zabava

Sa Dejanom Vučetićem Vučom o stvaralaštvu, evoluciji i muzici kao slici društva

U novom Podcastu, Galebov gost je nekadašnji frontmen Darkvuda, Dejan Vučetić - Vuča.
Vuča u Vajsu
Vice Srbija

Dejan Vučetić Vuča je široj publici poznat kao frontmen grupe Darkwood Dub, ali se njegova profesionalna zanimanja ne svode samo na jednu grupu. Pored toga što je jedan od osnivača Darkvuda, Vuča je takođe i dizajner, strip crtač i sveukupno likovni umetnik. Takođe se bavi i ikonopisom. U poslednjih nekoliko godina pokrenuo je projekat koji nosi naziv Minilinija koji je skoro izdao svoj prvi album. U pitanju je projekat koji on naziva anarhističkim, jer u potpunosti pokušava da izbegne sve postojeće matrice i poslovne modele industrijalizacije muzike. S obzirom na to da se danas muzika tretira kao roba koja treba da zadovolji neke potrebe u narodu i time se hrane samo najniže strasti, iz nje se negde isključuju oni viši, umetnički zahtevi i ono što nam je muzika donosila odvajkada. Od ritualnog, transcedentnog, pa do angažovanog, društveno, moralno i etički. A nekada samo kao umetnost, umetnosti radi.

Reklame

Ovaj projekat predstavlja nešto što je u osnovi plesno, poput deep house varijante na nekih 123bpm, ali nije lišeno dub efekata, kao i tribalnih, negde primordijalnih elemenata koji stoje u oblandi ambijentalnog i time, pre svega, podseća na jedan eskapistički projekat koji za cilj ima iskoračivanje iz sive svakodnevice. Nekako melanholičan, ne vodi ka sentimentu, više ka inspiraciji. Sačinjavaju ga već poznati i ostvareni muzičari na srpskoj, pa slobodno možemo reći jugoslovenskoj sceni. U pitanju su: Boris Mladenović, poznat po mnogim projektima, od kojih je najpoznatiji, verovatno, Jarboli, potom DJ Rahmanee koji dolazi iz sveta jungle i dnb zvuka, zatim Vladimir Đorđević Vlaca na gitari, poznat po projektima Neočekivana sila i Lira Vega.

Sam projekat, s obizrom na to da izbegava svaku vrstu bestidne promocije i mehanizama koji se danas koriste u poslovnom delu muzičke kulture se oslanja isključivo na činjenicu da dobra pesma može da dođe do ljudi. Na međuljudski kontakt, njihov sud i želju da sa drugima podele ono što veruju da je dobro. Možda projekat time neće postati mejnstrim, ali će svakako doći do onog značajno manjeg broja ljudi koji muziku doživljavaju kao nešto važno u svom životu. O projektu Minilinija, ali i o širem društvenom kontekstu značaja muzike za jedno društvo, kulturu, pa i civilzacijski napredak razgovarali smo u sledećem podkastu. Ali na kraju balade, pre svega smo se dobro družili. Ovaj podcast možete slušati u audio formatu na našem Mixcloud kanalu ovde:

a VIDEO ovde: