FYI.

This story is over 5 years old.

Glupa pitanja pametnim ljudima

Da li mršavi ljudi imaju bolesti debelih

Malo me je štrecnulo iza levog rebra kad sam pročitala novo istraživanje koje kaže da ne morate da budete debeli da biste bili „premasni“.
Fotografija: Ivan Dinić

Više ni ne znam koliko puta mi je neka osoba rekla „blago tebi, ti si mršava" ili „ma baš tebe briga, ne moraš da vodiš računa šta jedeš" ili „ti ne moraš da vežbaš, nisi debela". Ne bih da te ljude krivim za svoju lenjost. Ali često mi to prolazi kroz glavu kad razmišljam o tome da ne moram da uložim ni trunku truda u sopstenoo zdravlje i navike, jer sam tripovala da mi to što nisam bucka stvara magični oklop koji me štiti od svih onih bolesti za koje se veruje da je glavni uzrok ta spoljna i vidljiva gojaznost.

Reklame

Naravno, imala sam i faze izrazite mršavosti gde su ljudi u polušali, i to obično neki koji nisu bliski davali sebi za pravo da me pitaju da li se drogiram.

Malo me je štrecnulo iza levog rebra, kao i svaki put kad brzo jedem i nagutam se vazduha, pa zamenim simptome gorušice sa infarktom, kad sam pročitala novo istraživanje koje kaže da ne morate da budete debeli da biste bili „premasni" što može negativno da utiče na vaše zdravlje. O fak, kakvo otrežnjenje, onaj pojedeni McChicken ipak može da me ubije, iako nemam deset kila više. Zapravo, u ovom istraživanju se navodi da u vodećim zapadnim zemljama je čak 90 odsto muškaraca, 50 odsto dece i 80 odsto žena premasno. Ovaj podatak nas je naterao da preispitamo svoje „brige" za gojazne ljude, koje često nepozvani smaramo da treba da smršaju „zbog zdravlja".

Izgleda da i mršavi ljudi mogu da budu „premasni" – da imaju količinu masnog tkiva koja uništava zdravlje. Posebno je problem ako smo mršavi i imamo stepenice sala na stomaku, to može da bude opasnije nego da smo komplet debeli, navodi se u ovoj studiji. Znači i mi spolja „suvonjavi" možemo da nakupimo toliko holesterola koji može da dovede do srčanog ili moždanog udara, oboljenja za koje se do sada (neopravdano) navodila gojaznost kao jedan od uzroka.

U strahu od potencijalne skorašnje smrti, jer sam kao mangulica – iznutra masna, iako to nije vidljivo, rešila sam da mi vezu mršavosti i zdravlja, kao i glavne zablude objasni Jasna Vujačić dijetetičarka-nutricionistkinja.

Reklame

VICE: Da li ljudi kad smršaju odjednom odmah postaju zdravi?

Jasna Vujačić: Kreatori brzih dijeta često daju ograde kojima jasno kažu da se one ne preporučuju trudnicama, dojiljama, dijabetičarima, osobama koje imaju probleme sa štitastom žlezdom, jetrom i bubrezima, kao i onima sa izrazito oslabljenim imunitetom. Šta vam to govori? Da su loše. Evo čemu doprinose: gubitak mišićne mase, dehidracija, usporavanje metabolizma, zamor, probavne tegobe, neuhranjenost, loše su za emotivno i fizičko zdravlje. Tako da naglo mršavljenje zapravo je loše za zdravlje.

Da li je hleb zaista najveći neprijatelj u ishrani koji uništava zdravlje i liniju, da li da ga izbacim?

Čuli ste da mnogi kažu da hleb goji. Hleb ne goji. Puno hleba goji. Što da izbacujete hleb iz ishrane, kad je (integralni) hleb dobar izvor ugljenih hidrata, vlakana i vitamina B kompleksa? Eventualno, izbacite beli hleb, a ubacite integralni ili mešani ražani hleb ili hleb od proklijalog zrna pšenice.

Mnoge izrazito mršave osobe ljudi često smaraju sa tim da su sto posto bolesni i da im nešto fali. Da li je mršavost odmah znak da smo u problemu?

Neki ljudi su prirodni mršavi, ali još uvek zdravi, pa pothranjenost prema BMI kalkulatoru ne znači automatski da imate zdravstveni problem. BMI kalkulatori obično ne uzimaju u obzir mišićnu masu u razmatranje, već samo visinu i težinu.

Međutim, postoje medicinska stanja koja mogu da budu uzrok mršavosti: poremećaji ishrane: anoreksija i ortoreksija, problemi sa štitastom žlezdom, celijakija: najteži oblik netolerancije glutena, kojeg većina nije ni svesna da ima, određene infekcije (na primer akutni ili hronični pankreatitis) mogu da izazovu ozbiljnu neuhranjenost, isto tako ne treba isključiti ni uticaj parazita, tuberkuloze i HIV-a / AIDS-a, dijabetes (uglavnom tipa 1) koji nije pod kontrolom, i rak - kancerogeni tumori uglavnom troše veliku količinu kalorija, pa kao posledica nastaje pothranjenost.

Reklame

Da li možemo "zdravo" da se ugojimo, ili jedino da se nalivamo pivom i prejedamo testom i slatkišima?

Ako želite da dobijete na težini, onda je veoma važno da to činite na pravi način. Neko će možda reći: „udri po krofnama, palačinkama, burgerima i pomfritom i zalij sve sa kolom". Da, to je jedno rešenje, ali tako ćete zasigurno dovesti i zdravlje u pitanje.

Neuhranjene osobe treba da postignu uravnoteženu količinu mišićne mase i potkožnog masnog tkiva, a ne gomilu nezdrave masti na stomaku (a kod žena i na kukovima). Neophodno je jesti zdravu hranu i voditi zdrav način života. Zdravo možete da se ugojite tako što unosite više kalorija nego što vaš organizam potroši, unosite više belančevina (proteina), unosite više ugljenih hidrata i masti i jedete najmanje tri puta dnevno, unosite više nutritivno i energetski jakih namirnica i koristite začine, bavite se fizičkim aktivnostima i naročito vežbama snage.

Foto via Flickr user jeffreyw

A je l' postoje neke još dodatne forice koje možemo da primenimo da se ugojimo?

Izbacite vodu pre obroka, to smanjuje apetit, ubacite dodatnu užinu, na primer pre spavanja, kad ste žedni umesto vode popijte punomasno mleko. Koristite veće tanjire – psihologija ozbiljno utiče na to koliko jedemo. Jedite prvo belančevine, na primer meso, a povrće na kraju. Nemojte da pušite - pušači u načelu imaju manju težinu od nepušača, a poznato je da odvikavanje od pušenja često dovodi do povećanja težine.

Reklame

A kako da se rešimo, i mi mršavi, tog opasnog stomaka, takozvanog „šlaufa" i „ljubavnih drški"?

Mnogi imaju problem sa čuvenim „šlaufom" i ne znaju kako da ga skinu. Pitanje „skidanja šlaufa" često dobijam od pacijenata koji dosta vremena provode na kancelarijskim poslovima. Odgovor ih uvek ne oduševljava: „šlauf" se skida istovremeno kada i ostale masne naslage u telu – promenom režima ishrane i obaveznom fizičkom aktivnošću.

Dakle, sačuvajte pare koje ste namenili za razne „stomak eliminatore" , neke elektrode ili pilulice, ciljno mršavljenje samo u predelu ovom ili onom jednostavno – ne postoji. Morate se fizički aktivirati. Kupite dobre patike i pravac u najbliži park. Ako je hladno, a u vašem gradu postoji neki mega market, idite tamo. Samo nek se šeta, ako niste za neku „energičniju" aktivnost. Sedeći način života ima svoje posledice, a jedini ispravan način da se tome stane na put je ovaj. Bez truda nema napretka.

Hvala Jasna, odoh po svoju porciju zelene salate dok još nije kasno!

Još na VICE.com

Biti ekstremno mršav je zapravo super

Zašto smo opsednuti hranom u Srbiji

Jeo sam nedelju dana kao Novak Đoković