Reklame
Ostali istraživači su analizirali jezik na društvenim mrežama. Megan Moreno, istraživač u dečijoj bolnici u Sijetlu, proučava reči koje se stalno vrte u samopovređujućim zajednicama na Instagramu. Od 18 heštegova koje je uočila – uključujući naizgled bezazlene reči poput #mačka #tajnodruštvo123 – samo šest je dobilo markicu upozorenja na Instagramu koja je preusmerila korisnike na sajt na kom mogu da potraže pomoć."Prikupljanje podataka koristeći identifikaciju teksta može biti ograničavajuće u smislu da sve reči moraju biti gramatički ispravne, što je teško s obzirom da adolescenti stalno menjaju i osvežavaju sleng," izjavila je Moreno za VICE.Na primer, kada je Instagram uključio upozorenja za reči poput #selfharm (samopovređivanje), korisnici su dodali dva dodatna m na hešteg. Korisnicima je možda prijatno da dele svoju patnju, ali istraživanja koja je sprovela Morena ukazuju da mogu da napuste zajednicu samopovređivanja kada jednom postanu prepoznatljivi ostalim članovima. "Neki tinejdžeri mogu u početku naći podršku u samopovređujućim zajednicama, ali onda se bore sa isključivanjem iz te grupe kada počnu da se osećaju bolje," kaže Moreno. "Dokazi pokazuju da izloženost slikama rezanja takođe može promovisati destruktivno ponašanje, predstavljajući samopovređivanje kao dobar način za suočavanje sa stresom ili negativnim emocijama."Pročitajte i Da li je depresija samo alergijska reakcija
Reklame