tehnologija i nauka

15 ljudi je 40 dana živelo u pećini bez sunčeve svetlosti i satova kako bi izučili vreme

Učesnici su izgubili osećaj vremena kako su prolazile nedelje tokom multidisciplinarnog projekta pod nazivom 'Deep Time', koji je izučio ljudsku adaptaciju na ekstremne okolnosti.
​Image: "Deep Time"/Human Adaptation Institute
Fotografija: "Deep Time"/Human Adaptation Institute 

Petnaestoro ljudi je prošle subote izašlo iz pećine u Francuskoj, nakon što su prethodnih četrdeset dana proveli u njenim dubinama, bez svetlosti sunca, satova, ili kontakta sa spoljašnjim svetom.

Ovi volonteri bili su deo eksperimenta pod nazivom “Deep Time,” koji je dizajniran kako bi ispitao koncept vremena u ljudskom mozgu, i to u okruženju u kome nema hronoloških pomagala, ali i kako bi ispitao opštu adaptaciju grupe na život u izolaciji.

Reklame

U odsustvu prirodnih načina da se regulišu cirkadialni šabloni spavanja, mnogi od učesnika izgubili su osećaj za vreme kako su prolazile nedelje njihovog boravka u Lombrives pećini, ogromnoj i dobro istraženoj mreži podzemnih prolaza u jugozapadnoj Francuskoj, gde se odvijao ovaj eksperiment.

Učesnicima je bilo najavljeno da se eksperiment uskoro završava u petak, kako bi se mogli pripremiti za izlazak narednog dana. Ovaj projekat vodio je Kristijan Klot, istraživač i osnivač neprofitne istraživačke grupe pod nazivom Human Adaptation Institute, i upravo je on bio među onima koji su aplauzom pozdravili učesnike i članove tima kada su se ponovo vratili na svetlost dana u pola jedanaest pre podne po lokalnom vremenu 24. aprila. 

"I tu smo! Izašli smo nakon četrdeset dana”, rekao je Klot, a prenosi Associated Press. “Za nas, ovo je pravo iznenađenje… u našim glavama, u pećinu smo ušli pre trideset dana.”

Volonteri u ovom istraživanju imali su između 27 i 50 godina, i to je bilo sedam žena i osam muškaraca, uključujući i Klota. Ovaj tim morao je da prođe mentalne i fizičke procene pre nego što su izabrani da učestvuju u ovom projektu, a svako id njih imao je zadatke za ovaj period od četrdeset dana, počevši od 14. marta. Učesnicima su bili obezbeđeni hrana i oprema, ali su vodu morali da piju iz pećine.

Reklame

Neki od volontera imali su iskustva koja su bila relevantna za ovu ekspediciju u pećinu, uključujući i medicinske stručnjake i eksperte za istraživanje predela, ali su u grupi takođe bili i jedan juvelir, jedan poslovni analitičar, kao i PR stručnjak jedne kompanije iz oblasti odbrambene industrije. Ideja je bila, kako piše na sajtu projekta, da se napravi raznolika grupa koja odgovara svakodnevnom životu.

Iako učesnici nisu bili u kontaktu sa spoljnim svetom, njihovi šabloni spavanja, ponašanja u društvu i vitalne funkcije nadzirane su od strane istraživača putem senzora koji su korišćeni tokom ovog eksperimenta. Volonteri su čak jeli i male termometarske kapsule kako bi se merila temperatura njihovog digestivnog sistema, sve dok nisu izašli iz pećine.

Medicinski testovi nastavili su se i nakon njihovog izlaska - učesnici su snimljeni magnetnom rezonancom u Parizu manje od 24 časa nakon izlaska iz pećine, piše na Fejsbuk stranici ovog Instituta. Kako bi se došlo do konačnih zaključaka ovog istraživanja biće potrebno vreme, ali mnogi učesnici podelili su svoje prve misli o periodu provedenom u pećini.

"Kao da smo pritisli dugme za pauzu," rekla je Marina Lankon, vodič za pešačke ture, prenosi AP. Lankon je dodala i da su osećaj sunca i zvukovi ptica osvežavajući, ali da joj ne bi bio problem da provede još vremena u pećini.

Ovaj projekat sproveden je uz podršku mnogih istraživačkih centara širom Francuske i Švajcarske, i jedan je od mnogih projekata koji su se bavili istraživanjem bihejvioralnih i medicinskih efekata koji na ljude imaju dugoročna društvena izolacija i ekstremno okruženje. Klot smatra da ovaj eksperiment može pomoći da se predvide izazovi dugoročnih podmorskih misija, kao i istraživanja dubokog svemira i interplanetarnog okrušenja, kao i adaptacija u slučaju “ozbiljnih klimatskih poremećaja”, stoji na sajtu ovog projekta.

“Naša budućnost kao ljudske vrste na ovoj planeti će evoluirati”, rekao je Klot. “Moramo naučiti kako da bolje razumemo način na koji naši mozgovi pronalaze nova rešenja, nezavisno od situacije.”