FYI.

This story is over 5 years old.

Foto

Naučnici su dali hobotnicama MDMA u ime nauke

Ljudi i hobotnice su poslednjeg zajedničkog predaka imali pre 500 miliona godina, ali izgleda da su i jedni i drugi zadržali te gene za partijanje.
Slika: Shutterstock

Ova priča je deo serijala When the Drugs Hit, putovanja Motherboarda u nauku, politiku i kulturu psihodelične renesanse današnjice. Ispratite ga ovde.


Sledeći put kada pravite žurku, obavezno pozovite par hobotnica.

Prema novom istraživanju koje je danas objavljeno u časopisu Current Biology, istraživači sa Džons Hopkins univerziteta su dali dozu MDMA jednoj vrsti hobotnice, i izgleda da se hobotnicama svidelo. Eksperiment je bio deo studije o tome kako se serotonin koristi da bi se promovisalo društveno ponašanje.

Reklame

"Prosocijalni" tj. efekat koji stimuliše društveno ponašanje kod korisnika MDMA, supstance koja je osnova za ekstazi, je veoma dobro dokumentovan kod ljudi. Često vodi do osećanja emotivne povezanosti i u ovom trenutku je predmet studije FDA za tretman post traumatskog stresa, anksioznosti i drugih mentalnih bolesti, koja je u odmaklim fazama. Kada MDMA uđe u ljudski organizam, vezuje se za transportere serotonina u mozgu kako bi izveo svoju magiju. Ispostavilo se da je gen za kodiranje transportera serotonina takođe prisutan u određenim vrstama hobotnica, uprkos tome što su nam se porodična stabla razdelila pre više od 500 miliona godina.

Iako se hobotnice uglavnom smatraju za usamljeničke, asocijalne životinje, prisustvo ovog gena za kodiranje glavne lokacije za vezivanje MDMA molekula nam govori da bi i one mogle da budu podložne prosocijalnim efektima MDMA.

Kako bi testirali ovu teoriju, istraživači sa Džons Hopkinsa su se obratili vrsti Octopus bimaculoides, koja je jedina vrsta hobotnica čiji je kompletan genom sekvenciran. Istraživači su prvo testirali koja je polazna osnova za društveno ponašanje hobotnica, tako što su ih smestili u akvarijum sa tri zasebna odeljka. Centralni odeljak je služio kao prostor za testiranje, u drugom odeljku je bila hobotnica sputana mrežom, a u drugoj je bio predmet koji hobotnica može da istraži.

Posle posmatranja ponašanja srejt hobotnica, istraživači su im dali dozu MDMA tako što su ih na 10 minuta smestili u vodu u kojoj je MDMA rastvoren, pre nego što su ih vratili u akvarijum.

U poređenju sa rezultatima sa polazne osnove, hobotnice su provele drastično više vremena intereagujući jedna sa drugom u "socijalnom" odeljku akvarijuma kada su bile na MDMI. Štaviše, hobotnice na MDMA-i su provele mnogo više vremena dodirujući jedna drugu pipcima nego strejt hobotnice. Kako kažu istraživači, ovo sugeriše da transporter serotonina koji se vezuje za MDMA kod hobotnica funkcioniše slično kao i kod ljudi makar u smislu toga da promoviše druželjubivost.

“Uprkos anatomskim razlikama između mozga hobotnice i čoveka, pokazali smo da postoje molekularne sličnosti u genu za transporter serotonina", rekao je Gul Dolen, istraživač s Džons Hopkinsa, u izjavi. "Ove molekularne sličnosti su dovoljne da omoguće da MDMA izazove prosocijalno ponašanje kod hobotnica."

Članak je originalno objavljen na VICE US.