FYI.

This story is over 5 years old.

Tehnologije

Trovanje uživo pokazuje koliko su velnes trendovi opasni

Prirodno nije uvek i zdravo.
Bild: Screengrab/Youtube

Zdravlje i „velnes" koje onlajn trendovi nude obično su besmisleni, ali ponekad su čak i opasni. Žena koja je u lajv strimu pojela otrovnu biljku misleći da je u pitanju aloja vera završila je u bolnici. Jesti sirovu aloju popularan je trend u zdravohraniteljskoj branši, posebno u prethodnih par meseci kod mladih Kineskinja:

Tencent strimovi prikazuju mlade žene kako žvaću aloju: Screengrab/Tencent

Ova 26-godišnja blogerka iz Kine na ovom viralnom klipu pokazuje dve velike stabljike i zatim grize jedan list. Prvi kaže „nije loše", zagrize još jednom i doda „jao što je gorko, mnogo je gorko" a zatim se strim prekida. Stabljike nisu bile aloja vera. Naknadno je utvrđeno da je u pitanju bila toksična biljka po imenu agave americana koja izaziva iritaciju i upalu grla. Iz više izvora potvrđeno je da su blogerku odveli u bolnicu sa opekotinama u grlu i na ustima.

Reklame

Mediji ovu devojku opisuju kao „velnes blogerku", što nismo uspeli da potvrdimo, ali konzumaciju sirove aloje vere često predlažu ovi blogeri sa svih strana sveta. Mnogi tvrde da je u pitanju super-hrana koja postiže sve moguće rezultate, pa tako čak i „usporava rast malignih tumora". U stvari nije dokazano da aloja vera ima bilo kakvu medicinsku primenu, čak ni kod opekotina od sunca, a ako se jede sirova može izazvati dijareju. Naravno, još gore je kad se umesto aloje greškom pojede aktivno otrovna biljka. U svakom slučaju, važno je podsetiti se na to koliko pseudo-nauka može biti opasna, kao i činjenice da „prirodno" ne znači isto što i „zdravo".

„Osnovna pretpostavka glasi da je sva hrana koja dolazi prirode zdrava i bezbednija od bilo čega što ljudi veštački proizvode, ali to uopšte nije tačno. To je zabluda", kaže Tim Kolfild sa Univerziteta u Alberti.



Neki od prirodnih, pseudo-naučnih „velnes" običaja su bezazleni. Ko hoće da plati 85 dolara za torbicu punu kamenčića da bi se povezao sa svojim višim bićem, na volju mu. Ali često se dešava da se proizvodi ovog tipa pokažu kao opasni; strimovano trovanje agavom je samo poslednji u nizu primera. Od ćilibarskih „ogrlica za zube" kojima se guše bebe do beskrajnog niza sumnjivih zdravstvenih saveta Gvinet Paltrou (koja predlaže da gurnete jaje od žada u vaginu, ili da se namerno izlažete ubodima pčela), ovi trendovi rutinski zaobilaze sve moguće naučne stavove da bi efikasnije obmanuli potrošače.

Reklame

U ekstremnim slučajevima ovi saveti su smrtonosni, što smo videli na primeru roditelja koji su meningitis svog sina lečili ehinaceom, odnosno wellness warrior blogerke koja je kofeinskim klistirima pokušala da leči rak. Tu više ne vredi sprdati se sa velnesom.

„Kad se mit koji kaže da je prirodno najbolje spoji sa mitom koji kaže da hemikalije ne valjaju, stvara se dihotomija koja vodi do pogubnog ponašanja," kaže na tu temu Kolfild. „Dodaj na to tržišne strategije da bi se preko tih ideja prodavali proizvodi, i otvorićeš još više prostora u društvenoj svesti."

Još na VICE.com:

Ova internet strana pušta snimke sa kamera onih koji nisu promenili lozinku

Kako izdržati zdrav život u Srbiji

Kako su nas naveli da mislimo da je crna čokolada zdrava