FYI.

This story is over 5 years old.

Vice Blog

Borci za mentalno zdravlje Instagrama

Kesi samo deluje kao obična devojka. Svoj život beleži na svom Instagram nalogu na kome ima više od 10 hiljada pratilaca, od čega se najveći broj takođe bori sa nekom vrstom mentalnog poremećaja.

Kesi (21) jedna od članica zajednice "Borci za mentalno zdravlje" sa Instagrama

"Zamisli da je tvoje telo automobil. Svi ljudi u automobilu mogu da voze, ali samo jedna osoba može da kontroliše automobil. Ako sediš napred, možeš da komuniciraš sa vozačem, ali ljudi koji sede pozadi su nekako udaljeniji i vozaču je teže da komunicira sa njima. Moguće je menjati mesta u kolima kad god i bez prethodnog upozorenja. Ovaj autobomil je moje telo. Tako izgleda kada imaš disocijativne poremećaj ličnosti (DPL)", objašnjava mi Kesi.

Reklame

Ona ima 21 godinu i na mnogo načina liči na svaku drugu devojku iz Škotske. Voli da ofarba kosu u ljubičastu ili plavu boju. Sebe opisuje kao "etničkog vegana". Voli da peva, svira gitaru i u dugoj je vezi sa svojom devojkom Fi. Samo što Kesi nije prosečna dvadesetjednogodišnjakinja. Živi u bolnici. Tamo je provela veći deo svog života boreći se sa anoreksijom, DPL simptomima, simtominama opsesivno-kompusivnog poremećaja i samopovređivanjem. Svoj život beleži na svom Instagram nalogu na kome ima više od 10 hiljada pratilaca, od čega se najveći broj takođe bori sa nekom vrstom mentalnog poremećaja. Ove devojke sebe često nazivaju "BMZ – borcima za mentalno zdravlje", zajednica koju se oformile na Instagramu im pomaže da se nađu jedna drugoj u borbi sa najrazličitijim mentalnim problemima.

"Međusobno razumevanje i empatija u najrazličitijim situacijama je verovatno najbolja stvar u našoj zajendici", objašnjava Dejsi, devojka koja se oporavlja od anoreksije i koja je postala član zajednice u oktobru 2013. godine. Obično se dešava da ljudi koji pate od poremećaja u ishrani pretražuju interent tražeći odgovore. Nije neobično da ljuid koji pate od anoreksije provedu sate opsesivno razlišljajući o hrani. Ista stvar se dešava i ljudima koji su počeli sa nekom vrstom oporavka, oni često sebe opisuju kao "same" ili "neshvaćene" u borbi sa stanjem u kome se nalaze.

"Mislim da sam bila svesna toga šta mi se dešava, tada sam počela da pretražujem heštegove "anoreksija" i "oporavakodanoreksija" da bih pronašla ljude koji prolaze kroz istu stvar", objašnjava Dejzi dok mi priča kako se pridružila grupi.

Reklame

Nakon što je zapratila nekoliko Instagram naloga ("uglavnog devojaka") posvećenih poremećajima u isthrani, Dejzi je napravila sopstveni nalog i počela da objavljuje fotografije svojih obroka.

Mentalne bolesti često podstiču same seme, jer ljudi koji ih imaju često nemaju predstavu o svom stanju. Zato mišljenje drugih ljudi može da bude neproceljivo kako bi ih podstaklo da oporavak započnu na efikasan način. Jako je dobro da ljudi na početku oporavka provode vreme sa ljudima koji imaju istih ili sličnih problema. Zato tretmani metalnih poremećaja obično počinju grupnom terapijom – kada vidimo druge kako se bore i sami postajemo motivisaniji. Dejzi kaže da je, kada je videla druge devojke kako se bore sa istim stanjem, dobila ogromnu dozu motivacije. Ali, pomoglo joj je i to što je i sama postala primer drugima. I dalje dobija gomilu poruka od ljudi iz online zajednice koji joj zahvaljuju na pomoći na početku oporavka.

"Emotivno se vežeš i investiraš u ove ljude. To može da bude i dobra i loša stvar", kaže Dejzi.

Kesi svoj Instagram profil vidi ne samo kao sredstvo koje pomaže njoj i ljudima u zajednici da se oporave, već i kao ogledalo koje joj govori u kakvom je stanju. DID je relativno neistražino stanje koje se ranije nazivalo sindromom mnogostrukok identiteta. Kesino stanje je takvo da ona u sebi ima osam različitih ličnosti, koje imaju od četiri do26 godina. Zavisno od toga koja ličnost je kontroliše u kom trenutku, sadržaj onoga što objavljuje na svom Instagram profilu će se menjati.

Reklame

"Zamislite da vam neko hakuje profil i da nađete objave koje nikada niste napisali, takav je osećaj. Naravno, ja znam da sam sama napisala tu objavu", kaže.

Kesi kaže da joj je zajednica pomogla da se izbori sa simptomima DID poremećaja

Ponekad brine da će neki od njenih raznih identiteta objaviti nešto neprimereno, međutim, svoj profil vidi kao "dobar način da prati šta joj se dešava". Pretpostavlja se da DPL nastaje zbog trauma iz detinjstva koje su se ponavljale - osoba koja pati od ovog sindroma koristi disocijativni aspekt kako bi se svesno "ja" odbranilo. Psiholozi veruju da, ukoliko odrasla osoba doživi veoma traumtaično iskustvo, rezultat toga može biti trenutni posttraumatski stresni poremećaj. Kada deca dožive traumatično iskustvo, veća je verovatnoća da će pokazivati simptome DPL-a u detinjstvu, ali i kasnije kada odrastu, moguće zbog upotrebe mašte kao mehanizma koji razvija strategiju kopiranja.

"Imam crne rupe u sećanju i delovi mog života jednostavno nedostaju. Često imam osećaj da sam van sopstvenog tela i da i da gledam samu sebe", kaže Kesi.

Smatra se da svega 0.1 do jednog procenta ljudi pati od ovog poremećaja i da su vrlo izolovani jer se boje da, ako bi opisali kako se osećaju, im niko ne bi verovao. U grupi "boraca za mentalno zdravlje" ovo stanje je i dalje relativno retko, međutim, postoje ljudi koji se nose sa njime i koji jedni drugima pružaju podršku i razumevanje koje bi teško našli na drugom mestu.

"To je stanje koje ljudi često ne razumeju ili interpretiraju na pogrešan način, tako da je povezivanje nas koji ga imamo od velike važnosti. Sam Bog je učinio da ostvarimo kontakt i podržavamo jedni druge, jer ljudi u "realnom životu" ne znaju uvek kako da odgovore na naše različite identitete, naočito mlađi ljudi", kaže.

Reklame

Brine da bi neki ljudi mogli da pogreše i pomisle da je neke objave nanapisala ona, jer je njeno stanje veoma kompleksno.

"Koliko god moji različiti identiteti i ja delili isto telo, to je osam ralzičitih osoba", objašnjava.

Nakon što je dugo pratila Instagram naloge posvećene oporavku od poremećaja u ishrani, Dejzi je napravila svoj nalog gde objavljuje fotografije hrane koju jede

Iako je Instagram zajednica od ogromne pomoći za neke od ljudi njoj, za druge može biti potecinajlno štetna. Nakon kontraverzi sa pokretom "proanoreksija" i opsesije zdravom hranom, Instagram je uveo zvanični pravilnik koji služi da zabrani naloge i heštegove koji promotivišu bilo koju vrstu samopovređivanja, uključujući i provisanje poremećaja u ishrani. Za zajednicu ljudi obolelih od mentalnih bolesti, tanka je linija između oporavka na internetu i opasnosti koje vrebaju u vidu promocije i podržavanja poremećaja. Poremećaji u ishrani u svojoj osnovi imaju takmičarsku crtu i kada se grupa koncentriše na "proveravanje tela" i krene sa objavljivanjem fotografija hrane, lako je videti da ovakve grupe mogu da odmognu.

"Provodila sam nezdravo mnogo vremena na Instragramu. Sva hrana koju bi unela u sebe je morala da bude aranžirana, uslikana i objavljena. Postalo sam prilično opsednuta time", kaže Dejzi.

Seća se da je, kada se prvi put pridružila Instagram zajednici, prva stvar koju je primetila bila da su svi ljudi na profilima imali sledeći opis: "najveću težinu, najnižu, trenutnu i idealnu". Primetila je i da svako koristi frazu "Kralj-kraljica" određene hrane. Kesi se seća istih stvari i kaže da je potrebno biti pomalo sebičan kada se radi o sopstvenom oporavku. Ona prati naloge za koje misli da mogu da je motivišu , a redovno otprati one za koje pomisli da su iza njih ljudi koji se suštinski ne oporavljaju.

"Ovde sam da bih podržala druge na način na koji oni podržavaju mene, a to znači da moram da biram bitke koju treba da bijem", kaže.

Za sve ove ljudi dođe vreme da napuste zajendicu. Deo oporavka je i momenat kada osete da više nema potrebe za podrškom drugih ljudi. Dejzi i dalje ima Instagram profil, ali ga sada koristi samo kao svoj lični nalog.

"Drago mi je da više nisam deo zajendice, jer mi je izlazak iz zajednice dozvolio da se oporavim do stepena do kog ne bih mogla da sam ostala. Došla sam do tačke gde osećam da više nema ničeg što bi moglo da me vrati korak nazad", kaže.

Pratite VICE na Facebooku, Twitteru i Instagramu