FYI.

This story is over 5 years old.

Internet

Evropska unija je usvojila fundamentalnu promenu u radu interneta

Julija Reda iz Piratske partije, koja je bila protiv izglasavanja direktive, nazvala je glasanje u sredu "katastrofalnim".
Fotografija: Omar Marques/SOPA Images/LightRocket via Getty Images

Prethodno objavljeno na VICE News.

Evropska unija u sredu je izglasala kontroverzni zakon koji bi mogao da unese fundamentalne promene u način na koji internet fukcioniše, a kojim bi Gugl i Fejsbuk mogli da budu primorani da plate izdavačima svaki put kada neko podeli link nekog članka.

Direktiva o autorskim pravima uvedena je kako bi se zakon o autorskim pravima prilagodio digitalnom dobu, ali dva člana dovela su do velikog protivljenja grupa za zaštitu prava i aktivista.

Reklame

Međutim, uprkos protivljenju, evropski poslanici izglasali su direktivu sa 438 glasova za i 226 protiv. Prethodno su, u julu, glasali protiv direktive, ali od tada je podneto više od 250 amandmana.

  • Član 11: Ovaj član primorava velike teh platforme poput Gugla i Fejsbuka da plate izdavačima svaki put kada objave link ka članku. Mnogi veruju da bi to moglo da ugasi servise poput Gugl njuza u EU.
  • Član 13: Aktivisti tvrde da će ovaj član "ubiti internet" jer primorava teh kompanije da filtriraju sav korisnički sadržaj pre nego što ga objave i da proveravaju autorska prava.

Kritičari ističu da će nova legislativa ozbiljno uticati na slobodu govora i tok informacija na internetu, dok pristalice tvrde da su priče o uticaju direktive pogrešno predstavljene i da amandmani koji su doneti u prethodnim mesecima ograničavaju njene mane.

Julija Reda iz Piratske partije, koja se zalagala za odbacivanje direktive, nazvala je glasanje u sredu "katastrofalnim".

Pristalice legislative među kojima su muzičari, reditelji i autori veruju da će na taj način dobiti kompenzaciju za svoj rad. Zagovornici zakona su i muzičar ser Pol Mekartni i reditelj Majk Li.

Reper Vajklef Džin je među javnim ličnostima koje se protive zakonu.

Tim Berners-Li, tvorac world wide web-a, i Džimi Vejl, osnivač Vikipedije, upozorili su u junu šta bi usvajanje legislative moglo da znači “(Direktiva) pravi korak bez presedana ka transformaciji interneta od otvorene platforem za deljenje i inovacije, u alatku za automatsko nadgledanje i kontrolu korisnika interneta".

Glasanje je deo serije akcija evropskih političara kako bi ugušili uticaj velikih teh kompanija - koje su gotovo sve iz SAD. U sredu je Evropska komisija najavila novi zakon na onovu kog bi platforme poput Gugla i Fejsbuka platile više milijardi dolara kazni ukoliko ne uklone teroristički sadržaj u roku od sat vremena.

Glasanje u sredu nije kraj procesa. Na redu su pregovori političara i zemalja članica, nakon čega će doći do finalnog glasanja Evropskog parlamenta, najverovatnije početkom sledeće godine.