FYI.

This story is over 5 years old.

Svaštara

Ne izbacujte negativnu energiju u teretani, kaže novo istraživanje

Ako ste uznimereni ili nervozni, što sigurno jeste, teretana nije baš najbolja ideja, ma koliko se vama činilo suprotno.

Svako ko se trudi, zna koliko je teško ispratiti sve trendove zdravog života i postati snažan, zdrav, staložen, smiren, otporan na sve. Običnom smrtniku nije teško da se izgubi na putu od bezglutenske euforije do top pet najboljih vežbi za skidanje šlaufa oko stomaka. Kao da sve to nije dovoljno, novo istraživanje pod nazivom INTERHEART grupe naučnika donosi nam još jedno takvo otkriće - kombinacija fizičkog napora (treninga) sa nervozom ili emocionalnim stresom tri puta povećava rizik od srčanog udara.

Reklame

To znači da, bez obzira na to što je portret šefa na džaku za udaranje jedini način da se oslobodite stresa sa posla, cepanje četiri metra drva jedini način da ne mislite na zaostale račune, a trčanje više od pet kilometara jedini način da se vaša nejaka duša nosi sa izjavama ministara o neophodnosti vrednog i večnog rada za ispunjenje života, nauka kaže da bi trebalo da promenite motive.

Jednostavno, ako ste uznemireni ili nervozni, što u Srbiji sigurno jeste, teretana u tom trenutku nije baš najbolja ideja, ma koliko se vama činilo suprotno. Ovo internacionalno istraživanje, sprovedeno u 52 zemlje sa 12.461 ispitanika prosečne starosti 58 godina koji su doživeli i preživeli infarkt, pokazuje da za fizički napor postoji dobro i loše vreme, a da ekstremne situacije mogu da učine štetu.

Kada ste ljuti, ili što bi naš narod rekao popižđeni, rizik od simptoma srčanog udara povećava se dva puta u roku od jednog sata. Težak fizički napor ili intenzivan trening čine isto. A kada se u tom vremenskom periodu ovo dvoje sretnu, rizik je i više nego tri puta veći. Ističe se da je najrizičnije između šest popodne i ponoći i to nezavisno od drugih faktora kao što su pušenje, visok krvni pritisak i gojaznost.

U Srbiji, naravno, postoji jedno "S" koje će te teško izbeći a ne predstavlja nijedno od onih na srpskog grbu, mada bi trebalo.

Stres.

Veći neprijatelj i od promaje. Prema javnim podacima Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut", u Srbiji godišnje od svih uzorka umre približno 100 hiljada ljudi, a gotovo svaki drugi stanovnik premine od bolesti srca i krvnih sudova. Poslednjh godina u Srbiji, u proseku 55 odsto umrlih osoba, žrtva je neke od bolesti iz ove grupe, od kojih je više žena (54,3) nego muškaraca (45,7).

Reklame

Na osnovu podataka za 2014. godinu može se zaključiti da u Srbiji na svakih sat vremena od srčane bolesti umre šest osoba, od kojih je svaka osma u najproduktivnijim godinama života (od 25 do 64). Interventni kardiolog Kliničkog Centra Srbije prof. Siniša Stojković je pre nekoliko meseci za medije izjavio da je sve više mlađih od trideset godina koji su doživeli infarkt. Naravno, profesor kao uzrok nije naveo intenzivne treninge, već sve ostalo što čim počnu da nabrajaju, menjamo kanal - pušenje, loša ishrana, manjak fizičke aktivnosti i, naravno, neizbežni stres.

Moguće je da su rezultati ovog istraživanja upozorenje pre svega za ljude srednjih godina, ali ako govorimo o nivou stresa kod smrtnika u Srbiji, a koji svakog prokletog dana mora negde da izbije, čini se da smo svi u istom punomasnom, nezdravom sosu, posle koga ćemo se samo izvrnuti u krevet i zapaliti cigaru.

Nalazi istraživanja INTERHEART kažu da fizički napor - teretana, trčanje, udaranje džaka, sparing, pa čak i usisavanje - u zavisnosti od toga kako ko doživljava napor - nije lek za stres. Osim toga što će ti isto to reći i sve kolege iz teretane kojima je dojadilo tvoje šištanje, ovi rezultati su i biološki prihvatljivi. Emocionalni stres i napor mogu povećati krvni pritisak i ubrzati srčani ritam, promeniti protok u krvnim sudovima i smanjiti snabdevanje samog srca krvlju, rekao je vođa istraživanja, dr Endrju Smit sa Univerziteta Mekmaster. Ako su arterije već začepljenje plakom, okidač može da blokira protok krvi i dovede do srčanog udara. Ipak, Smit kaže da je izloženost takvim ekstremima ponekad praktično neizbežna.

To ne znači da naučnici ne preporučuju vežbanje. Naprotiv. Samo kažu da u stanju stresa ne treba preterivati kako nam poslednja misao na ovom svetu ne bi bila "hoću da izgledam kao Rajan Gosling". Lako je, vežbajmo onda kada nismo pod stresom - e sad, jebiga, ako živite u Srbiji i stariji ste od 18 godina, možda ste malo zakasnili.

Naslovna Foto:via Flickr/ korisnik Cons/uv iew

Pratite VICE na Facebooku, Twitteru i Instagramu