FYI.

This story is over 5 years old.

vesti

​Zagađenje preti kitama polarnih meda

Najnovije istraživanje pokazalo je da zagađenje utiče na reproduktivni sistem belih medveda.

Foto: Alan Wilsonvia Wikipedia

Ljudi su se baš potrudili da sjebu polarne medvede, zar ne? Strpali smo ih u ograđene prostore i snimali filmove o njima, smejući se od srca dok izvode svoj bolni valcer ludila. Otopili smo im prirodno stanište dok nije postalo pejzažni ekvivalent saća. Dozvoljavamo ljudima (u Kanadi) da ih koriste kao mete za odstrel zato što im je zabavno i jer se od njih prave lepi tepisi.

Uprkos svemu, uvek ste mogli da računate na to da će njihove krznene erekcije ostati pošteđene beskrajne ljudske gluposti.

Reklame

Tako je bar bilo — kao što ste mogli da zaključite iz ovog uvoda — sve do sada. Novo istraživanje danskog Univerziteta u Arhusu pokazuje da visok nivo PCB-a, iliti polihlorovanih bifenila (karcenogenih jedinjenja korišćenih u pregršt industrijskih procesa sve dok konačno nisu zabranjeni 2001. godine) imaju štetne posledice po gustinu bakuluma polarnih medveda. Bakulum je kost koju možete naći u penisu mnogih životinjskih vrsta, uključujući slepe miševe, ježeve, mačke, pse i morske lavove.

Istraživanje je pokazalo da postoji velika verovatnoća da hemikalije poput PCB-a koje ometaju endokrine funkcije štetno utiču na gustinu koštanih minerala, zbog čega, zastrašujuće, "osiromašenje BMD-a [gustine kostiju] u penisnoj kosti može dovesti do povećanog rizika izumiranja vrste zbog nemogućnosti parenja i naknadne oplodnje usled slabe penisne kosti i rizika od njenog naprsnuća."

Iako neuniformnost bakuluma kod sisara znači da je njegova precizna funkcija nejasna, svakom ko ume da zaškrguće zubima ne bi trebalo biti teško da zamisli krajnji neizdrživi bol koji bi izazvalo naprsnuće na jednom takvom mestu.

Da bi sakupili podatke, tim naučnika napravio je rendgenske snimke bakuluma 279 polarnih medveda kako bi utvrdili gustinu njihovog kalcijuma svuda gde je poznat nivo EDC-a (hemikalija koje ometaju endokrine funkcije) širom brojnih arktičkih oblasti.

Iako se prosečnom polarnom medvedu ne bi baš dopalo da mu radoznali naučnik prčka po međunožju — pa čak ni naučnik sa najčasnijim namerama — sakupljanje podataka, nažalost, bilo je mnogo lakše nego što bi trebalo. Bakulum polarnih medveda kao trofej čuvaju lovci koji su ih ubili iz "sporta" ili opstanka, tako da je bilo depresivno prosto pronaći uzorke za testiranje i, sa njima, dokaz još jedne jasne i neposrednije opasnosti po medveđu populaciju.

Reklame

"Rezultati istraživanja ukazuju na to da bakulum može da se skupi i postane krhkiji što je koncentracija ovih industrijskih hemikalija veća", rekao mi je šef istraživanja doktor Kristijan Sone. Ovi zagađivači prirodno gravitiraju višim geografskim širinama i hladnijem arktičkom vazduhu od ekvatorijalnih oblasti u kojima su nastali. Uticaj njihovog koncentrisanog zadržavanja, zajedno sa sporim procesom truljenja, dodatno je pogoršan aktuelnom štetom koju čine klimatske promene kao što je smanjenje staništa.

"Retko viđamo bakulum sa znacima naprsnuća, ali to bi moglo lako da se desi", rekao je Sone, "naročito pošto medvedi pate od energetskog stresa [oskudice hrane] zbog smanjenja arktičkog leda."

Bakulum morža. Verovatno ne toliko velik kao u polarnog medveda, ali imate predstavu. Foto: Didier Descouens via Wikipedia

Upravo ova mešavina faktora predstavlja najpogubniju pretnju po medvede. "Medvedi moraju da zahvataju sve dublje u svoje zalihe u kasnim periodima posta", rekao mi je doktor Endrju Derošer, naučni savetnik pri Polar Bears International i profesor biologije na Univerzitetu u Edmontonu. I dok mršaviji medvedi sagorevaju zalihe sala zbog nadprosečnog posta, "ostatak zagađenja se oslobađa i cirkuliše na većim visinama. To znači da mečići koji sisaju mleko dobijaju veće doze zagađanja, a da su medvedi koji ne doje izloženi većem stepenu zagađenja."

Sone navodi da je u igri možda još jedan faktor. "Niko ne zna zašto medvedi i drugi sisari poput foka imaju bakulum, ali znamo da se on povećava sa rastom geografske širine", rekao je on.

Reklame

Son i njegove kolege su 2006. objavili studiju o medvedima sa Istočnog Grenlanda u kojoj su pronašli posledičnu vezu između ovih zagađivača i testisa i penisa ispodprosečne veličine. "Veličina jeste bitna kod polarnih medveda", rekao je Son, "jer što su medvedi na višoj geografskoj širini, veličina bakuluma bi mogla da ima funkciju parenja koju ometa PCB. Stoga bi visok stepen zagađivača mogao da utiče na uspeh reprodukcije, baš kao i naprsnuće i deformacija bakuluma i, samim tim, penisa."

Ovo je samo deo već postojećeg depresivnog štiva o polarnim medvedima. Prošle nedelje je Univerzitet u Lidsu objavio rezultate istraživanja koji pokazuju kako se udaljena ledena polarna kapa u Svalbardu smanjila za čitavih 50 metara od 2012. godine, a u novembru je studija koju je sproveo časopis Ecological Applications pokazala da broj polarnih medveda u oblasti Boforovog mora pao za vrtoglavih 40 odsto od 2000. godine.

"Nepremostivi problem koji svi ignorišu u slučaju polarnih medveda i mnogih drugih životinjskih vrsta i dalje je opasnost od klimatskih promena", rekao mi je Džef Jork, direktor za očuvanje pri Polar Bears International. "Očekuje se da će primarna pogonska sila pokrenuti niz drugih lančanih efekata, od izmene i gubitka staništa, do selidbi i, na kraju, pada broja populacije. Toksini kao što su PCB koji ometaju endokrine funkcije, zajedno sa bolestima, dva su potencijalno značajna nepredvidiva faktora u klimatskoj slagalici. Istorijski gledano, nijedan nije bio značajna pretnja za polarne medvede, ali to bi preko noći moglo da se promeni."

"Ne verujem da je uticaj zagađenja na gustinu kostiju direktna opasnost po opstanak polarnih medveda kao vrste u ovom trenutku — po ovu vrstu glavna pretnja ostaju klimatske promene", složio se Derošer. "Ali postoji velika verovatnoća sinergije klimatskih promena i zagađenja. Tu dodajte potencijalne promene usled širenja bolesti i parazita koje ide s otopljavanjem kao nove vektore i domaćine — i zabrinutost samo raste."

Sone jezgrovito povezuje zaključke svoje studije sa postojećom brigom za očuvanjem: "Gladujete. Za to vreme, vaši polni organi i reproduktivno zdravlje su, baš kao i vaš imunološki sistem, potpuno sjebani."

I tako, nakon svega što smo već uradili polarnim medvedima – bolesti, gubitak staništa, paraziti, oskudica u hrani i čisto ubistvo — sada kao da prosto želimo dodatno da im se naguramo i šutiramo ih dok su na kolenima darujući im sićušne lomljive medveđe kite i beskorisna mala medveđa muda. Polarni medvedi: ljudi vam definitvno duguju jedno vraški veliko izvinjenje.