog: „Samo je jedan rat svetski rat."

Reklame

Tu Juron odluči da odjebe, a Sersei pristane da pristupi koaliciji za spas čovečanstva… samo da bi Džon napravio problem ističući da se on jednoj kraljici već zakleo na vernost i da je to Deneris. Ova blentava lojalnost čitav dogovor pokvari, pa ostaje još samo da Brijena i Džejmi porazgovaraju i slože se - „jebeš lojalnost". To i ja mislim. Ako svi treba da se borimo za Džona, bolje neka nas pojedu zombiji. Stvarno je nemoguć. Tirion kao i obično postavlja pravo pitanje „Da li ti je ikad palo na pamet da bi mogao ponekad mogao i da slažeš nešto?"

Pretpostavljam najgore

Pitanje: kome pripada parče kosti koje Deneris miluje dok grdi Emo Džona? Znamo da nije zombi jer smo videli da se oni raspadaju u dodiru sa opsidijanom, ne deluje dovoljno zmajevito, znači ostaje mogućnost da u toj areni leže ljudske kosti onako bezveze, niko ne zna ni čije ni zašto? Moram da priznam da mi nije zasmetalo kad je Deneris iskreno rekla „Moj je zmaj dao život da bismo ovde bili", a ni Tirion „Primarni problem je to što smo najebali". Svi znamo da nam nema spasa, ali vozi dalje.

Tirion tu kreće da ubeđuje Sersei da se pridruži koaliciji. Tokom razgovora pitamo se da li će ga Planina skratiti za glavu ili će se ugušiti od otrovnog vina. Reklo bi se da je uspeo, Sersei se ipak složila da pošalje svoju vojsku protiv mrtvih, pre svega za dobrobit svog nerođenog deteta. I kao sve je u redu u svih Sedam kraljevstava, osim što naravno nije, i niko ne zna zašto bi Tirion naprasno poverovao da će Sersei održati reč. Zar nije bila spremna da uzurpira svog rođenog sina, zar nije prouzrokovala najveći deo svih sukoba u ovoj seriji?

Reklame

Ali setimo se ipak i Maloprstog, pravog zlikovca iz senke koji je sve ovo aranžirao. Serija ga je naizgled zaboravila, srezala mu status preko svake mere. Samo sedi u hladnom Zimovrelu i tvrdoglavo pokušava da zavadi preostale mlade Starkove. Slušamo ga kako laže Sansu (iako je savet da se drži najgore moguće pretpostavke kad u nekog posumnja generalno dobar), ideja je da će preko starije sestre dohakati mladoj ubici i vidovitom bratu Branu. Ali naravno, nema šanse da se bilo šta slično desi, nismo makovo mleko sisali pa da u to poverujemo.

Sansa naredi da se Petir Beliš pogubi, Arja tu naredbu izvrši, i kao treba da osetimo neku satisfakciju. Ja priznajem da nisam bio zadovoljan. Ni na kakvo suđenje to nije ličilo. Ubili su čoveka koji je krenuo sa dna, pa ubijao, zavodio, izdavao, podvodio, obmanjivao i plagijarizovao sve do vrha. Nije mu bilo lako. Ovaj Stirpajk među Gormengastima je zaslužio efektniji kraj, i bolji i gori. Ko će sad da fitilji brkove i vezuje nesrećne devojke za šine pred voz?

Izdajnik ili idiot

Ali to nije sve. U Zmajkamenu Džon vodi neprijatan razgovor sa apsolutno omiljenim likom svakog gledaoca, Teonom Grejdžojem. Ovaj priznaje svoje zločine, čak i kad ga Džon optuži za najteži mogući zločin – neodlučnost. Nije lako biti vođa, kaže on, svi mi pravimo greške, ali niko tako teške kao ti. Možda bi razvoj Teonovog lika mogao da bude bolji, pošto već četiri sezone čeka iskupljenje u časnoj pogibiji. Život mu je kazna. Muškost, tvrdi nam se, ne leži u ponosu, a možda čak ne ni u penisu. Kad neposlušni Gvozdenjak pokuša da šutne Teona u muda, shvata da je ovaj bezmud ali tvrde lobanje. Pošto se najzad izborio za kakvu-takvu vlast, Teon pada na kolena, i neka ga. Dalje sigurno plovi samo ga razočaranju.

Ostatak epizode ide manje više po ključu, pa je predvidivost glavna zamerka ovom epskom finalu. Mnogo su nam dali, kako možemo da kukamo da smo sve znali unapred? Bren i Sem, dva štrebera, prepričavaju jedan drugom Džonov rodoslov i dele flešbek. Najzad se otkriva da je Džon Snežni, naravno, Egon Targarjen, tajni potomak leda i vatre, pravi prestolonaslednik Vesterosa. To pomalo komplikuje scenu seksa na brodu koja sledi, za nas više nego za njih. Ne zaboravimo da svi koji se raduju konačnom smuvavanju dvoje protagonista u stvari navijaju za incest. To nam uživo objašnjavaju Sem i Bren dok ono dvoje opšte, što narušava iluziju. Tirion kao da ih čuje dok gleda brodsko pamprčenje pa zatim okreće svoje tužne pseće okice ka nama iza kamere.

Reklame

A u Kraljevoj luci Sersei priznaje Džejmiju da veruje da čudovišta postoje ali je za to nije briga. Eto priznanja svih naših sumnji u ljude na vlasti: znaju oni dobro šta je istina, samo se prave. Nije im stalo do posledica koje ćemo mi pretrpeti, samo ih zanima da li će se oni nekako ipak izvući. Džejmi to shvata i odlazi herojski da se iskupi, u inat svojoj sestri, ali taj čin je dosta okasnio. Trebalo je da shvati kako stvari stoje pre jedno tri sezone. Sad je vojska mrtvih već na pragu, Zid je srušen, zombi nam je pred vratima, a sledeću epizodu moraćemo da čekamo možda čak do 2019. godine. Daće bogovi, stari i novi, da to ipak nekako dočekamo.

Još na VICE.com:

Deneris Targarjen nije heroina 'Igre prestola'

Pogledajte audicije glumaca za uloge u "Igri prestola"

Kako reaguju ljudi kad im kažeš "Džon Snou je budala"